Prijam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prijam gleda kako Kasandru odvlači Ajant, Pompeji

Prijam (grč. Πρίαμος, Príamos; također i Podark) najmlađi je Laomedonov sin, kralj grada Troje u vrijeme Trojanskog rata.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Prijam se izvorno zvao Podark (grč. Ποδάρκης, Podárkos = lakše noge. Spriječio je Herakla da ga ubije davši mu zlatni veo koji je istkala njegova sestra Heziona. Nakon ovoga Podark je promijenio svoje ime u Prijam. Etimologija te riječi dolazi od grč. priatos = otkupljen. Izvorno je ime vjerovatno lidijskog porijekla, a ne grčkog.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Kasandra proriče pad Troje pred Prijamom, Napulj, 20. - 30.

Potomci[uredi | uredi izvor]

Prijam je imao više žena, a prva mu je bila Hekaba s kojom je imao pedesetak sinova i nekoliko kćeri. Najstariji sin bio je Ezak kojeg je imao s Arizbom, koji je poginuo prije Trojanskog rata. Najpoznatiji su mu potomci Hektor, Paris i Kasandra.

Hektor[uredi | uredi izvor]

Poslanstvo kod Ahileja, 5. vijek p. n. e.

Njegov sin Hektor poznat je kao najhrabriji trojanski ratnik koji je svoju domovinu uspješno branio devet godina od ahejskog zavojevača.

Ahilej je ubio Hektora i potom obesčastio tijelo jer ga bješe vukao nekoliko dana oko Troje i odbijao vratiti Trojancima. Zeus je poslao Hermesa da prati Prijama do ahejskog uporišta. Prijam je u suzama molio Ahileja da se sažali zbog očeva gubitka vlastita sina i da vrati Hektorovo tijelo. Podsjetio je Ahileja na njegova vlastita oca - Peleja. Dirnuti je Ahilej popustio i predao mu truplo. Obje su strane pristale na privremeno primirje od 11 dana. Priređen je svečani Hektorov pogreb i pogrebne igre. Ovo opisuje Homer u svojoj Ilijadi.

Neoptolem ubija Prijama, 6. vijek p. n. e., Louvre

Smrt[uredi | uredi izvor]

U uništenju Troje Prijama je brutalno ubio Ahilejev sin Neoptolem (u Vergilijevoj Eneidi znan i kao Pir).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]