Posejdon

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Angelo Bronzino: Neptun, 1540. - 1550. Model je Andrea Doria, prikazan kao bog.

Posejdon (grč. Ποσειδῶν, Poseidỗn) je grčki bog mora i potresa. Posejdonov je pandan u rimskoj mitologiji Neptun, u ilirskoj Rodon te u etruščanskoj Nethuns.

Kult[uredi | uredi izvor]

U mikenskoj je kulturi bio štovaniji od samog Zeusa, a natpisi s njegovim imenom pronađeni su na brojnim spomenicima i natpisima. Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, a katkad su utapali konje kao žrtvu. Posejdon je zauzvrat stvarao mirno more i nova ostrva. Kad je bio uvrijeđen ili ignoriran, svojim bi trozubom udario tlo te bi uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje. U Rimu je bio bog konja - Neptune Equester, zaštitnik konjskih utrka. Postojao je njegov hram u blizini konjskih trkaćih staza u Rimu - Circus Flaminius, a također i jedan u mjestu Campus Martius gdje se slavila svečanost Neptunalia 23. jula. Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju vuku nilski konji ili obični konji koji mogu jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te s ribama trozupkama. Njegova je palača na dnu Egejskog mora, sazdana od koralja i dragulja.

Rođenje i djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Posejdon je Kronov i Rejin sin. Kao i njegovu braću i sestre, progutao ga je njegov otac. Poslije ih je spasio Zeus prisilivši svog oca da ih sve povrati. Zeus, Hekatonhiri, Giganti i Kiklopi svrgnuli su krona i ostale Titane. Posejdona su odgojili Telhini, stanovnici ostrva Roda. Kad je svijet podijeljen na tri dijela, Zeus je dobio zemlju i nebo, Had podzemlje, a Posejdon more. Posejdon ima palaču i na Olimpu, pa je zato i morski i olimpski bog.

Johann Ulrich Krauss: Neptun i Kenida. Pretvorio ju je u muškarca.

Ljubav[uredi | uredi izvor]

  • Posejdon se zaljubio u Pelopa, prekrasnog mladića, Tantalova sina. Odveo ga je na Olimp i učinio ga svojim ljubavnikom, prije nego što je to učinio Zeus s Ganimedom. Da bi mu zahvalio za njegovu ljubav, Posejdon je Pelopu dao krilatu kočiju koju je iskoristio u utrci sa Enomajem za Hipodamijunu ruku.
  • Posejdon je također silovao Etru koja je poslije rodila Tezeja.
  • Imao je vezu sa Alopom, a njen otac je zakopao živu. Posejdon ju je pretvorio u istoimeni izvor u Eleuzini.
  • Posejdon je spasio Amimonu od razvratnog satira, a zajedno su imali dijete - Nauplija.
  • Sa Meduzom je imao snošaj na podu Atenina hrama. Zbog toga je Meduza pretvorena u čudovište. Kad je poslije Perzej obezglavio Meduzu, iz njenog vrata rođeni su Pegaz i Hrisaor.
  • Posejdon je spavao sa Kenidom, a potom ispunio njenu želju i pretvorio je u muškarca - Keneja.
  • Smrtnica Tira bila je udana za Kreteja, ali je voljela Enipeja, riječnog boga, koji ju je odbijao. Jedan se dan požudni Posejdon prerušio u Enipeja i spavao sa Tirom. Potom je ona rodila blizance Peliju i Neleja.
  • Posejdon je silovao svoju sestru Demetru u obliku konja, a ona je bila morska božica. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra bila božica sa konjskom glavom.

Posejdon i Atena[uredi | uredi izvor]

Domenico Beccafumi: Takmičenje Atene i Posejdona, detalj. Atena je lijevo, a Posejdon desno, 1524. - 1525.

Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. Grad je nazvan Atenom. Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atenin dar izabran.

Drugi mitovi[uredi | uredi izvor]

Troja[uredi | uredi izvor]

Posejdon i Apolon uvrijedili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu. On im je zapovjedio da sagrade velik zid oko grada i obećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Da bi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslao morsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslije ubio Heraklo).

Posejdon sa trozubom, na prijestolju, grčka vaza

U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio na strani Ahejaca, a katkad je i sam učestvovao u borbi protiv Trojanaca. No, u 20. pjevanju ipak je spasio Eneju od Ahileja. U Odiseju Posejdon mrzi Odiseja jer je oslijepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslao na njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak na Itaku. Odiseju je, nakon što se vratio svome domu, rečeno da će morati na još jedno putovanje prije nego što može voditi sretan i miran život, bez Posejdonova gnjeva. Vrač Tiresija rekao mu je da na ostrva poštuje Posejdona, da bi ublažio njegov gnjev.

Eneida[uredi | uredi izvor]

U Vergilijevoj Eneidi je Neptun još uvijek uvrijeđen i nije na strani Trojanaca. Ali ipak im je pomogao kad je Junona (Herin pandan u rimskoj mitologiji) u prvom pjevanju htjela uništiti trojansku flotu. No, glavni je razlog bio taj što se Junona umiješala u njegovo područje. Štitio je Eneju.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Posejdon