Japanci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Japanese.JPG

Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim ostrvima Honshu, Hokkaido, Kyushu, Shikoku, i Okinawa. Na ostrvima živi preko 120,000.000 pripadnika ovog etno-lingvistički izoliranog naroda, ali oni su popisani u još 38 država. Najviše ih ima van Japana u: Sjedinjenim Državama (1,340,000), Južnoj Koreji (952,000), Brazilu (403,000), Peruu (129,000), i u ostalim državama po nekoliko desetaka hiljada; na Falklandskim ostrvima (20 pripadnika). Japanci su sebe i svoj jezik kroz historiju razvijali bez nekih uticaja sa strane, što ih po kulturi, običajima i jeziku čini različitima od ostalih grupa. Po vjeri oni su većinom mahayana-budisti (54%), nešto ih ima pokrštenih i oko 11% nereligioznih.

Nastanak japanskog naroda (rana historija)[uredi | uredi izvor]

Kultura Japanaca odvijala se samostalnije nego ona na susjednoj Koreji, gdje je bila pod znatnim uticajem Kine. Ainu su još u VII vijeku naseljavali cijeli Honshu (Hondo) i ostrva sjeverno od njega, tek su ih u kasnijim vijekovima otuda otjerali preci suvremenih Japanaca, koji su se na Hokkaidu učvrstili tek u XIX vijeku. Pošto su Japanska ostrva izolirana, a nemaju rude (koja je na njega došla dosta kasno), ovdje možemo govoriti tek o kamenom, kameno-brončanom i brončano-željeznom dobu. Bronza nije imala samostalnog razdoblja pretpovijesne kulture. Godine 1931. otkriveno je na južnom Honshu grubo tesano oruđe zajedno s kostima izumrlih slonova Elephas antiquus i Loxodonta namadicus, ostaci pripadaju bez sumnje kulturi naroda Ainu. Tek novim useljavanjem na južni Honshu javlja se kultura yayoi, čije je žarište Kyushu i južni Honshu, gdje su nađene hrpe ljusaka. Ovaj narod sadio je proso i rižu, a poznavali su i pitome konje i svinje. Pljosnatih četverobridnih sjekira ima posvuda. Najstariji brončani predmeti uvezeni su iz Kine u ranom razdoblju Han, odnosno u posljednjim vijekovima prije nove ere. Glineno posuđe je po obliku i ornamentima jednostavnije od keramike jômon, tehnički savršenije i srodno korejskoj. Narodi Yayoi, bez sumnje iz južne Koreje, porijeklom je s južno-kineske obale.

Japansko legendarno doba počinje 660. p. n. e., kada je Jimmu Tennô, potomak božice sunca i predak carske kuće osnovao prijestolnicu na Hondo, ono je potrajalo (službeno) do 400. n. e.

Život i običaji[uredi | uredi izvor]

Rasno, etnički i kulturno Japanci su jedan od najhomogenijih naroda na svijetu. Većina ih živi u u 'nuklearnim' obiteljima, a tek 20% proširenim obiteljima ie, koja se sastoji od tri generacije, praroditelja, roditelja i djece. Ženidba se kod njih odvij , po želji, bez miješanja roditelja. Obitelji Japanaca, poznati su kao vrijedni radnici, često se uz redovan posao (u biznisu ili industriji), kao sekundarnim aktivnostima bave i farmerstvom. Ženi je kod kuće posao na zemlji glavna preokupacija. Uz tradicionalni uzgoj riže drže i stoku a usput se bave i ribarenjem. Riža i riba, moglo bi se reći glavna su hrana Japanaca.

Danas Japanci nose zapadnjačka odijela, no žena se kod njih na cesti često može vidjeti u tradicionalnom kimonu.

Kuće ruralnog Japana rađene su od drvene konstrukcije a pregradni zidovi su od papira. Što je najvažnije, one su odlično prilagođene ovom trusnom području.

Igra sjena, posebna vrsta pozorišta koje je osobito procvalo na Javi, pa se raširio po velikom području na zapad, sve do Turske, bio je raširen i na Japanu. U osebujnoj kulturi Japana značajno mjesto pripada cvjetnim aranžmanima 'ikebana', čajnim ceremonijama 'cha-no-yu ', kaligrafiji, lutkarstvu i pozorištu No i 'Kabuki'. U 'no'-pozorištu, porijeklom iz 14. vijeka igraju maskirani igrači.

Sport je veoma popularan među Japancima, a posebno mjesto zauzimaju sumo, wrestling, džudo, karate, te poznate izvorne igre 'go' i 'shagi'.

Japanci su danas uglavnom budisti, no njihova je izvorna vjera šintoizam, čiji su korijeni u animizmu, po kojemu i nežive tvari imaju duh. Budizam je u Japan uvezen u VI vijeku.

Poznati Japanci[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: