Holandski Antili
| Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
| Holandski Antili
Antias Hulandes (holandski)
|
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
|
Položaj Holandskih Antila
|
||||||
| Glavni grad | Willemstad |
|||||
| Službeni jezik | holandski, engleski, Papiamento | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Holandska prekomorska teritorija | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 800 (184.) | ||||
| - | Vode (%) | zanemarivo | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 183,000 (185.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 229/km2 | ||||
| Valuta | Gulden holanskih antila | |||||
| Vremenska zona | UTC -4 | |||||
| Internet domena | .an | |||||
| Pozivni broj | +599 | |||||
Holandski Antili su holandski prekomorski posjed u Karipskom moru. Za razliku od matice nisu dio Evropske unije. Obuhvataju pet naseljenih ostrva u dvije grupe s ukupno oko 960 km2 i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto afričkog porijekla.
Pored turizma, glavni prihod ostrva potiče od niza banaka koje ovdje imaju svoje sjedište.
Holandskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:
-
- Saba
- Sveti Eustahije (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
- Sveti Martin (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada francuskom prekomorskom teritoriju Gvadalupe
Holandski antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Holandija.
Do 1986. je i ostrvo Aruba bilo dio područja holandskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Holandije uz Holandiju i holandeske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-ostrva.
Na ostrvima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Holandiji. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.
Osobito je vrijedna spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz aviona, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.
|
||||||||||||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
