Hermes

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Hendrick Goltzius: Merkur sa krilatom kacigom, kistom i sandalama

Hermes ili Hermo (grč. Ἑρμῆς, Hermễs) bio je starogrčki glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca. Hermesov je pandan u rimskoj mitologiji Merkur.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Za Hermesovo se grčko ime mislilo da dolazi od grčke riječi ἕρμα, herma koja označava kamen; kvadratni ili pravokutni stup s Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. No, vjerojatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stupova došlo od njegova imena. Od njegova su imena izvedene riječi hermetičan koja označava nešto zatvoreno, budući da bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između bogova i ljudi. Na grčkom je hermaion označavalo sretan pronalazak.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Hermesovi su simboli pijevac i kornjača, a može ga se prepoznati po putničkoj kapi (petasus), torbi, krilatim sandalama (talaria) i glasničkom štapu - grč. kerykeion s astrološkim simbolom bika ili pak štap kaducej sa zmijama. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira.

Ovidije daje kratak opis u svojim Metamorfozama:

Odmah na glavu klobuk i krila na noge ovaj
Metne, a u ruku jaku uspavljivu šibljiku uzme;
Jupiter-boga sin učinivši sve to iz dvora
Očinih na zemlju skoči i onda skine sa glave
Klobuk i ostavi krila te šibljiku samo zadrži,
Kojom koze ko pastir po zahodnim poljima goni

Hermes je glasnik koji prenosi ljudima poruke bogova, najbrži je od svih bogova i odan svome ocu Zeusu. Izumio je vatru i pritom ga možemo usporediti s Prometejem koji ju je donio ljudima. Također je izumio liru i sirinks koje je potom razmijenio s Apolonom. Izmislio je i mnoge vrste utrka i boksački sport te je bio zaštitnik atletičara. Hermes je bio i pratitelj mrtvih u Had. Često su ga prikazivali kao jedinog boga koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz samog Hada i Perzefonu. Isprva je Hermes bio falični bog, s bradom i falusom.

Epiteti[uredi | uredi izvor]

  • Acacesius (akakijski)
  • Argeiphontes (ubojica Arga, diva)
  • Charidotes (koji daje šarm)
  • Criophorus (ovnonosac)
  • Cyllenius (rođen na Kileni)
  • Diaktoros (glasnik)
  • Dolios (projektant)
  • Enagonios (vezan uz igre, olimpijske)
  • Enodios (na cesti)
  • Epimelius (čuvar jata)
  • Eriounios (srećonoša)
  • Psychopompos (pratitelj mrtvih)

Rođenje[uredi | uredi izvor]

Hermesa je rodila nimfa Maja na brdu Kileni u Arkadiji. Maja je Plejada, Atlantova kći. U Homerskim himnama opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je majku Maju tajno oplodio Zeus te je ona zamotala dijete u povoje, ali je ono pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u Tesaliju gdje je Apolon držao svoju stoku, ukrao mu je goveda i odnio ih u jednu pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao kornjaču koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega smjestio kravlja crijeva i tako napravio prvu liru. Apolon se požalio njegovoj majci da mu je Hermes ukrao stoku, ali se Hermes već vratio u svoje povoje te Maja nije vjerovala Apolonovim riječima. Zeus se umiješao i složio s Apolonom tvrdivši da je vidio sve događaje. Hermes je zatim počeo svirati na svojoj novoj liri, a Apolon se zaljubio u taj instrument te mu je ponudio stoku u zamjenu za liru. Apolon je tada postao umjetnik na liri, a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument - sirinks. Poslije je Apolon u zamjenu za sirinks Hermesu dao kaducej. Zbog ovog je događaja Hermes zaštitnik lopova.

Antonio da Correggio: Venera, Merkur i Amor

Hermesova djeca[uredi | uredi izvor]

Priče[uredi | uredi izvor]

Hermes i Arg[uredi | uredi izvor]

Peter Paul Rubens: Merkur i Arg

Argeiphontes, Hermesov epitet koji označava Argova ubojicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom očiju koji je pazio na nimfu Iju, Zeusovu ljubavnicu, u Herinu svetištu u gradu Argu. Hermes je, na Zeusovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsjekao glavu. Njegove su oči zatim postavljene u paunov rep, a paun je postao Herin simbol. Kasnije je Hera nastavila goniti Iju poslavši na nju (bila je u obličju junice) obada da je progoni po svijetu i da joj smeta. Ija je na posljetku stigla do Egipta gdje je štovana kao božica.

Hermes i Perzej[uredi | uredi izvor]

Hermes je pomogao Perzeju da ubije gorgonsku Meduzu tako što mu je posudio svoje krilate sandale i Zeusov srp. Također mu je dao kacigu nevidljivosti i rekao mu da je koristi da ga Meduzine besmrtne sestre ne bi mogle vidjeti.

Artus Quellinus: Merkur, sa krilatom kacigom i sandalama

Hermes i Prometej[uredi | uredi izvor]

Eshil je u svom Okovanom Prometeju napisao da je Zeus poslao Hermesa da se suoči s Titanom Prometejem zbog proročanstva da će Zeusa neko svrgnuti s prijestolja. Hermes je grdio Prometeja da je nerazuman, ali mu ovaj ipak nije odao detalje proročanstva.

Ilijada i Odiseja[uredi | uredi izvor]

U Homerovim djelima Ilijada i Odiseja, Hermes je pomogao kralju Prijamu od Troje da se ušulja u ahejsko uporište i suoči s Ahilejem te da ga uvjeri da mu vrati Hektorovo tijelo. U Odiseji je pak poslan da bi Kalipsi izrazio želju bogova da pusti Odiseja s otoka. U desetome pjevanju Odiseju daje biljku koja će ga štititi od Kirke.

Ljubav[uredi | uredi izvor]

Hermes se zaljubio u Herzu, jednu od tri sestre koje su služile božici Ateni. Njezina je ljubomorna sestra Aglaura htjela spriječiti tu ljubav pa ju je Hermes pretvorio u kamen. Sin Hermesa i Herze zvao se Kefal. Imao je još jednog sina, Keriksa, najvjerovatnije s trećom sestrom - Pandrozom ili sa samom Herzom. S Aglaurom je imao Eumolpa.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Hermes ima još neka pojavljivanja u mitologiji:

  • pomogao je Orfeju da vrati Euridiku iz Hada,
  • zaštitio je Dioniza od ljubomorne Here, nakon što je ona ubila Dionizovu smrtnu majku Semelu koja je začela to dijete sa Zeusom,
  • pretvorio je Minjade u šišmiše,
  • od Trija je naučio proricanje i vračanje,
  • odveo je Pandoru smrtnicima i usadio joj snažnu znatiželju.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Hermes