Artemida

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Artemida

Artemida (grč. Ἄρτeuiς , G. Ἀρτέμιδος) božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, kći Zeusa i Lete. Artemidini pandani u rimskoj mitologiji su Dijana, božica lova i Selena, božica Mjeseca.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Artemidino grčko ime Ἄρτeuiς, Artemis možda je povezano s grčkim izrazom αρτεμης (artemis) koji je značio da je nešto sigurno.

Hetiti su štovali božicu lova Rutamiš, a Liđani božicu Aritmu kojoj bjehu posvećeni košuta i jelen.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

François Boucher: Dijana (Artemida), 1550. - 1560.
Artemida, rimska kopija grčkog originala iz 4. vijek p. n. e.

Artemida je božica Mjeseca te je zato Apolonova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božica zvijeri i lova. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu smrt ali ih i spašava kad treba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štuju kao djevičansku božicu okuženu nimfama, te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te s jelenjom kožom oko ramena. Posvećeni su joj lovački psi i sva zvjerad.

Artemida je gospodarica zvijeri, božica divljači i lova, koju pjesnici, mitografi i likovni umjetnici redovno predočuju kao lijepu djevojku naoružanu lukom i strijelama, praćenu košutom, katkad veprom i psom.

Najstarija pak prikazivanja Artemide u grčkoj arhajskoj umjetnosti prikazuju je kao Potnia Theron - božicu zvijeri - krilatu božicu koja drži leoparda i jelena u rukama, a ponekad leoparda i lava.

U klasičnoj je grčkoj umjetnosti prikazivana kao tamnoputa lovkinja odjevena u djevojačku kratku suknju, s lovačkim čizmama, srebrnim lukom i strijelama te magičnim tobolcem. Često je prikazivana u streljačkom stavu, zajedno sa psom ili jelenom. Ponekad je luk i strijele zamjenjivalo i koplje. Kao božica djevojaka držala je i liru, a kao božica svjetla par zapaljenih baklji.

Artemida je nekad predočavana i kao neka tuđa božica kojoj su prinosili ljudske žrtve, a predstavljala je bolest, smrt i zlo. Budući da su lov i rat bili povezani, u nekim je krajevima postala božica rata. U Sparti su joj navodno prinosili ljudske žrtve, a poslije su pred njenim kipom šibali spartanske mladiće da bi ih pripremili na patnje koje ih čekaju u ratu.

Kult[uredi | uredi izvor]

Martin Heemskerck: Artemidin hram

Naročito je poštovana u Arkadiji, a najpoznatiji je hram u Efezu - Artemision - remek-djelo grčke arhitekture i skulpture. Također je bila posebno poštovana u Sparti.

U Maloj Aziji bila je vrhovno božanstvo, posebno u spomenutom Efezu. U Djelima apostolskim (19:28) govori se o Efežanima i njihovu poštovanju:

Čuvši to, razgnjeve se pa poviču: "Velika je Artemida efeška!"

Mlade su Atenjanke u dobi od pet do deset godina bile slane u Artemidino svetište u Brauronu da bi služile božici jednu godinu. Za to su vrijeme bile znane kao arktoi, odnosno medvjedići. Mit objašanjava da je jedan medvjed navikao redovno posjećivati taj grad te da su ga ljudi hranili i pripitomili. Jednog je dana medvjed ubio djevojčicu, a njena su braća ubila medvjeda što je razbjesnilo Artemidu koja je zahtijevala da se djevojčice ponašaju kao medvjedi da bi nadoknadile njegovu smrt.

U mnogim su dijelovima Grčke mlade žene posvećivale igračke, lutkice i uvojke svoje kose Artemidi prije braka.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Rođenje i djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo Del koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okružen labudovima. Kad je kročila na to, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno okeana da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo posvećeno Apolonu.

Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku osam metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njena brata Apolona te je postala božica porođaja.

Peter Paul Rubens: Dijana (Artemida) i nimfe, 17. vijek

Druga verzija priče govori da ih je rodila u gaju Ortigiji u Efezu, a u njegovoj blizini Grci su podigli hram Artemidi koji je postao jedan od sedam svjetskih čuda.

Kad je imala tri godine, Artemida je upitala svoga oca Zeusa kojem je sjedila na koljenu da joj ispuni nekoliko želja. Tražila je da se nikad ne uda, da ima lovačke pse, jelene koji će joj voditi kočiju i nimfe kao družice u lovu koje su ostale djevice. Kad bi se zasitila lova, otišla bi svome bratu Apolonu u Delfe i tamo plesala s Haritama ili pjevala s Muzama.

Priče[uredi | uredi izvor]

Akteon i Adonis[uredi | uredi izvor]

Lucas Cranach: Dijana (Artemida) i Akteon, 16. vijek

Jednom se Artemida kupala gola u šumi kad je tebanski princ i lovac Akteon naišao na nju. On je zastao i buljio, zadivljen njenom očaravajućom ljepotom. Slučajno je stao na grančicu te ga je Artemida opazila. Bila je ogorčena te je bacila magičnu vodu na njegovo čelo koja ga je pretvorila u jelena, a njegovi su ga vlastiti lovački psi ubili.

Druga verzija priče govori da se Akteon hvalio da je bolji lovac od nje te ga je ona pretvorila u jelena kojeg su razderali njegovi vlastiti psi. I jedna priča u Adonisu govori da se hvalio da je bolji lovac od Artemide pa je ona poslala vepra na nj.

Kalisto[uredi | uredi izvor]

Artemida je ubijala bilo koju svoju družicu koja je izgubila djevičanstvo, primjerice - Meru i Kalisto. Kalisto je izgubila svoje djevičanstvo sa Zeusom koji je ili došao prerušen kao Apolon ili kao sama Artemida. Kad je to doznala, bijesna ju je Artemida pretvorila u medvjeda. Kalistin sin Arkad gotovo je ubio svoju majku dok je lovio, ali ga je zaustavio ili Zeus ili Artemida te su ih oboje postavili na nebo kao zviježđa - Veliki medvjed i Mali medvjed.

Agamemnon i Ifigenija[uredi | uredi izvor]

Artemida je kaznila Agamemnona zato što je ubio svetu košutu u svetom gaju te zato što se hvalio da je bolji lovac od nje. Na putu za Troju da bi učestvovao u Trojanskom ratu, Agamemnonovi su brodovi iznenada stali jer je Artemida zaustavila vjetar. Vrač Kalhant prorekao je da će zaustaviti Artemidu jedino ako joj žrtvuju Ifigeniju, Agamemnonovu kćer. U nekim je verzijama priče on to i učinio, a u drugim je pak umjesto nje žrtvovao košutu, a Ifigenija je odvedena na Krim da priprema druge za žrtvu Artemidi. O tome piše Euripid u svojim djelima Ifigenija među Taurijcima i Ifigenija na Aulidi.

Trojanski rat[uredi | uredi izvor]

Artemidin je brat Apolon bio bog zaštitnik Troje, a i sama je Artemida bila vrhovno božanstvo u Maloj Aziji tako da je favorizirala Trojance za vrijeme Trojanskog rata.

Na nju se ljutila Hera zato što se zalagala za Trojance te ju je pogodila u uši vlastitim tobolcem, tako da su njene strijele ispale. Artemida je plačući otrčala Zeusu, a Leta je pokupila strijele koje su ispale iz tobolca.

Ot i Efijalt[uredi | uredi izvor]

Ot i Efijalt, Aloidi, divovi, bacila su Aresa u lance i stavila ga u bronzanu urnu u kojoj je ostao 13 mjeseci. Prekrasna je Eribeja, pomajka dvaju divova, rekla Hermesu što su učinili te ga je on spasio, a Artemida je prevarila Aloide rekavši da će se udati za Ota, a to je Efijalta učinilo ljubomornim. Počeli su se svađati, a Artemida se pretvorila u bijelu košutu i stala između njih. Divovi, ujedno i strastveni lovci, bacili su na nju koplja i tako zapravo ubili jedan drugoga.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Apolon#Nioba

Kralj Enej jednom je zaboravio prinijeti žrtvu Artemidi te je ona poslala ogromnog vepra u njegovu zemlju koji je ubijao ljude i uništavao ljetinu. Naposljetku su se udružili svi kalidonski junaci na čelu s Meleagrom, Enejevim sinom da bi ga ubili.

Artemida je ubila i Niobine kćerke zato što joj je ona uvrijedila majku hvalisajući se.

Osim ubistava, Artemida je brojne ljude i spasila, a moglo ju se umilostiviti isprikom ili prinošenjem žrtve. Od njenog gnjeva spasio se Heraklo koji je ulovio njenu omiljenu kirinejsku košutu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Artemida