Navara

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Navarra
Navarra
Nafarroa

Bandera de Navarra.svg Escudo de Navarra (oficial).svg
Zastava Grb
[[Slika:|250px]]
Geografski položaj Navarre u Španiji
Glavni grad Pamplona
Površina

- ukupno

11. po veličini

- 10.391 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

15. po veličini

- 601.874 (2006.)
- 60,22/km²

Politički status autonomna zajednica
Statut usvojen 16. august 1982.
ISO 3166-2 NA
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
5
5
Predsjednik Miguel Sanz Sesma
Službena web-stranica

Navarra (španski Navarra, baskijski Nafarroa) je španska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španije. Njen službeni naziv na španskom glasi Comunidad Foral de Navarra (španska riječ foral dolazi od riječi fuero što znači bula, sloboština, povlastica).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Navarra graniči na zapadu s Baskijom (s provincijama Guipúzcoa i Álava), na jugu s autonomnom zajednicom La Rioja, na istoku s Aragonijom (s provincijama Zaragoza i Huesca), te na sjeveru s Francuskom.

Politika[uredi | uredi izvor]

Sastoji se od 272 općine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike trećina živi u njenom glavnom gradu Pamploni (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.

Navarra je mješavina baskijskog uticaja iz planinskog područja Pirineja i mediteranskog uticaja iz doline rijeke Ebro.

Iz njene duge političke historije, sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (Amejoramiento del Fuero) iz 1982. godine, koji uključuje tradicionalni sistem historijsko stečenih prava i sloboda (fueros), prizatih i španskim Ustavom iz 1978. godine.

Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (Parlamento de Navarra) i Vladu (Gobierno de Navarra). Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i socijalna briga, zajedno sa izgradnjom stanova, urbanim planiranjem, politikom zaštite okoline, u nadležnosti su njenih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim Baskije i Katalonije, prema novom statutu), Navarra ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje centralna španska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica sa društvenoekonomskim blagostanjem, zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposlenosti je među najnižima u Španiji (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika među najvišim.

Službeni jezici[uredi | uredi izvor]

Distribucija baskofone, mješovite i nebaskofone zone po općinama.

Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gdje je baskijski jezik ima status službenog jezika, Navarra je jezično podjeljena na tri zone: baskofonu, mješovitu i nebaskofonu.

U baskofonoj i mješovitoj zoni, baskijski jezik ima službeni status, zajedno sa španskim, dok u nebaskofonoj zoni nema uopće status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, geografski nazivi budu na baskijskom, te garantuje pravo građanima da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

Energetska politika[uredi | uredi izvor]

Navarra je vodeća u Evropi po korištenju obnovljivih izvora energije. U planu je bilo da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na korištenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43,6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5,3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najveća i španska solarna elektrana, smještena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1,2 MWh), zajedno sa još nekoliko manjih.

U program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larrión (0,25 MWs) i špansku najveću na Castejónu (2,44 MWh).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: