Afrodita

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kip Afrodite, Austrija

Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê = rođena iz morske pjene) božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandan u rimskoj mitologiji Venera, a u egipatskoj Hathor. Afrodita se opisuje sa plavom kosom.

Sandro Botticceli: Rođenje Venere, Afroditinog pandana. Ova je slika vjerojatno inspirirana slikom iz Pompeja.

Rođenje iz mora[uredi | uredi izvor]

Njeno je porijeklo nejasno. Prema Homeru ona je kći vrhovnog boga Zeusa i božice kiše Dione. Prema Heziodu u Teogoniji rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran, nakon što mu je Kron odsjekao genitalije. Izašla je iz mora na ostrvo Kipar. Treća je verzija ta da je Talasina i Zeusova kći, budući da je Talasa božica mora. Po četvrtoj je kćer Talase i Urana.

Uloga[uredi | uredi izvor]

Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi, ni ljudi joj nisu mogli odoljeti. Osim toga, imala je i više pomoćnika i pomoćnica: Harite (božice ljupkosti i ljepote), Hore (božice godišnjih doba), Peitu (božicu udvaranja i ljubavnog nagovora), Himena (boga ženidbe) i Erosa, mladog boga ljubavi čijim ljubavnim strelicama niko nije mogao umaći. Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jako važnu ulogu, Afrodita je jako cijenjena. Onaj tko joj je iskazivao počasti i prinosio žrtve, mogao je biti siguran u njenu naklonost. Samo je bila pomalo nestalna, a sreća koju je pružala često je bila i prolazna. Ponekad je činila čuda kakva može učiniti samo ljubav: kiparskom kiparu Pigmalionu oživjela je mramorni kip u koji se on zaljubio. Svoje je ljubimce štitila na ratištima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti, jer mržnja je rođena sestra ljubavi. Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je dotle da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubistvo.

Afroditin ljubavni život[uredi | uredi izvor]

Afrodita nije znala zadržati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije sretan. Afrodita je udata za boga-kovača Hefesta, koji je hrom i ružan. Kao naknadu za to tražila je utjehu kod živahnog boga rata Aresa, s kojim je imala petero djece (Erosa, Anterosa, Dima, Foba i Harmoniju), zatim kod boga vina Dioniza (s kojim je imala sina Prijapa), uz ostale i kod boga Hermesa. Utjehu je tražila i kod običnih smrtnika, dardanskog kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i kod lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost. Prema jednom mitu, Eros je Hefestov, a ne Afroditin sin.

Trojanski rat[uredi | uredi izvor]

Gavin Hamilton: Venera daje Parisu Helenu za ženu, 1782. - 1784.

Od njenih uplitanja u veće događaje iz svijeta mitova, najdalekosežnije je posljedice imala njena naklonost prema sinu trojanskog kralja Prijama, mladom Parisu. Kao nagradu za to što joj je u sporu sa boginjama Herom i Atenom dao prvenstvo u ljepoti, obećala mu je najljepšu od svih smrtnih žena. Ta žena, po nepodijeljenom mišljenju bogova i ljudi, bila je Helena iz Arga, žena spartanskog kralja Menelaja. Afrodita je pomogla Parisu da odvede Helenu u |Troju. Menelaj se nije htio odreći svoje žene i tražio je da mu se vrati. Budući da je Paris to odbio, Menelaj je uz pomoć svog brata Agamemnona, moćnog mikenskog kralja, podigao sve ahejske kraljeve u kazneni pohod protiv Troje. Pod Agamemnonovim vođstvom otplovilo je sto hiljada Ahejaca preko mora i napalo Troju.

Afrodita je, naravno, pomagala Trojancima, ali borba nije bila njena jača strana. Bilo je, naprimjer, dovoljno da je okrzne koplje ahejskog vojskovođe Diomeda pa da plačući uzmakne s ratišta. U strašnom desetogodišnjem ratu, u kojem su učestvovali svi tadašnji junaci i gotovo svi bogovi, Paris je na kraju poginuo, a nakon njegove smrti pala je i Troja.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Afrodita