Geja (mitologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Geja ili Gaja (grč. Γῆ, Γαῖα = Zemlja) je u grčkoj mitologiji Majka Zemlja, a nastala je iz Haosa.

Grčka mitologija[uredi | uredi izvor]

Heziodova Teogonija (Postanak bogova) govori da je Geja, Zemlja, "bez slatkog saveza ljubavi" rodila Urana, zvjezdano nebo, koji joj je bio jednak, da pokriva nju, brda i jalovu dubinu Mora, Ponta, pa je Uranu rodila Oceana, Keja i Krija te Titane Hiperiona i Japeta, Teju i Reju, Temidu i Mnemozinu, te Febu od zlatne krune i dražesnu Tetiju. "Nakon njih rodio se Kron lukavi, najmlađi i najstrašniji od njene djece, i mrzio je svoga krepkog oca." Potom je rodila jednooke Kiklope, čija su imena: Bront ("gromovnik"), Sterop ("munja") i "sjajni" Arg: "Snaga, moć i umijeće bili su u njihovim djelima." Nakon njih rađa Hekatonhire Hekatonhire, čije ime znači "storuki", jer imaju sto ruku, a također i pedeset glava. Uran je sakrio Kiklope i Hekatonhire jer su ružni, u podzemlje, a Geja se naljutila jer je voljela svu svoju djecu, bez obzira na izgled. Oblikovala je srp i dala ga Kronu. On je kastrirao svog oca iz zasjede, a iz sjemena koje je palo na Zemlju rođeni su snažne Erinije i naoružani Giganti, te jasenove nimfe Melije. Od Uranovih testisa u moru izašla je Afrodita, iako se tvrdi da je Zeusova kćer. Započelo je zlatno doba. Zeus je svrgnuo Krona. Geja je rodila Ehidnu i Tifona Tartaru, a Pontu morske bogove. Svoje proročke moći dala je Posejdonu, Apolonu ili Temidi. Apolon je najpoznatiji po svojoj proročkoj moći u Delfima, koji postoje od Homerova vremena, a nastali su tako da je Apolon ondje ubio Gejino dijete Pitona. Hera je stoga kaznila Apolona, poslavši ga kralju Admetu da bude pastir na devet godina.

Štovanje Geje[uredi | uredi izvor]

Eon-Uran i Geja, rimski mozaik

Mnogi moderni neopagani, posebno helenističke neopaganske sekte u Sjedinjenim Državama, aktivno štuju Geju. Vjerovanja koja se odnose na Geju razlikuju se međusobno od uobičajenog wiccanskog vjerovanja do šireg neopaganskog uvjerenja da je Geja božica svega stvaranja, Majka Božica iz koje svi ostali bogovi proizlaze. Geja utjelovljuje planete i Zemlju i svemir. Štovanje Geje razlikuje se, protežući se od klanjanja do druidskog rituala. Gejine su životinje zmija, bik, svinja i pčele. U njenoj se ruci narkotičan mak može preobraziti u mogranj. Neki uobičajeni oblici štovanja mogu uključivati klanjanje, pokušavajući doseći veću povezanost sa Zemljom, šamanističke običaje, ubiranje desetine, veličanje i moljenje, stvaranje inspiriranih umjetničkih djela posvećenih božici, paljenje ulja i tamjana, uzgajanje biljaka i vrtova, stvaranje i održavanje posvećenih gajeva te spaljivanje kruha ili prolijevanje pića kao žrtvenih darova. Ostali oblici štovanja mogu doista biti zajednički, jer štovanje Geje vrlo je rašireno i može poprimiti mnoge oblike.

Interpretacije[uredi | uredi izvor]

Geja je rodila Erihtonija kad je Hefest pokušao silovati Atenu.

Neki izvori, poput autora Marijasa Gimbutasa i Barbare Walker, tvrde da je Geja kao Majka Zemlja kasniji oblik predindoeuropske Velike Majke koja je bila štovana u neolitičkim vremenima, ali je to stajalište sporno unutar akademske zajednice. Heziodovo odvajanje Reje od Geje nije učinjeno strogim slijedom, čak ni od samih grčkih mitografa. Moderni mitografi poput Karla Kerenyija ili Carla A. P. Rucka i Dannyja Staplesa, kao i ranija generacija pod uticajem Frazerovog The Golden Bough (Zlatna grana), interpretiraju božice Demetru "majkom", Perzefonu "kćeri", a Hekatu "staricom". U Anatoliji (moderna Turska), Reja je poznata kao Kibela. Grci nikad nisu zaboravili da je antički dom Planinske Majke Kreta, gdje se figura ponešto poistovjećena s Gejom štovala kao Potnia Theron ("Gospodarica životinja") ili jednostavno Potnia ("Gospodarica"). Ta se titula mogla pripisati u kasnijim grčkim tekstovima Demetri, Artemidi ili Ateni. U Rimu se uvezena božica Kibela štovala kao Magna Mater, tj. "Velika Majka", a identificirana je sa rimskom Cererom, božicom zemljoradnje koja je bila približno odgovarala grčkoj Demetri, ali s različitim aspektima i štovanjem s različitim kultom.

Marcel Mayer: Geja

Druge kulture[uredi | uredi izvor]

U litvanskoj mitologiji Geja - Žemė kći je Sunca i Mjeseca, Dangusova (Varunova) žena. U tihookeanskim kulturama Majka Zemlja poznata je pod jednako mnogo imena i s jednako mnogo atributa kao i kulture koje su je obožavale, na primjer Maori čiji je mit stvaranja uključivao Papatuanuku, partnericu Ranginuija - Oca Neba. U Južnoj Americi još se u Andama održao kult Pachamama (u područjima Bolivije, Perua, Ekvadora, Argentine i Čilea). Ime dolazi od Pacha (kečua za promjenu, epohu) i Mama (majka). Staromeksičke kulture odnose se na majku zemlju kao Tonantzin Tlalli što znači "Obožavana Majka Zemlja". U indijskim religijama majka svega stvaranja se naziva "Gayatri", a iznenađujuće je bliska Geji. Jedino su Egipćani štovali boga Zemlje Geba.

Moderna teorija[uredi | uredi izvor]

Mitološko ime ponovno je 1969. oživio James Lovelock u svojoj hipotezi Geje, koju je kasnije razvio Lynn Margulis u teoriju Geje. Hipoteza predlaže da su živi organizmi i neorganski materijal dio dinamičkog sistema koji oblikuje Zemljinu biosferu. Samu Zemlja promatra se kao organizam sa samoregulirajućim funkcijama.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Primordijalni bogovi - grčka mitologija

Haos | Kron | Eter | Geja | Uran | Eros | Ereb | Nikta | Ofion | Tartar

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: