Zeus

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zeusova glava, bista u Britanskom muzeju
John Flaxman: Zeus na prijestolju, s Hermesom i Atinom<, svojom djecom, ilustracija Odiseje, 1810.

Zeus ili Zevs (grč. N Ζεύς, Zeús; G Διός, Díos) vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Njegova žena ujedno je i njegova sestra Hera, ali je imao vrlo mnogo potomaka s ostalim božicama i smrtnicama. Zeusov pandan u rimskoj mitologiji je Jupiter, a u egipatskoj Amon.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Zeusovo grčko ime povezano je s ie. korijenom *dey- = svijetliti, odnosno *dyēws = danje nebo. U nominativu je njegov oblik Ζεύς πατερ, a u genitivu se Zeús mijenja u Διός. To možemo povezati s glavnim bogom Indoevropljana - *dyēws ph2tēr = božanski otac. Usp. u sanskrtu dyauš pítā. Iz istog korijena dolazi i lat. ime Zeusovog pandana u rimskoj mitologiji, Jupitera: Iupiter, Iovis < stlat. Diovis, od genitiva u ie. - *dyeu-ph2tēr.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zeusov hram u Olimpiji

Ljuti je gromovnik koji gađa munjama; dobri bog koji daje kišu. Njegova sveta ptica bila je zlatni orao kojeg je uvijek držao pored sebe, a često je i sam preuzimao orlovo obličje. Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrosti i pravde. Zeusovo najdraže drvo je hrast. Zeusovi Epiteti

  • Olympios - označavalo je Zeusovo kraljevanje kao vrhovnog boga Olimpljana, a i na panhelenskom festivalu u Olimpiji.
  • Panhellenios - Zeus svih Helena, posvećen mu je poznat Eakov hram u Egini.
  • Xenios - zaštitnik gostoljubivosti i gostiju, spreman osvetiti se svakom ko učini nešto nažao strancu.
  • Horkios - čuvar zakletvi, otkriveni bi lažljivci morali napraviti Zeusov kip, najčešće u Olimpiji.
  • Agoraios - pazio je nad poslovima i samom agorom te kažnjavao nepoštene trgovce.

Umjetnost[uredi | uredi izvor]

Zeus je vrlo često prikazivan u grčkoj umjetnosti, kao bradati muškarac u srednjim godinama. Najveličanstveniji je njegov prikaz u Olimpiji. Vrlo se često prikazuje i uz Heru, u staroj Grčkoj, a i u renesansi. Agostino Carracci je naslikao slike Jupitera i Junone, pandana Zeusa i Here.

Kult[uredi | uredi izvor]

Olimpija je bila središte svih onih koji su htjeli častiti svog vrhovnog boga. Ondje su se održavale i poznate Olimpijske igre. Postojao je i Zeusov oltar napravljen od pepela, od ostataka žrtvovanih životinja. Ovdje je bio i Zeusov kip u Olimpiji, jedno od sedam svjetskih čuda. Božanski kip od slonove kosti i ebanovine, bogato ukrašen zlatom i dragim kamenjem. Vjerovalo se da ga je napravio kipar Fidija, a Grci su smatrali nesretnim onog ko nije vidio taj kip. Uz njega su vezane i brojne legende.

Rođenje[uredi | uredi izvor]

Kron je naučio od svojih roditelja da će ga svrgnuti njegov sin, baš kao što je on to učinio svom ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i njegovu djecu, da se proročanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje (poznat kao omphalos kamen). Također je, prema nekim izvorima, progutao i kozu misleći da je Posejdon.

U nekim verzijama mita Zeusa je na Kreti odgojila koza Amalteja, a Kouretes, naoružani plesači vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plač od Krona. U drugoj verziji mita, Zeusa je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesivši ga na drvo užetom tako da je bio između zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja verzija mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja. Postoje još rjeđe priče da ga je odgojila nimfa Kinosura koju je, da bi joj zahvalio, Zeus postavio među zvijezde ili da ga je odgojila nimfa Melisa koja ga je dojila kozjim mlijekom.

Svrgavanje Krona[uredi | uredi izvor]

Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i dao ga Kronu koji je tako je povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu: prvo kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom čudovištu. U drugoj verziji mita Metida je dala Kronu sredstvo za izazivanje povraćanja da bi ispljunuo svoje potomke. Treća verzija govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh. Nakon što ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom braćom i sestrama svrgnuo svog oca. Nakon toga je zatvorio Titane u Tartar, sve osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila čudovište Tifona kojim bi se osvetila za zatvorene Titane, ali je Zeus ipak pobijedio.

Naposljetku su pobijedili nakon desetljeća ratovanja te su se olimpski bogovi dogovorili i izvlačeći slamke raspodijelili vlast: Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon more, a Had podzemni svijet.

Zeus i Hera[uredi | uredi izvor]

Zeusova žena je njegova sestra Hera. Zeus i Hera stalno su se sukobljavali. Uvrijeđena njegovim prijevarama, ona ga je često ponižavala na sitne spletkarske načine. Iako joj je Zeus povjeravao svoje tajne, a ponekad i prihvatao njene savjete, on joj nikada nije potpuno vjerovao, a ona je dobro znala da je u stanju da se i na nju baci munjom ako bi ga uvrijedila preko izvjesne granice. Sa Herom ima Aresa, Hefesta, Ilitiju i Hebu, ali neke verzije mita donose da je Hera tu djecu rodila sama, uglavnom zato što je bila ljubomorna jer je Zeus sam na svijet donio Atinu.

