Merkur (mitologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Merkur pogledajte Merkur (čvor).
Hendrick Goltzius: Merkur, sa kistom, glasničkim štapom i krilatom kacigom
Merkur
druga imena Merkurije
opis glasnik bogova
roditelji Maja i Jupiter
djeca Amor, Mutinus Mutunus, Fortuna, Hermafrodit, Faun, Autolik
grčki pandan Hermes

U rimskoj mitologiji, Merkur (povezan sa grčkim bogom Hermesom i germanskim Wotanom) je glasnik bogova, i bog trgovine, profita. Njegovo ime je vezano uz latinsku riječ merx ("roba"). Prema njegovim najranijim oblicima, on je povezan sa etrušćanskim bogom Turmsom, ali većina njegovih karakteristika i mitova su posuđeni iz grčke mitologije, a odnosi se na Hermesa. Po Merkuru je ime dobila planeta Merkur, a astrološki znak za planetu Merkur se koristio i za element živu.

Opis i mitovi[uredi | uredi izvor]

Merkur je sin Jupitera, vrhovnog boga, i njegove ljubavnice, nimfe Maje, ili sin Cela, pa tako i Vulkanov brat. Merkur sliči Hermesu – nosi krilate sandale i kacigu, također i štap sa zmijamakaducej. Apolon je poklonio Merkuru taj štap. Merkur je i bog plodnosti, u pratnji jarca ili ovna. Također, životinja mu je kornjača. Zaštitnik je trgovine žitom. Vodi duše mrtvih u podzemlje, k Plutonu. Ovidije piše da Merkur nosi Morfejeve snove ljudima. Gaj Julije Cezar piše da je Merkur izumitelj umjetnosti i vrlo popularan bog. Merkur je štovan i kod Kelta, sa tri lica. Rimljani su izrađivali male Merkurove kipove, slične grčkim hermama, koje su bile stupovi sa Hermesovom glavom i muškim spolnim organima. Isprva je Merkur bio falični bog, a poslije je postao lijep mladić.

Epiteti[uredi | uredi izvor]

Druga su Merkurova imena: Merqurius, Mircurios i Mirqurios. Epiteti su mu:

Artus Quellinus: Merkur, sa krilatom kacigom i sandalama, sa strane je jarac
  • Mercurius Artaios - kombinacija Merkura i keltskog boga Artaiosa.
  • Mercurius Arvernus – kombinacija keltskog Merkura i Arvernusa, štovan u Francuskoj.
  • Mercurius Cissonius – kombinacija Merkura i Cissoniusa, štovan u Njemačkoj.
  • Mercurius Esibraeus – kombinacija Merkura i Esibraeusa, štovan u Portugalu.
  • Mercurius Gebrinus – kombinacija Merkura I keltskog ili germanskog Gebrinusa, ima žrtvenik u Njemačkoj.
  • Mercurius Moccus – Merkur i keltski bog Moccus zajedno, povezan sa lovom na veprove.
  • Mercurius Visucius – kombinacija keltskog boga sa Merkurom, štovan u Njemačkoj, povezan i sa Marsom, Merkurovim polubratom.

Merkurova djeca[uredi | uredi izvor]

Merkurova je ljubavnica Venera. Ovo su Merkurova djeca:

Astrološki znak žive, boga i planete Merkura

Kult[uredi | uredi izvor]

Merkur se ne pojavljuje rano u rimskoj mitologiji. Merkurov je hram bio u Circus Maximusu, sagrađen 495. p. n. e. To je mjesto bilo središte trgovine, pa je bilo prikladno za klanjanje Merkuru. Merkurov je festival bio slavljen kao Mercuralia. Tokom tog festivala, trgovci su se molili za sigurnost. Merkur nije imao svog velikog svećenika. Merkur je poznat i u keltskim područjima, sa 3 glave, štovan u Belgiji, gdje je pronađena figura sa tri falusa, što je Merkurov i Hermesov simbol.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Bog Merkur