Šintoizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Šintoizam, u prijevodu put bogova/božji put. Japanska autohtona religija. Glavna djela šintoizma su Kojiki i Nihongi, a potiču iz 8 vijeka. Sama religija potiče iz prahistorije tako da se ne zna tko je njen osnivač. Prisutni su animizam, politeizam, šamanizam. Božanstva (kamiji) su dusi prirodnih sila. Od prabožanstava sestre i brata Izanami i Izanagi potekli su ostali bogovi; oni su stvorili zemlju bućkajući prvobitni okean nebeskim draguljskim kopljem i japanska ostrva na kojima je prvi vladar (Jimmu) bio unuk božice sunca Amaterasu, a daljni carevi su također bili njeni potomci. Dakle, carevi, kao i narodni heroji, imaju božansko porijeklo. Japanska riječ za cara, tennō znači "nebeski car". Tek se 1946. car Hirohito odrekao svog božanskog porijekla.

Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupečatljivija planina Japana je planina Fuji, sveta planina Japanaca. Njena božica je Sengen-Sama. Svake godine u zoru hodočasnici se penju na planinu kako bi gledali izlazak sunca, a sama Fuji je česta inspiracija mnogobrojnim umjetnicima. Jedan od najpoznatijih šintoističkih hramova nalazi se na planini Fuji.

Šintoistička svetišta[uredi | uredi izvor]

Svetišta se grade u čast kamijima ili bivšim carevima. U sve se šintoističke vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torri. Torri razdvaja svetište od običnog svijeta izvan njega. Vrata mogu biti i dosta udaljena od centra. Ljudi odlaze u hram kako bi se sklonili od buke i pritiska svakodnevnog života. Katkad onde objese male molitve koje su napisali. Japanci često kupuju malene pločice, takozvane eme koje vješaju u hramovima ili svetišima. Eme su molbe za pomoć od kamija.

Šintoizam je glavna japanska religija, ali često su budistički hramovi sagrađeni unutar šintoističkih svetišta. Zen budisti izrađuju mirne vrtove kao mjesta za meditaciju. Umjesto raznobojnog cvijeća, tu je kamenje, pijesak i trava. Crtanje uzorka na pijesku samo za sebe može biti dobra meditacija.

Šintoistički festivali[uredi | uredi izvor]

Postoji bezbroj lokalnih festivala u Japanu jer skoro svaki hram/svetište ima svoj vlastiti festival. Većina se festivala održava jedanput godišnje i slavi događaje kao što su žetva, početak farmerske sezone ili obilježavaju historijske događaje. Festivali mogu trajati i nekoliko dana. Važan dio šintoističkih festivala su procesije. Kami (šintoistički bog) se nosi kroz ulice u mikoshiju (prenosnom svetištu), a nose ga posebno obučeni ljudi.

Pravila Šintoizma[uredi | uredi izvor]

Za razliku od ostalih religija, šintoizam nema neka određena moralna pravila kojih se vjernici moraju pridržavati. To je više religija okrenuta ritualima. Također uopće nije potrebno da se neko javno izjasni kao vjernik niti je primoran da vjeruje u šinto božanstva. Šintoizam ne propovjeda da je to jedina ispravna i istinita religija i da su druge lažne, a ni vjernici uopće nemaju ni vjerske obaveze. Jedino što karakteriše ovu religiju je macuri ili poklon božanstvu, kao i hanami („pogled na cvijeće“) festival. Macuri je uopšten naziv za festival poklonjen božanstvima, posebno boginji Amaterasu no Mikoto. Riječ „mikoto“ znači „njegova/njena Visost“, a upotrebljava se samo poslije imena bogova a rjeđe careva i velikih heroja.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: