Nikolaj Rimski-Korsakov

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov
Николай Андреевич Римский-Корсаков
Example alt text
ruski kompozitor i dirigent iz perioda romantizma
Rođenje 18. mart 1844.
Tihvin, Rusija
Smrt 21. juni 1908.
Ljubensk, Rusija

Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. mart 1844. - Ljubensk, 21. juni 1908.), ruski kompozitor i dirigent

Po zanimanju je bio činovnik mornarice, a godine 1861. upoznaje M.A. Balakireva i priključuje se njegovom muzičkom kružoku (Petorica) i na njegov podsticaj komponuje svoju prvu simfoniju. Godine 1873. napušta vojnu službu, a od 1871. do smrti predavao je kompoziciju i instrumentaciju na Petrogradskom konzervatoriju. Bio je i direktor i dirigent koncerata Besplatne muzičke škole i dirigent Ruskih simfonijski koncerata M.P. Beljajeva. Kao dirigent nastupao je u domovini i inostranstvu gdje je propagirao djela ruskih autora. Kao kompozitor, zagovornik ruskog nacionalnog stila 19. vijeka, sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim uticajima. Inspiraciju je najčešće nalazio u ruskim temama, zatim istočnjačkom te primjenjivao elemente ruske narodne i crkvene muzike. U operama je izgradio čudesan svijet satkan od fantazije, realnosti, humora i romantike. Svojim orkestralnim stilom uticao je ne samo na svoje učenike već na mnogo širi krug koji dopire do Debussyja i Ravela. Napisao je priručnike "Praktični udžbenik harmonije" i "Osnove orkestracije", te autobiografsko djelo "Hronika mog muzičkog života". Dovršio je Borodinovu operu "Knez Igor" i "Hovanščinu", M. P. Musogorskog, preradio i instrumentirao "Borisa Godunova" i mnoge druge tuđe kompozicije.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • opere:
    • "Pskovičanka",
    • "Majska noć",
    • "Snjeguročka",
    • "Carska nevjesta",
    • "Zlatni pjetlić",
    • "Uvertira na ruske teme",
    • "Španski capriccio".
  • simfonijska suita:
    • "Šeherezada",
    • "Uskršnja uvertira".
    • "Bumbarov let"
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: