Venera (mitologija)
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
-
-
Za druga značenja pojma Venera pogledajte čvor članak.
-
| Venera | |
|---|---|
| opis | božica ljubavi, ljepote, plodnosti i spolnosti |
| roditelji | Cel (rođena iz morske pjene) |
| brak | Vulkan |
| djeca | Kupidon, Timor, Formido, Konkordija, Mutinus Mutunus, Eneja |
| grčki pandan | Afrodita |
| egipatski pandan | Hator |
Venera je jedna od glavnih rimskih božica. Božica je ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti. Njezin je grčki pandan Afrodita, a egipatski Hator.
Sadržaj |
Opis i mitovi [uredi]
Venera je rođena iz mora, a nastala je iz testisa boga neba Cela, kad ga je kastrirao njegov sin Saturn. Venerin je muž ružni bog-kovač, Vulkan, a ljubavnici su joj Mars, Vulkanov pravi brat, Merkur i Bakus, Vulkanova polubraća. Vulkan je svoju majku Junonu privezao za zlatno prijestolje, a oslobodio ju je kad mu je Venera dana za ženu. Venera sa Marsom ima Kupida, Timora, Formida i Konkordiju. Venerin je sin i Eneja, praotac Rimljana. Jedan njezin epitet, Venus Urania, pokazuje kako je ona i nebeska božica, jer je Uran grčki Celov pandan. Venera je Bakusu rodila Mutinusa Mutunusa. Kad god Venera spava sa Marsom, Vulkan se ljuti i nastaju erupcije Etne.
Epiteti [uredi]
Venerini epiteti su:
- Venus Acidalia
- Venus Cloacina
- Venus Erycina ili Venus Erucina (zaštitnica prostitutki)
- Venus Felix (božica sreće u ljubavi)
- Venus Genetrix (Majka Venera)
- Venus Libertina
- Venus Murcia
- Venus Obsequens (dobrohotna Venera)
- Venus Urania (nebeska Venera)
- Venus Victrix (pobjedonosna Venera)
- Venus Amica (prijateljica Venera)
- Venus Aurea (zlatna Venera)
Kult [uredi]
Njen kult je počeo u Ardiji i Laviniumu. 25. aprila 215 pr. Kr., Venerin hram je napravljen na Kapitoliju. Veneri su se molile djevojke, zbog ljepote. Venera je i božica ozdravljenja od spolnih bolesti.
Pandani [uredi]
Umjetnost [uredi]
U umjetnosti se Venera prikazuje kao lijepa, često gola žena. Najčešće se na obojenim slikama u renesansi prikazuje sa tamnom kosom, dok ju Sandro Botticelli prikazuje sa plavom. Najčešće se prikazuje mit o njezinom rođenju iz mora, ili divovske školjke. Taj prikaz je nazvan Venera Anadiomena. Dolje su navedeni primjeri Venerinih kipova:
- Venus de Milo
- Venus de' Medici
- Capitoline Venus
- Esquiline Venus
- Venus Itallica
- Venus Felix
- Venera, Faun i Kupid
- Venus Genetrix
- Venus Kallipygos
- Venus Pudica
Venera iz Willendorfa je jedan mali kipić koji prikazuje debelu ženu, a nazvan je Venera jer se radi o božici plodnosti. Venera je možda oblik božice plodnosti koja je štovana od davnina, kao i Majka Zemlja.
Kultura [uredi]
Po Veneri je nazvana planeta Venera. Venerin znak je znak za ženski spol. U horoskopu, Venera je vladarica Vage i Bika. Venerin znak je znak za feminizam.
Vanjski linkovi [uredi]
|
|||||||||||