Sirena (mitologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Sirena (mitologija) pogledajte Sirena (čvor).

Sirene (grč. Σειρήν, Seirến) misteriozne su nimfe Najade koje imaju žensku glavu, a ptičje tijelo. Poznate su po neodoljivoj pjesmi zbog koje je i Odisej imao poteškoća.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

U ranoj grčkoj umjetnosti Sirene su prikazivane kao ptice s velikim glavama i nogama, a katkad i s lavljom grivom. Poslije su prikazivane kao žene s ptičjim nogama te s krilima ili bez njih. Također su i prikazivane kako sviraju neki instrument, posebice harfu.

Poslije su Sirene počele biti prikazivane kao prekrasne žene čija su i tijela i glas bili zavodljivi ili kao polužene i poluribe, što je današnje značenje Sirena, često prikazivano u popularnoj kulturi. U dosta je jezika riječ za Sirenu (sam hrvatski, a i španski, francuski, italijanski, poljski, portugalski...) jednaka riječi za poluženu i poluribu (eng. mermaid) što pridonosi pomutnji.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Sirena, posuda iz 6. vijeka p. n. e.

Sirene su živjele na ostrvu zvanom Sirenum scopuli ili na drugim ostrvima, ovisno o verzijama mita, a ostrva bjehu okružena kamenjem i stijenama. Sirene su pjevale svoju neodoljivu i očaravajuću pjesmu što je uzrokovalo moreplovce da plove prema liticama i dožive brodolom.

Sirene su bile Ahelojeve kćeri s Terpishorom/Melpomenom/Steropom ili pak Forkisove, prema Vergiliju i Ovidiju. Homer ne govori ništa o njihovu broju, ali su kasniji pisci spominjali od dvije do pet Sirena.

Prema nekim verzijama mita, a također i u Ovidijevim Metamorfozama bile su Perzefonine družice koje je Demetra pretvorila u čudovišna stvorenja nakon što nisu reagirale kad je Had oteo njezinu kćer Perzefonu.

Jedna verzija mita donosi da je Hera nagovorila Sirene da se natječu u pjevanju s Muzama. Muze su pobijedile, a potom su očerupale perje Sirena i od njeg napravile krune.

Viđenja[uredi | uredi izvor]

John William Waterhouse: Odisej odolijeva Sirenama, 1891.


Odisej je, kako doznajemo u Homerovoj Odiseji, pobjegao sirenama. Nakon putovanja u Had opet se vratio na Kirkino ostrvo, a Kirka ga je upozorila na Sirene koje bi ga mogle uništiti te mu je savjetovala da ili začepi uši ili, ako baš mora čuti njihov pjev, bude privezan za jarbol, tako da ne može slijediti zvuk i tako postati nepovratno izgubljen. Potom su krenuli s Kirkina ostrva.

Njegovi su ljudi začepili uši voskom, a on im je zapovjedio da ignoriraju njegova zapomaganja. On je sam bio privezan za jarbol - htio je iz znatiželje čuti pjesmu, a suborcima je rekao da mu je Kirka rekla da je mora čuti. Tako su uspjeli proći pokraj Sirena.

Jazona je upozorio Kentaur Hiron da će Orfej biti nužan u argonautskom putovanju. Naime, kad su začuli pjev Sirena, Orfej je uzeo svoju liru i svirao još ljepše od Sirena, zaglušujući njihove glasove. Jedan član posade je ipak čuo pjesmu i skočio u more, ali ga je spasila Afrodita. Nakon što je brod uspješno prošao pored Sirena, one su se same protestirajući bacile u more.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Sirena