Venera (mitologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Venera je jedna od glavnih rimskih božica. Božica je ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti. Njezin je grčki pandan Afrodita, a egipatski Hathor.

Sadržaj 1 Opis i mitovi 1.1 Epiteti 2 Kult 3 Pandani 4 Umjetnost 5 Kultura 6 Vanjski linkovi

[uredi] Opis i mitovi

Venera je rođena iz mora, a nastala je iz testisa boga neba Cela, kad ga je kastrirao njegov sin Saturn. Venerin je muž ružni bog-kovač, Vulkan, a ljubavnici su joj Mars, Vulkanov pravi brat, Merkur i Bakus, Vulkanova polubraća. Vulkan je svoju majku Junonu privezao za zlatno prijestolje, a oslobodio ju je kad mu je Venera dana za ženu. Venera sa Marsom ima Kupida, Timora, Formida i Konkordiju. Venerin je sin i Eneja, praotac Rimljana. Jedan njezin epitet, Venus Urania, pokazuje kako je ona i nebeska božica, jer je Uran grčki Celov pandan. Venera je Bakusu rodila Mutinusa Mutunusa. Kad god Venera spava sa Marsom, Vulkan se ljuti i nastaju erupcije Etne.

[uredi] Epiteti

Venerini epiteti su:

• Venus Acidalia
• Venus Cloacina
• Venus Erycina ili Venus Erucina (zaštitnica prostitutki)
• Venus Felix (božica sreće u ljubavi)
• Venus Genetrix (Majka Venera)
• Venus Libertina
• Venus Murcia
• Venus Obsequens (dobrohotna Venera)
• Venus Urania (nebeska Venera)
• Venus Victrix (pobjedonosna Venera)
• Venus Amica (prijateljica Venera)
• Venus Aurea (zlatna Venera)

[uredi] Kult

Njen kult je počeo u Ardiji i Laviniumu. 25. aprila 215 pr. Kr., Venerin hram je napravljen na Kapitoliju. Veneri su se molile djevojke, zbog ljepote. Venera je i božica ozdravljenja od spolnih bolesti.

[uredi] Pandani

• Grčka mitologija
  • Afrodita

• Etruščanska mitologija
  • Turan

• Aztečka mitologija
  • Tlahuizcalpantecuhtli

• Nordijska mitologija
  • Freyja

• Hinduizam
  • Ushas

• Egipatska mitologija
  • Hathor

[uredi] Umjetnost

U umjetnosti se Venera prikazuje kao lijepa, često gola žena. Najčešće se na obojenim slikama u renesansi prikazuje sa tamnom kosom, dok ju Sandro Botticelli prikazuje sa plavom. Najčešće se prikazuje mit o njezinom rođenju iz mora, ili divovske školjke. Taj prikaz je nazvan Venera Anadiomena. Dolje su navedeni primjeri Venerinih kipova:

• Venus de Milo
• Venus de' Medici
• Capitoline Venus
• Esquiline Venus
• Venus Itallica
• Venus Felix
• Venera, Faun i Kupid
• Venus Genetrix
• Venus Kallipygos
• Venus Pudica

Venera iz Willendorfa je jedan mali kipić koji prikazuje debelu ženu, a nazvan je Venera jer se radi o božici plodnosti. Venera je možda oblik božice plodnosti koja je štovana od davnina, kao i Majka Zemlja.

[uredi] Kultura

Po Veneri je nazvana planeta Venera. Venerin znak je znak za ženski spol. U horoskopu, Venera je vladarica Vage i Bika. Venerin znak je znak za feminizam.

[uredi] Vanjski linkovi

Mitologija
Rimska mitologija
Rimski bogovi: Jupiter | Neptun | Saturn | Mars | Pluton | Kupid | Bakus | Vulkan | Triton | Mors | Cel
Rimske božice: Aurora | Cerera | Diskordija | Junona | Nox | Ops | Juventas | Tetida | Venera | Vesta | Fauna
Literatura: Eneida | Metamorfoze