Hieros gamos[uredi | uredi izvor]

Hieros gamos ili "sveti brak" je slavlje vjenčanja Zeusa i Here, a slavili su ga i ljudi. Slavljeno je i u Rimu. U Atini je bio poseban mjesec za to slavlje.

Michelangelo: Leda i labud, Zeus u liku labuda, 1530.
Tizian: Otmica Evrope, 1559. - 1562.
Rembrandt: Otmica Ganimeda, 1635.
Zeus sa štapom, na prijestolju

Vanbračne veze[uredi | uredi izvor]

Majka
Djeca
Ananka
  1. Mojre (Srde)
    1. Atropa
    2. Klota
    3. Laheza
Demetra
  1. Perzefona
Diona
  1. Afrodita
Hera
  1. Ares
  2. Ilitija
  3. Hefest
  4. Heba
Eos
  1. Ersa
Leta
  1. Apolon
  2. Artemida
Maja
  1. Hermes
Metida
  1. Atena
Mnemozina
  1. Muze (izvorne tri)
    1. Aoida
    2. Meleta
    3. Mnema
  2. Muze (novijih devet)
    1. Kaliopa
    2. Klio
    3. Erato
    4. Euterpa
    5. Melpomena
    6. Polihimnija
    7. Terpsihora
    8. Talija
    9. Uranija
Selena
  1. Ersa
  2. Nemeja
  3. Pandija
Talasa Afrodita
Temida
  1. Astreja
  2. Dika
  3. Hore
Majka
Djeca
Egina Eak
Alkmena Heraklo
Antiopa
  1. Amfion
  2. Zet
Kalisto Arkad
Karma Britomart
Danaja Perzej
Elara]]
  1. Titija
Elektra
  1. Dardan
  2. Jazion
Evropa
  1. Minos
  2. Radamant
  3. Sarpedon
Eurinoma Harite(Gracije)
  1. Agleja
  2. Eufrozina
  3. Talija
Himalija
  1. Kronios
  2. Spartaios
  3. Kytos
Jodama Teba
Ija Epaf
Lamija  ???
Laodamija Sarpedon
Leda
  1. Kastor i Polideuk
  2. Helena Trojanska
Mera Lokrus
Nioba
  1. Arg
  2. Pelazg
Olimpija Aleksandar Veliki
Pluta Tantal
Podarga
  1. Balije
  2. Ksant
Pira Helen
Semela Dioniz
Tajgeta Lakedemon
Talija Palici
Nepoznata majka Lite
Nepoznata majka Tiha
Nepoznata majka Ata
Zeus s lovorovim vijencem, 4. vijek p. n. e.

Poznate su i brojne alegorije o Zeusovoj seksualnoj naravi i njegovim djelima. Kad mu je majka Reja, predvidjevši kakve će sve nezgode izazvati njegova pohlepna priroda, zabranila da se ženi, on joj je ljutito zaprijetio da će je silovati. Ona se na to smjesta pretvorila u otrovnu zmiju, ali Zeusa ni to nije obeshrabrilo nego se i on pretvorio u mužjaka te je, savivši se oko nje u nerazrješiv čvor, ostvario svoju prijetnju.

Zeus se upuštao u brojne afere, ali se često bojao Herinih reakcija te svojim izabranicama dolazio u raznim obličjima. Evropi je došao u obličju bika, Ledi kao labud, Kalisti je došao u obličju Apolona/Artemide, Danaji, Perzejovoj majci, stigao je u obličju zlatne kiše.

Upuštao se u veze i s muškarcima, a najpoznatiji je mit o Ganimedu kojeg je u obličju orla doveo na Olimp da mu postane ljubavnikom i vinotočom. Usprkos brojnim slabostima karakterističnima za posve običnog čovjeka, Grci su ovog vrhovnog boga posvuda obožavali, posebno u Dodoni i Olimpiji. Od svih sinova najdraži mu je Heraklo kojeg je posmrtno uzvisio na Olimp kao božanstvo, a od kćeri Atena. Zeus je imao vezu s Ganimedom nakon što je njegov brat Posejdon bio zaljubljen u Pelopsa.

Svrgavanje Zeusa[uredi | uredi izvor]

Gustave Moreau: Prometej, s orlom, Zeusovom životinjom

Zeusov otac Kron svrgnuo je svog oca Urana, a to se isto trebalo dogoditi i samom Zeusu. Eshil u svom Okovanom Prometeju donosi da je Prometej znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, ali nije htio to reći. To je bio još jedan razlog njegova kažnjavanja, stoga ga je Zeus okovao za stijenu gdje mu je orao, Zeusov simbol, kljucao jetru koja bi, budući da je bio Titan, svakog dana bila obnovljena.

Zeus sa orlom, vaza u Louvreu

Ija: Pa zar je Zeusu ikad pasti s prijestolja?
Prometej: S veseljem, mislim, gledala bi zgodu tu!
Ija: A kako ne bih, kad od Zeusa trpim zla?
Prometej: Ta da je tako, prosto li je eto znat.
Ija: A ko će njemu žezlo otet kraljevsko?
Prometej: Sam sebi -- taštog srca svoga snovima.
Ija: A kako? Kaži, ako nema štete ti!
Prometej: Pirovat pir će, s kog će jednom kajat se.
Ija: Sa bićem božjim, ljudskim? Kaži, smiješ li?
Prometej: Što pitaš, s kakvim? To se kazat ne smije.
Ija: A hoće li ga žena svrgnut s pnjestola?
Prometej: Jest! Sina boljeg, nego je otac, rodit će.
Ija: A nema li mu lijeka od te kobi zle?
Prometej: Ne, - ako ovih ne riješim se okova!

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Zeus