Had (podzemni svijet)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Had, bog podzemnoga svijeta, 5. vijek p. n. e.

Had (grč. ᾍδης, Haidēs; Ἀΐδης, Aïdēs = neviđen) naziv je za podzemni svijet, a isti naziv nosi i njegov vladar. Naziv Had se koristi za prevođenje Seol (Podzemlju) u grčkoj verziji Starog zavjeta. A isto tako u Novom zavjetu.

Podzemni svijet[uredi | uredi izvor]

Podjela Hada[uredi | uredi izvor]

Had se dijeli na tri glavna dijela: Asfodel, Elizij i Tartar. Asfodelom i cijelim Hadom raslo je cvijeće asfodel - cvijeće smrti.

Rijeke u Hadu:

Gustave Doré: Haron vozi duše preko rijeke

Stiks je bila granica između gornjega i donjega svijeta. Prva regija Hada jest Asfodel. Homer je u Odiseji opisao da tamo lutaju junaci među manjim duhovima koji se vrzmaju naokolo poput šišmiša. Ovdje lutaju bez radosti, tuge i osjećaja. Prema Homeru, tu je najviše ljudi, a među ostalima i Ahilej. Ahilej reče Odiseju da bi radio bio nadničar seoski nego vladar ljudima u carstvu sjena. Opisivao mu je s tugom nemilu sudbinu umrlih duša u Hadu. Samo prolijevanje krvi u njihovu čast može im vratiti ljudske osjećaje.

Nakon toga dolazi Ereb koji se sastojao od Lete, rijeke zaborava, gdje su se duše skupljale da bi im se izbrisalo pamćenje te da se ne sjećaju prošloga života pri reinkarnaciji, i od Mnemozine, sjećanja, gdje su također pili pripravnici. U Erebu je živio Had sa svojom ženom Perzefonom.

U predvorju Hadove i Perzefonine palače sjedila su tri suca: Minos, Radamant i Eak. Tamo se nalazio i Trivij (raskršće tri ceste) posvećen Hekati, na kome se sudilo dušama umrlih. Oni koji nisu činili ni velika djela niti velike grijehe bili su upućivani u Asfodel. Tko je činio loša djela i bio zao za svoga života bio je slan u Tartar. Za herojska djela završavalo se na Elizijskim poljanama. Onaj tko nije bio ni loš ni dobar, završavao je u Asfodelu.

Nakon Ereba potrebno je prijeći rijeku boli Aheront, preko koje mrtve prevozi Haron u svome čamcu. Prijevoz mu plaćaju novčićem, koji su Grci obično stavljali pokojniku ispod jezika. Oni koji su bili jako siromašni ili nisu imali nikoga da im stavi novčić pod jezik, ostali su na obali Aheronta ostatak vječnosti. Udaljena obala Aheronta bila je čuvana Kerberom koji je čuvao ulaz u Tartar.

Srde ili Erinije

Podzemna božanstva[uredi | uredi izvor]

Podzemna su božanstva utjerivala strah u kosti. Ovdje je bio bog smrti Tanatos u crnome plaštu s crnim ledenim krilima. Rezao je kosu umirućima i odnosio im duše. Ovdje su bile i božice Kere koje su ubijale ljude na ratnim ratištima i sisale im krv.

Zatim, Empuza koja je ubijala ljude na raskršćima; Lamija koja je majkama ubijala djecu u snu; Hekata sa tri glave i tri tijela koja je vladala čudovištima; bog varljiva sna Hipno kojem se nisu mogli oduprijeti ni smrtnici niti bogovi.

Također su ovdje bile i Srde (Erinije ili Furije) koje su bile neumoljive božice kletve i osvete, a u svijet ih je znala slati Perzefona, Hadova žena.

Smrtnici u Hadu[uredi | uredi izvor]

Ljudi nisu znali mnogo o Hadu jer se niko nikad nije vratio iz njega. Jedino su ga razgledali Eneja i Heraklo koji je odavde odnio Kerbera zbog ispunjavanja svojih zadataka kralju Euristeju. Od ostalih smrtnika, tu je Perzefona, Hadova ljubavnica te Orfej koji je išao po Euridiku. Također je tu bio i Sizif koji je na vrijeme uspio pobjeći i Tezej kojeg je oslobodio Heraklo.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Podzemni svijet
Dijelovi Hada

Had: Asfodel | Ereb | Elizijske poljane | Tartar

Rijeke u Hadu: Aheront | Eridan | Flegeton | Kokit | Leta | Mnemozina | Stiks

Stanovnici

Had | Perzefona | Minos | Radamant | Eak | Kerber