Baskija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovo je članak o historijskom regionu Baskiji, u kojoj prebivaju Baski. Za Autonomnu zajednicu Španije, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.
Baskija
Euskal Herria
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
HimnaNema
Položaj na karti
Glavni grad Pamplona
Službeni jezik baskijski, francuski, španski
Državno uređenje  
• Nije nezavisna država
-
• Nije nezavisna država
-
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Nije nezavisna država 
Površina
• Ukupno
20 947,2 km2 (-)
• Vode (%)
0
Stanovništvo
• Ukupno
2 902 962 (-)
138,6/km2 
Valuta Euro
Vremenska zona +1, ljeti +2
Pozivni broj Nema
Internetska domena Nema

Baskija (Baskijski: Euskal Herria) je historijski region u zapadnim Pirinejima. Administrativno je podjeljen između Španije i Francuske.

Historija[uredi | uredi izvor]

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog paleozoika. Za vrijeme Rimskog carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. vijeka, Baskijci na obje strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihove teritorije postaje više manje nezavisne.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između mura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnot Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvata djelove Baskije i južno i sjeverno od Pirineja. Kraljevina doživljava svoj zenit za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvata gotovo cjelu Baskiju, Kastilju i Aragon.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Baskija je historijska regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelom teritorijom.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regiona. Četiri južna regiona formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španiji.

Španska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativni region koji zahvata regione Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španski: Vitoria). Drugi dio španske Baskije čini Naffaroa (španski: Navarra) koji zahvata region Nafarroa. Ova podjela španskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Oba dijela uživaju visok stepen autonomije. Zdravstvo, školstvo, privreda i socijalni se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regiona u Španiji ova dva regiona vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u administrativnom jedinici Pyrénées-Atlantiques. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog i gaskonjski je zvanični jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regiona u Španiji Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast u Parizu.

Aralar (Gipuzkoa - Nafarroa)

Južna zona[uredi | uredi izvor]

  • Araba (španski: Álava)
  • Gipuzkoa (španski: Guipúzcoa)
  • Nafarroa (španski: Navarra)
  • Bizkaia (španski: Vizcaya)

Sjeverna zona[uredi | uredi izvor]

  • Behe Nafarroa / Nafarroa Behea (francuski: Basse-Navarre)
  • Lapurdi (francuski: Labourd)
  • Zuberoa (francuski: Soule)

Geografija[uredi | uredi izvor]

Region Površina (km2) Glavni grad Broj općina
Baskija 20.947,2 Pamplona 683
Araba 3.316,9 Vitoria-Gasteiz 53
Bizkaia 2.236,7 Bilbao (baskijski: Bilbo) 112
Gipuzkoa 1.980,3 San Sebastian (baskijski: Donostia) 88
Lapurdi 855,7 Baiona 41
Nafarroa Beherea 1.322,1 Donibane Garazi 74
Nafarroa Garaia 10.421,0 Pamplona (baskijski: Iruñea) 272
Zuberoa 814,5 Maule 43

Privreda[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen baskijcima i špancima dok je sjeverni dio naseljavaju baskijci i francuzi.

Region Popis vršen Broj stanovnika Broj stanovnika (u %) Gustoća Muškarci Žene
Baskija 20011 2.902.962 100% 138,6 1.421.132 1.481.830
Araba 2001 287.928 9,9 86,8 142.892 145.036
Bizkaia 2001 1.123.002 38,7 502,1 545.744 577.258
Gipuzkoa 2001 673.563 23,2 340,1 330.288 343.275
Lapurdi 1999 219.029 7,6 256,0 103.548 115.481
Nafarroa Beherea 1999 28.076 1,0 21,2 14.210 13.866
Nafarroa Garaia 2001 555.829 19,2 53,3 276.629 279.200
Zuberoa 1999 15.535 0,5 19,1 7.821 7.714

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]