Leta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji je htio silovati, 5. vijek p. n. e.

Leta (grč. Λητώ, Lêtố) kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide. Letin pandan u rimskoj mitologiji je Latona.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Letino grčko ime moglo bi dolaziti od glagola lanthanein = prikriti, tajiti, zaboraviti. Druga mogućnost je da ima iste korijene kao i Leda ("žena") u antičkoj Lidiji.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Iz antike sačuvalo se razmjerno malo Letinih slika i kipova. Njen izvanredno oblikovan lik na istočnom zabatu Partenona zatečen je u takvom stanju da je istraživači dugo nisu mogli identificirati. Kip se danas, uz mnogo drugih torza koji su nekad ukrašavali Partenon, nalazi u britanskom muzeju u Londonu, gdje ga je 1802. godine dopremio lord Elgin.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Apolonovo i Artemidino rođenje[uredi | uredi izvor]

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njenog muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok je gonila zmija Piton sa glavom zmaja koju je na nju poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo Del koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okruženo labudovima. Kad je kročila na to, dvije stijene su izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance, sina Apolona i kćerku Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno okeana da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo posvećeno Apolonu.

Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njenog brata Apolona. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan tog mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

Nioba i Leta[uredi | uredi izvor]

Nioba je bilja kraljica Tebe i Amfionova žena koja se hvalisala pred Letom jer je imala četrnaestero djece (Niobide), sedam dječaka i sedam djevojčica, dok je Leta imala samo dvoje, Artemidu i Apolona. Apolon joj je ubio sinove dok su trenirali atletiku, a Artemida je ubila njene kćeri otrovnim strijelama, kao i Apolon. U nekim verzijama priče poneki potomak je spašen. Amfion se, vidjevši mrtve sinove, prema nekim legendama ubio, a prema drugima ubio ga je Apolon nakon što je bijesnio i pokušavao se osvetiti. Shrvana Nioba otišla je u Malu Aziju gdje se plačući pretvorila u kamen, a njene suze stvorile su rijeku Ahel. Zeus je pretvorio sve Tebance u kamen te niko nije mogao pokopati Niobu sve dok je devetog dana nisu pokopali sami bogovi.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: