San Francisco

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ambox warning blue construction.svg Trenutno se vrše izmjene na članku.
Kao znak dobre volje, suzdržite se od mijenjanja članka dok je prikazano obavještenje kako bi se izbjegla kolizija s trenutnim izmjenama.
Koordinate: 37°46′45.48″S 122°25′9.12″Z / 37.7793, -122.4192
San Francisco
Grad
SF From Marin Highlands3.jpg
Flag of San Francisco.svg
Zastava
Seal of San Francisco.png
Grb
Službeni naziv: City and County of San Francisco
Država  Sjedinjene Američke Države
Savezna država Kalifornija
Okrug San Francisco
Nadmorska visina 16 m.i.m.
Koordinate 37°46′45.48″S 122°25′9.12″Z / 37.7793, -122.4192
Površina
 - Zemlje 121.4 km2
 - Voda 479,2
 - Grad 600.6 km2
 - Metro 9 128 km2
Stanovništvo   (2010)
 - Urbana zona 3 273 190
 - Metro 4 335 391
 - Grad 805 235
 - CSA 7 468 390
Gustoća
 - Grad 6 632.9 /km2 
Gradonačelnik Edwin M. Lee
Vremenska zona UTC-8
 - ljeto UTC-7
Poštanski broj 94101–94112, 94114–94147, 94150–94170, 94172, 94175, 94177
Pozivni broj 415
Web stranica: www.sfgov.org

San Francisco je kulturni, komercijalni i finansijski centar i 4. najveći grad u Kaliforniji. Također je jedini grad-okrug u Kaliforniji[1] te obuhvaća područje sjevernog kraja istoimenog poluostrva. Najgušće je naseljeni veći grad (sa brojem stanovnika većim od 200.000 ljudi) u Kaliforniji i drugi grad po gustoći naseljenosti u SAD-u, odmah iza New Yorka.[2] San Francisco je četvrti po veličini grad u Kaliforniji, poslije Los Angelesa, San Diega i San Josea i 14. po broju stanovnika u SAD-u; po procjeni iz 2013. imao je 837.442 stanovnika.[3] Grad i okolno područje poznati su kao zaljevska oblast San Franciska, koja je dio kombinirane statističke površine gradova San Jose, San Francisco i Oaklanda s procijenjenim brojem od 8,5 miliona stanovnika.

San Francisco (špa. Sveti Franjo) osnovan je 29. juna 1776. kad su španski kolonisti sagradili tvrđavu na Golden Gateu i imenovali je po Franji Asiškom.[4] Nakon pronalaska rezervi zlata 1848. te srebra 1859. grad doživljava period ubrzanog širenja i postaje najveći grad na zapadnoj obali u to vrijeme. Zbog rasta stanovništva, grad je 1856. ujedno postao i okrug.[5] Nakon što je u potpunosti bio uništen u zemljotresu i požaru 1906[6], grad je brzo obnovljen i 9 godina kasnije već je bio domaćin Međunarodne izložbe "Panama-Pacific". Tokom Drugog svjetskog rata služio je kao luka za ukrcavanje vojnika i ostalih službenika koji su upućivani na pacifičko ratište.[7] Niz događaja, poput povratka vojnih lica, masovne imigracije, rasta hippie protivkulture, seksualne revolucije i porasta broja mirovnih pokreta zbog umiješanosti SAD-a u Vijetnamski rat, kao i ostala dešavanja koja su dovela do "Ljeta ljubavi" i pokreta za prava LGBT-osoba, utemeljili su San Francisco kao centar liberalnog aktivizma u SAD-u. U političkom smislu, građani značajno favoriziraju liberalne stranke, poput Demokratske.

Neka od obilježja grada su Piramida Transamerica, most "Golden Gate" i ostrvo Alcatraz.

Historija[uredi | uredi izvor]

Špansko carstvo (1776–1821)

Prvo meksičko carstvo (1821–1823)
Flag of Mexico.svg Sjedinjene Države Meksika (1823–1848)
Kalifornijska republika (1846)

SAD (1848–danas)
Misija Sv. Franjo Asiški (misija Dolores)

Najraniji arheološki dokazi ljudske prisutnosti na teritoriji današnjeg San Franciska datiraju iz perioda oko 3000. p. n. e.[8] Grupa Yelamu naroda Ohlone boravila je u nekoliko manjih sela kada su 2. novembra 1769. došli španski kolonisti, koje je predvodio Gaspar de Portolà, što je prva dokumentirana posjeta Evropljana zaljevskoj oblasti San Franciska.[9] Sedam godina kasnije, 28. marta 1776, Španci su osnovali vojnu bazu Presidio, nakon koje su osnovali misiju Sv. Franjo Asiški (poznatu još pod imenom Dolores), koju je osnovao Juan Bautista de Anza.[4]

Nakon stjecanja nezavisnosti od Španije 1821. područje je postalo dio Meksika. Pod meksičkom vladavinom sistem misija postepeno je ukinut i zemljišta su privatizirana. 1835. godine Englez William A. Richardson formirao je prvo nezavisno imanje[10] blizu sidrišta na današnjem području trga Portsmouth. Zajedno s alkaldeom Franciscom de Harom osmislio je ulični plan za prošireno naselje i grad pod imenom Yerba Buena, što je počelo privlačiti američke doseljenike. Komodor John D. Sloat pripojio je Kaliforniju SAD-u 7. jula 1846. tokom Meksičko-američkog rata te je kapetan John B. Montgomery došao do naselja Yerba Buena da bi ga nakon 2 dana pripojio. Yerba Buena je preimenovana u San Francisco 30. januara sljedeće godine te je na kraju rata Meksiko službeno ustupio teritoriju SAD-u. Uprkos privlačnom položaju San Franciska kao luke i pomorske baze, grad je i dalje bio manje naselje s negostoljubivom geografijom.[11]

Francis Samuel Marryat, Vrh San Franciska u Kalifornija, gleda na zaliv, 1849. godine M.& N. Hanhart hromolitograf

Kalifornijska zlatna groznica sa sobom je dovela mnoštvo tragača za blagom. Tragači za zlatom, zajedno sa svojim hljebom od kiselog tijesta[12], gomilali su se u San Francisku na račun grada Benicije[13], podigavši broj stanovnika sa 1.000 na 25.000 do decembra 1849.[14] Želja za nezamislivim bogatstvom bila je toliko velika da su posade odmah pri iskrcavanju napuštale brodove i jurile ka zlatnim poljima, ostavivši gomilu jarbola u luci San Franciska.[15] Kalifornija je vrlo brzo postala savezna država SAD-a te je vojska sagradila Fort Point blizu moreuza Golden Gate i tvrđavu na ostrvu Alcatrazu kako bi osigurala zaljevsku oblast San Franciska. Otkriće srebra, uključujući Comstockove žile srebra 1859, također je znatno doprinijelo rastu broja stanovništva.[16] Pošto su gomile ljudi dolazile kako bi se obogatile, nepoštivanje zakona bilo je često i dio grada Barbary Coast postao je poznat kao utočište kriminalaca i središte prostitucije i kockanja.[17]

Poduzetnici su htjeli kapitalizovati bogatstvo koje je proisteklo od Kalifornijske zlatne groznice. Prvi uspjesi su bili industrija bankarstva, sa osnivanjem kompanija Wells Fargo 1852. godine i Kalifornijske banke (eng. Bank of California) 1864. godine. Razvoj luke San Franciska i osnovanje pristupa istočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država 1869. godine preko nove pacifičke željeznice (za izgradnju ove željeznice, grad je nerado pružio pomoć) omogućili su zaljevskoj oblasti da postane centar trgovine. Pošto su htjeli udovoljiti potrebama novih stanovnika, Levi Strauss je započeo biznis tekstilne robe i Domingo Ghirardelli je počeo sa pravljenjem čokolade. Imigrantski radnici su učinili grad mnogojezičkim, te su kineski radnici na željeznici napravili kinesku četvrt pod nazivom Chinatown. Već 1870. godine, azijati su sačinjavali 8% stanovništva. Prva žičara je počela sa prevozom građana San Franciska 1873. godine. Veći broj građevina u gradu se počeo praviti u Viktorijskom skilu te su građanske vođe vodile kampanje za izgradnju prostornog javnog parka, uključujući planove za Golden Gate park. Građani su sagradili škole, crkve, kina i sva obilježja građanskog života. Presidio se razvio u najvažniju američku vojnu instalaciju na Pacifičkoj obali. Do 1890. godine, broj stanovnika San Franciska se popeo na 300.000, učinivši ga 8. gradom po veličini u Sjedinjenim Američkim Država u to vrijeme. Oko 1901. godine, San Francisco je bio glavni grad poznat po svom kitnjastom stilu, skupim hotelima, razmetljivim vilama na Nob Hillu i uspješnoj umjetničkoj sceni. Prva sjevernoamerička epidemija kuge je bila u San Francisku od 1900. do 1904. godine.

18. aprila 1906. godine u 05:12, veliki zemljotres je pogodio San Fransico i sjevernu Kaliforniju. Kako su se zgrade rušile od trešenja, pokidani gasovodni sistem je započeo požar koji se brzo proširio gradom i gorio izvan kontrole nekoliko dana. Pošto vodovodna mreža nije bila u funkciji, Presidio Artillery Corps su pokušali suzbiti požar koristeći dinamit da sruše cigle sa zgrada kako bi napravili protupožarne pregradne zidove. Više od tri četvrtine grada je ležalo u ruševinama, uključujući skoro cijeli centar grada. Tadašnji izvještaji su prijavili da je 498 ljudi izgubilo živote, dok savremene procjene dižu ovaj broj na nekoliko hiljada. Više od 400.000 stanovnika je ostalo bez domova. Izbjeglice su se privremeno naselile u kamp naselja u Golden Gate parku, Presidiju, na plažama i na drugim mjestima. Mnoštvo se trajno premjestilo u East Bay.

"Nikada u historiji ovakav moderan i carski grad nije uništen. Nema više San Franciska." –Jack London nakon zemljotresa i požara u San Francisku 1906. godine.[18]
"Nikada u historiji ovakav moderan i carski grad nije uništen. Nema više San Franciska." –Jack London nakon zemljotresa i požara u San Francisku 1906. godine.[18]
Palata fine umjetnosti na Panama-Pacifičkom međunarodnom sajmu 1915. godine

Ponovna izgradnja je bila brza i izvođena je u velikom razmjerima. Počevši od potpunog odbijanja poziva do potpune izgradnje ulične mreže, građani San Franciska su se fokusirali na brzinu. Amadeo Gianninijeva Banka Italije (eng. Bank of Italy) koja će kasnije postati Banka Amerike (eng. Bank of America) je pružala kredite znatnom broju ljudi koji nisu imali sredstva za život. Uticajna asocijacija za planiranje i urbansko istraživanje (ili SPUR) je osnovana 1910. godine kako bi se bavila kvalitetom udomljavanja nakon zemljotresa. Zemljotres je ubrzao razvijanje zapadnih naselja koja su preživjela požar, uključujući Pacific Heights, u kojem je većina bogataša ponovo izgradila svoje kuće. Uništene vile u Nob Hillu su postali hoteli. Gradska vijećnica se ponovo sagradila u Beaux Arts stilu i grad je proslavio svoj preporod na Panama-Pacifičkoj međunarodnoj izložbi 1915. godine.

Tokom ovog razdoblja, San Francisco je sagradio neke od najvažnijih infrastruktura. Građevinski inženjer Michael O'Shaughnessy je bio angažiran od gradonačelnika San Franciska, James Rolpha, kao glavni inženjer grada u septembru 1912. godine kako bi nadgledao izgradnju Twin Peaks rezervoara, Stockton Street tunela, Twin Peaks tunela, općinske željeznice San Franciska, pomoćnog vodovoda i nove kanalizacije. O'Shaughnessy je omogućio sagradnju tramvajskog sistema San Franciska, od kojeg se i danas mogu vidjeti vozne linije u obliku slova J, K, L, M i N, od 1915. do 1927. godine. Najveći uticaj na San Francisco će imati brana O'Shaughnessy, rezervoar Hetch Hetchy i Hetch Hetchy akvadukt. Obilan vodovod je omogućio San Francisku da postane grad koji je danas.

Most San Francisco–Oakland zaliva. Pod izgradnjom 1935. godine. Izgradnja je trajala četrdeset mjeseci.

Narednih nekoliko godina, grad je učvrstio svoj položaj kao glavni finansijski grad; kada je dioničko tržište prestalo sa radom 1929. godine, nijedna banka iz San Franciska nije prestala sa radom. Čak naprotiv nazivu, Velika depresija je bila razdoblje u kome je San Francisco počeo sa dva građevinska projekta, istovremeno izgrađivši most San Francisco–Oaklanda i Golden Gate most te ih završivši 1936. godine, odnosno 1937. godine. Tokom ovog razdoblja je ostrvo Alcatraza, koje je prije bilo korišteno kao vojni zatvor, postalo mjesto saveznom zatvoru maksimalne sigurnosti, udomljivši poznate zatvorenike poput Al Caponea i Roberta Franklina Strouda, koji je nosio nadimak The Birdman of Alcatraz. San Francisco je kasnije proslavio svoju veličanstvenost sa svjetskim sajmom - Golden Gate međunarodnim sajmom 1939. do 1940. godine, pravivši Treasure ostrvo usred zaljeva kako bi ga udomilo.

USS San Francisco se pari ispod Golden Gate mosta 1942. godine tokom Drugog svjetskog rata.

Tokom Drugog svjetskog rata, brodogradilište mornarice Hunters Point je postalo središte aktivnosti i Fort Mason je postao glavna luka za ukrcavanje vojnih oficira koji su se upućivali na Pacifičko ratište. Iznenadna potreba za poslovima je privukla mnoštvo ljudi, pogotovo afroamerikance sa juga Sjedinjenih Američkih Država u ovo područje. Nakon završetka rata, mnogi vojni oficiri koji su se vratili sa službe u inostranstvu i civila koji su prvobitno došli samo da rade, su odlučili ostati u gradu. Povelja Ujedinjenih naroda, napravivši Ujedinjene narode je napisana i potpisana u San Francisku 1945. godine i sa sporazumom u San Francisku, donešenom 1951. godine, službeno je završen rat sa Japanom.

Projekti urbanističkog planiranja sredinom 1950ih i 1960ih su značile raspostranjeno uništavanje i ponovno razvijanje komšiluka na zapadnoj strani grada i izgradnju novih autoputeva, od kojih je samo dijelić sagrađen prije nego što ga je gradska opozicija zaustavila. Korištenje kontejnera je učinilo pristaništa San Franciska zastarjelim te su teretne aktivnosti premještene na veću luku Oaklanda. Grad je počeo gubiti industrijske poslove i prebacio je fokus na turizam kao najvažnijeg dijela gradske ekonomije. Predgrađa su znatno brzo rasla tako da je San Francisco prošao kroz znatno veliku demografsku promjenu jer je nekolicina bijelaca napustilo grad, kojih su zamjenili imigranti iz Azije i Južne Amerike. Od 1950. do 1980. godine, grad je izgubio preko 10% stanovništva.

Tokom ovog razdoblja, San Francisco je postao magnet na američku protivkulturu. Beat Generation spisatelji su podstaknuli renesansu San Franciska i centirale je u North Beach komšiluk 1950ih. Hippiji su pohrlili u Haight-Ashbury 1960ih, sa najvećim brojem tokom Ljeta ljubavi 1967. godine. 1974. godine, Zebra ubistva su usmrtila najmanje 16 ljudi. 1970ih, grad je postao centar za pokrete za gay prava te se The Castro pojavio kao urbano gay selo sa izborom Harvey Milka u nadzorni odbor i njegovog atentat zajedno sa atentatom gradonačelnika Georga Masconea 1978. godine

Banka Amerike je bila na kraju ulice 555 California Street 1969. godine i Transamerica piramida je završena 1972. godine, zapaljivši val "Manhattanizacije" koji je trajao do kraja 1980ih, razdoblje sa znatnim rastom izgradnje nebodera u centru grada. 1980te su bile razdoblje u kojem se dramatično povećao broj beskućnika, problem koji je i danas pristutan u gradu, uprkos nekolici pokušaja da se problem riješi. Loma Prieta zemljotres 1989. godine prouzrokovao je uništenje i gubitke života kroz zaljevsku oblast. U San Francisku, zemljotres je znatno uništio građevine distrikta Marina i South of Market. Prouzročio je uništenju Embarcadero autoputa i većinskom uništenju centralnog autoputa, dozvoljavajući gradu da proglasi The Embarcadero kao historijski spomenik u centru grada te da dovede Hayes Valley komšiluk ponovo u život.

Posljednjih 20 godina označava dva rasta koja je prouzrokovala internetska industrija. Prvi rast je bio pri kraju 1990ih godina, odnosno "dot-com" rast, tokom koga su novonastale nezavisne kompanije oživjele ekonomiju San Franciska. Velik broj poduzetnika i programera se preselilo u grad, te su se kasnije preselili marketinški, dizajernski i prodajni stručnjaci, mjenjajući društveni pejzaž prijašnjim siromašnim komšilucima tako da su sada prešli u srednju klasu. Potražnja za novim domovima i radnim prostorom je označila drugi rast, ovog puta rast nebodera i sličnih građevina u distriktu South of Market. Do 2000. godine, stanovništvo grada je premašilo prijašnji rekord iz 1950. godine. Kada je balon pukao 2001. godine, mnoge kompanije su zatvorene te su otpustile svoje zaposlenike. Uprkos ovome, visoka tehnologija i poduzetništvo su i dalje veliki faktori u ekonomiji San Franciska. Do sredine 2000ih, rast društvenih medija je počeo tako da je San Francisco postao popularna lokacija za tehnološke urede i popularno mjesta za življenje za ljude koji su bili zaposleni u kompanijama silicijske doline poput Googlea.

Geografija[uredi | uredi izvor]

San Franciso se nalazi na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država i na sjevernom kraju poluotoka San Franciska i znatno dobro je povezan sa Tihim okeanom i zaljevom San Franciska. Nekoliko slikovitih ostrva poput Alcatraza, Treasure otoka i susjednog Yerba Buena otoka kao i malih djelova Alameda otoka, Red Rock otoka i Angel otoka—su dio grada. Dio grada su takođe nenastanjeni Farallon otoci, 43 kilometra u blizini obale Tihog okeana. Kopneno područje grada formira kvadrad od 11x11 km, iako je cijelo područje, uključujući vodu, skoro 600 km2.

Automobili putuju ulicom Lombard kako bi se spustili niz brdo Russian Hill.

Postoji više od 50 brda unutar granica grada. Neki komšiluci su dobili naziv zbog brda na kojem se nalaze poput komšiluka Nob Hill, Potrero Hill i Russian Hill. Blizu geografskog centra grada se nalaze manje naseljena brda. Twin Peaks, par brda koji formiraju visoke tačke grada, su postali dobro mjesto za previđanje grada. Najviše brdo San Franciska, Mount Davidson, je visoko 282 metra i na njemu stoji krst od 31 metra koji je sagrađen 1934. godine. Dominirajući ovim područjem se nalazi Sutro toranj, veliki crveno-bijeli radijski i televizijski prijenosni toranj.

Obližnje planine San Andreas i Hayward Faults su odgovorne za dobar dio zemljotresa, iako nijedna fizički ne prolazi kroz grad. San Andreas Fault je prouzrokovao zemljotrese 1906. i 1989. godine. Manji zemljotresi se redovno dešavaju. Strepnja od udara većeg zemljotresa je dio gradske infrastrukture. Grad je izgradio pričuvni vodovodni sistem i nekoliko puta je nadogradio svoje kodekse za građenje, zahtjevajući prepravljena postrojenja za starije zgrade i veće inženjerske standarde za novo-izgrađene objekte. Uprkos ovome, i dalje je preko hiljadu manjih zgrada podložni brzoj šteti u slučaju zemljotresa.

Obala San Franciska se proširila izvan svojih prirodnih ograničenja. Cijeli komšiluci Marina, Mission Bay, Hunters Point kao i veći dijelovi Embarcaderoa se nalaze na područjima deponija. Treasure otok je izgrađen od materijala refulisanog iz zaliva kao i materijala nastalog tuneliranjem kroz Yerba Buena otkom tokom pravljenja Bay mosta. Takva zemlja zna biti nestabilna tokom zemljotresa. Nastalo rastapanje stvara znatnu štetu imovini koja je izgrađena na ovom području kao što je to dokazao Marina distrikt tokom Loma Prieta zemljotresa 1989. godine. Većina prirodnih vodotoka grada poput vodotoka Islais Creek i Mission Creek su pretvoreni u odvodne kanale i sagradilo se preko njih, iako komisija za komunalije razmatra prijedloge za obnavljanje nekih vodotoka.

Gradski pejzaž[uredi | uredi izvor]

Centar grada San Francisco. Pogled sa Twin Peaks brda u 17:52, 27. oktobra 2006. godine.
Centar grada San Francisco. Pogled sa Twin Peaks brda u 17:52, 27. oktobra 2006. godine.
Centar grada San Francisco. Pogled sa Twin Peaks brda po noći u junu 2011. godine.
Centar grada San Francisco. Pogled sa Twin Peaks brda po noći u junu 2011. godine.

Komšiluci[uredi | uredi izvor]

Chinatown San Franciska je jedan od najstarijih naselja kineza i jedan od najvećih u Sjevernoj Americi.

Historijski centar San Franciska je sjeveroistočni kvadrant grada koga okružavaju Market Streeet i riva. Ovdje se nalazi finansijalni distrikt, odnosno Financial District, sa trgom Union, koji je glavno mjesto za kupovinu i hotele u blizini. Žičare dovode putnike na strme nagibe Nob Hilla, koji je jednom bio centar poslovnih tajkuna i dovodi ih do turističke atrakcije rive kod Fisherman's Wharfa i pristaništa 39, u kojima se mogu naći restorani koji serviraju posebnu vrstu rakova koji se mogu uloviti pomoći aktivne industrije ribolova. U ovom kvadrantu je također Russian Hill, stambenom komšiluku u kojoj se nalazi poznata nakrivljena ulica Lombard; North Beach, gradska mala Italija i prijašnji centar Beat Generationa; i Telegraph Hill u kojiem je sadržan toranj Coit. Između komšiluka Russian Hill i North Beach se nalazi Chinatown San Franciska koji je najstarije mjesto naseljeno kinezima u Sjevernoj Americi. The South of Market distrikt, koji je nakad bio centar industrije San Franciska je vidio znatnu promjenu u razvoju nakon dodavanja AT&T parka i pojavljivanja malih početničkih kompanija. Novi neboderi, stanovi za rad i uživanje kao i apartmani popunjavaju ovo područje. Dalji razvoj se dešava južno od Mission Baya, prijašnjeg mjesta za željeznice koji danas sadrži drugi zgradu Univerziteta Kalifornije (eng. University of California, San Francisco).

Zapadno od centra grada, preko Van Ness avenije se nalazi veliki komšiluk Western Addition, koji je postao naseljen sa velikim brojem afro-američkog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata. Western Addition je uobičajeno podjeljen u nekoliko manjih komšiluka uključujući Hayes Valley, the Fillmore i Japantown, koji je prije bio najveće nastanište japanaca u Sjevernoj Americi ali je izgubio tu titulu nakon što je dosta japanaca nasilno uklonjeno tokom Drugog svjetskog rata. Western Addition je preživio zemljotres 1906. godine sa većinom Viktorijskih građevina potpuno čitavih, uključujući zgrade sagrađene u poznatom stilu za San Francisco pod nazivom "Painted Ladies" koje se nalaze na Alamo trgu. Južno, blizu geografskog centra grada se nalazi Haight-Ashbury, koji je poznat po hippie kulturi iz 1960ih godina. Haight sada sadrži jedne od najskupljih prodavnica i nekoliko kontroverzalnih maloprodajnih lanaca iako i dalje nastavlja sa svojim boemskim stilom. Sjeverno od Western Additions se nalazi Pacific Heights, bogat komšiluk koji sadrži vile koje su sagradili bogataši nakon zemljotresa 1906. godine. Izravno sjeverno od Pacific Heightsa se nalazi Marina, komšiluk popularan za mlade stručnjake koji je većinom izgrađen na vraćenoj zemlji zaljeva.

Transamerica piramida. Jedna od najvećih zgrada u San Francisku.

U sjeveroistočnom kvadrantu grada se nalazi Mission District—sačinjavaju ga domorodački Kalifornijski stanovnici i imigranti radne klase iz Njemačke, Irske, Italije i Skandinavskih zemalja. Tokom 1910. godine, val središnjoameričkog stanovništva se naselilo u Mission distriktu i tokom 1950ih godina, imigranti iz Meksika su bili najdominantniji. Skorašnjih godina, urbana džentrifikacija je promjenila demografiju dijelova Missiona sa lationamerikanaca na 20-ogodišnje stručnjake. Noe Valley jugozapadno i Bernal Heights južno postaju popularni za mlade porodice sa djecom. Istočno od distrikta Mission se nalazi Potrero Hill komšiluk, prventsveno stambeni komšiluk koji sadrži jedne od najboljih pogleda na centar San Franciska. Zapadno od Missiona se nalazi područje historijski poznato kao Eureka Valley, dok se sada popularno zove Castro, je jednom bilo područje na skandinavce i irce radne klase. Postalo je prvo i najpoznatije gay naselje i sad je centar gay života u gradu. Excelsior District, koji se nalazi blizu južne granice grada, je najraznovrsnije etničko naselje u San Francisku. Naseljen većinom od afro-amerikanaca, Bayview-Hunters Point je jedan od najsiromašnijih komšiluka i ima visok stepen kriminala, iako je bilo fokusirano za razne urbanističke projekte oživljavanja tog komšiluka.

Sagradnja tunela Twin Peaks 1918. godine je povezala jugozapadne komšiluke sa centrom grada preko tramvaja, ubrzavajući izgradnju West Portala i obližnjeg Forest Hilla i St. Francis Wooda. Idući dalje ka zapadu, sjeverno od Golden Gate parka i dodirujući Tihi okean se nalazi Sunset District koji je većinom dom mnogim azijatima radne klase. Sjeverozapadni kvadrant grada sadrži Richmond, također većinom nastanjen sa ljudima srednje klasa, ali sadrži i poneke ruske i ukrajinske imigrante. Ova područja se zajedno nazivaju The Avenues (bos. Avenije). Ova dva distrikta se ponekad mogu podjeliti u dva regiona: Outer Richmond i Outer Sunset i mogu se odnositi na zapadne dijelove oba distrikta dok se Inner Richmond i Inner Sunset regioni odnose na istočne dijelove oba distrikta.

Klima[uredi | uredi izvor]

Popularni citat koji se često pogrešno navodi Marku Twainu je "Najhladnija zima koju sam ikad proveo je bilo ljetu u San Francisku". Klima San Franciska je karakteristična po hladnim ljetima mediteranske klime obale Kalifornije koja "uopćeno sadrži mokre blage zime i suha ljeta". Pošto je okružen sa tri strane sa vodom, struje Tihog okeana znatno utiču na vrijeme San Franciska sa umjerenim temperaturima i nevjerovatno blagu klimu cijele godine sa malo varijacije temperature po godišnjim dobima.

Magla je česta pojava tokom ljeta u San Francisku.

Od većih gradova u SAD-u, San Francisco ima najhladnije prosječne, minimalne i maksimalne temperature za jun, jul i august.[19] Tokom ljeta, vreo vazduh se diže u unutrašnjim dolinama Kalifornije i stvara područje niskog pritiska koje privlači vjetrove sa North Pacific Higha kroz Golden Gate, što stvara hladne vjetrove i maglu, po kojima je grad poznat. Magla ima Twitter račun i znatan broj ljudi ju prati pod imeno @KarlTheFog. Magla se manje pojavljuje u istočnim komšilucima i tokom poznog ljeta i rane jeseni, pošto su to najtoplija razdoblja godine.

Zbog oštre topografije i uticaja mora, San Francisco sadrži znatan broj različitih mikroklima. Velika brda u geografskom centru su odgovrna za 20% promjene u godišnjim padavinama između različitih dijelova grada. Također štite komšiluke izravno ka istoku (poput Noe Volley) od maglovitih, ponekad veoma hladnih i vjetrovitih uvjeta koji se mogu vidjeti u Sunset distriktu; za one osobe koje žive na istočnoj strani grada, San Francisco je sunčaniji, sa prosjekom od 260 vedrih dana i samo 105 oblačnih dana godišnje.

Temperature dostignu ili prestignu 27 °C prosječno samo za 21 ili 23 dana godišnje po mjerenju u centru grada i međunarodnom aerodromu u San Francisku (poznat po skraćenici SFO). Sušni razdoblje od maja do oktobra može biti blago i toplo sa proječnom dnevnom temperaturom od 7.1 °C u septembru. Kišovito razdoblje od novembra do aprila je malo hladnije sa najnižom proječnom temperaturom od 10.7 °C u januaru. Prosječno je 73 kišovita dana u godini sa godišnjim prosječnim padavinama od 601 mm. Promjena u padavinama zavisi od godine. 2013. godine, palo je svega 142 mm, što je namanje od 1849. godine u centru San Franciska; te su te godini slični rekordi postavljeni širom savezne države. Snijeg je rijetka pojava u gradu, te je pao samo 10 puta od 1852. godine sa najnovijim činom 1976. godine kada je palo 130 mm na Twin Peaks.

Najviša izmjerena temperatura je bila 39 °C 17. jula 1988. godine i 14. juna 2000. godine. Najniža izmjerena temperatura je bila −3 °C 11. decembra 1932. godine. Državni meteorološki servis pruža grafike koji prikazuju informacije u tabeli istod tako bi se vizualno mogao prikazati iznos tipičnih padavina i temperatura.

San Francisko, prema odjelu za poljoprivredu Sjedinjenih Američkih Država, spada pod zonu smjelosti.

Podaci za područje centra grada, prosječne temperature 1981.–2010.
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Prosječna temperatura (°C) 10,7 12,2 12,8 13,4 14,2 15,3 15,7 16,4 17,1 16,4 13,7 10,9
 Najviša prosječna temperatura (°C) 13,8 15,7 16,6 17,3 17,9 19,1 19,2 20,1 21,2 20,7 17,3 13,9
 Najniža prosječna temperatura (°C) 7,6 8,6 9,2 9,6 10,6 11,6 12,3 12,8 12,8 12,1 10,1 7,8
 Broj sunčanih sati (h/danu) 185,9 207,7 269,1 309,3 325,1 311,4 313,3 287,4 271,4 247,1 173,4 160,6
 Broj kišnih dana 11,7 11,1 11,0 6,5 3,8 1,5 0,3 1,0 1,7 3,9 8,9 11,6
 Padavine (mm) 114,3 113,1 82,8 37,1 17,8 4,1 0 1,5 5,3 28,4 80,3 115,8
Podaci za SFO aerodrom, prosječne temperature 1981.–2010.
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Prosječna temperatura (°C) 10,2 11,6 12,7 13,8 15,3 16,8 17,6 18,1 18,2 16,6 13,2 10,3
 Najviša prosječna temperatura (°C) 13,5 15,3 16,7 18,2 19,8 21,4 22,2 22,6 32,1 21,3 17,2 13,7
 Najniža prosječna temperatura (°C) 6,8 7,9 8,7 9,5 10,9 12,1 13 13,5 13,2 11,8 9,3 7
 Broj kišnih dana 11,4 11,0 10,7 6,0 3,3 1,1 0,2 0,4 1,4 3,2 8,0 11,1
 Prosječna vlažnost zraka (%) 78,3 75,8 73,2 70,9 71,2 71,4 73,2 74,5 71,9 71,9 74,8 77,5
 Padavine (mm) 106,4 103,1 75,2 32,8 11,9 2,8 0 1 4,3 24,1 60,5 102,4

Demografija[uredi | uredi izvor]

Promjena broja stanovnika
Godina

Stan.

+%

1848. 1.000
1849. 25.000 +2400,0%
1852. 34.776 +39,1%
1860. 56.802 +63,3%
1870. 149.473 +163,1%
1880. 233.959 +56,5%
1890. 298.997 +27,8%
1900. 342.782 +14,6%
1910. 416.912 +21,6%
1920. 506.676 +21,5%
1930. 634.394 +25,2%
1940. 634.536 +0,0%
1950. 775.357 +22,2%
1960. 740.316 -4,5%
1970. 715.674 -3,3%
1980. 678.974 -5,1%
1990. 723.959 +6,6%
2000. 776.733 +7,3%
2010. 805.235 +3,7%
2013. 837.442 +4,0%

Prema popisu stanovništva iz 2010. godine, San Francisco je imao 805.235 stanovnika. Bio je drugi veći grad u Sjedinjenim Američkim Državama po gustoći naseljenosti sa 6.632/km2 stanovnika (među gradovima sa više od 200.000 stanovnika).

San Francisco je inače fokusna tačka zaljevske oblasti San Franciska i formira dio metropolitanskog statističkog područja pet okruga San Francisco–Oakland–Fremont, CA, koje sadrži 4,5 miliona ljudi. Također se navodi u većem metropolitanskom statističkom području od 12 okruga, odnosno San Jose-San Francisco-Oakland, CA, koje sadrži 8,4 miliona ljudi i peto je područje po veličini u SAD-u prema podacima iz 2013. godine. Najnovija procjena iz 2013. godine povećava broj stanovnika na 837.442 prema podacima iz jula 2013. godine.

Rase i etnicitet[uredi | uredi izvor]

Ethnička struktura San Franciska, prema popisu iz 2010. godine je bila: 390.387 bijelaca (48,1%), 267.915 azijata (33,3%), 48.870 afro-amerikanaca (6,1%), 4.024 domorodaca (0,5%), 3.359 pacifičkih otočana (0,4%), 53.021 drugih rasa (6,6%) i 37.659 ljudi sa dvije ili više rase (4,7%). Bilo je 121.744 latinoamerikanaca bilo koje race (15,1%).

Bijelci koji nisu latinoamerikanci sačinjavaju manje od pola stanovništva, odnosno 41,9% dok je taj broj iznosio 92,5% 1940. godine. Najčešće porijeklo latinoamerikanskih grupe ljudi su sačinjavali meksikanci (7,4%), salvadorci (2,0%), nikaragvanci (0,9%), gvatemalci (0,8%) i portorikanci (0,5%). Latinoameričko stanovništvo se nalazi najviše u distriktima Mission, Tenderloin i Excelsior. Afroamerikansko stanovništvo je u opadanju u novije vrijeme sa 13,4% stanovništva 1970. godine na 6,1%. Trenutan postotak afroamerikanaca u San Francisku je sličan postotku savezne države Kalifornije; dok je suprotno tome latinoameričko stanovništvo grada pola postotka savezne države. Većina afroamerikanaca su naseljeni u komšilucima Bayview-Hunters Point i Visitacion Valley u jugoistočnom San Francisku i distriktu Fillmore u sjevernoistočnom dijelu grada.

U 2010. godine, stanovnici kineskog etniciteta su bili najveća etnička manjina u San Francisku sa 21,4% stanovnika; ostale zabilježene azijatske grupe su bili filipini (4,5%), vijetnamci (1,6%), japanci (1,3%), azijski indijanci (1,2%), korejci (1,2%), tajlanđani (0,3%), burmanci (0,2%), kambodžanci (0,2%) dok su indonezi, laosi i mongoli sačinjavali manje od 0,1% gradskog stanovništva. Najviše kineskog stanovništva se nalazi u distriktima Chinatown, Sunset, i Richmond dok se najviše filipina nalazi u Crocker-Amazon distriktu (koji se nastavlja na zajednicu grada Daly City, koji ima jednu od najvećih koncentracija filipina u Sjevernoj Americi) kao i u distriktu SoMa.

Nakon pada stanovništva 1970ih i 1980ih, filipinska zajednica u gradu je doživila preporod. Zaljevska oblast San Franciska je dom preko 382.950 američkih filipina, jedna od najvećih zajednica filipina izvan istoimene zemlje. Distrikt Tenderloin je dom velikom broju vijetnamskog stanovništva i sadrži velik broj biznisa i restorana, te je taj distrikt poznat pod imenom Little Saigon (bos. Mali Sajgon). Veliku prisutnost u Western Additionu imaju korejci i japanci, pošto se tu nalazi Japantown grada. Stanovništvo pacifičkih otočana sačinjava 0,4% (0,8% uključujući osobe sa djelimičnim porijeklom) stanovništva. Preko polovine stanovništva pacifičkih otočana je samoanskog porijekla, dok veći broj ovog stanovništva boravi u područjima Bayview-Hunters Point i Visitacion Valley; pacifički otočani sačinjavaju preko 3% stanovništva u obe zajednice.

Kalifornijski domoroci sačinjavaju relativno mali postotak gradskog stanovništa: samo je 37,7% stanovnika rođeno u Kaliforniji dok je 25,2% stanovnika rođeno u nekoj drugoj saveznoj državi. Više od trećine gradskih stanovnika (35,6%) je rođeno izvan Sjedinjenih Američkih Država.

Demografski profil[25][26][27] 2010. 2000. 1990. 1970. 1940.
Bijelci 48,5% 49,7% 53,6% 71,4% 95,0%
Azijski amerikanci 33,3% 30,8% 29,1% 13,3% 4,2%
Afro-amerikanci 6,1% 7,8% 10,9% 13,4% 0,8%
Domoroci SAD-a ili Aljaske 0,5% 0,4% 0,5% 0,4%
Domoroci Hawaja i ostali pacifički otočani 0,4% 0,5% 0,5%
Druga rasa 6,6% 6,5% 5,9% 1.5% -
Dvije ili više rasa 4,7% 4,0% - - -
Latinoamerikanci (bilo koje rase) 15,1% 14,1% 13,9% 11,6%[28] 2,5%
Latinoamerikanci koji nisu bijele rase 41,9% 43,6% 46,6% 60,4%[28] 92,5%
Izvor: Američki popis stanovništva

Obrazovanje, domaćinstva i prihodi[uredi | uredi izvor]

Od svih glavnih gradova u SAD-u, San Francisco je drugi po najvećem broju stanovnika sa visokom stručnom spremom, odmah poslije grada Seattle. Preko 44% odraslih osoba su diplomirani studenti ili imaju veći nivo obrazovanja. Kompanija USA Today je izvjestila da je Rob Pitingolo, istraživač koji je mjerio fakultetlije po kvadratnom kilometru, uspostavio da San Francisco ima više od 344.000 fakultetlija u 121 km2 gradskog područja.

Popisni podaci su saopćili da 780.971 osoba (97,0% stanovništva) živi u domaćinstvima, 18.902 (2,3%) živi u neinstitucionaliziranim grupnim četvrtima i da je 5.362 (0,7%) bilo institucionalizovano. Bilo je 345.811 domaćinstava, od kojih je 63.577 (18,4%) sadržavalo djecu mlađu od 18 godina, 109.437 (31,6%) su bili parovi suprotnog spola koji žive zajedno, 28.677 (6,3%) su bile žene na čelu domaćinstva bez prisutnog supružnika, 12.748 (3,7%) su bili muškarci na čelu domaćinstva bez pristunog supružnika. Bilo je 21.677 (6,3%) nevjenčanih parova suprotnog spola i 10.384 (3,0%) vjenčanih parova ili u partnerstvu istog spola. 133.366 domaćinstava (38,6%) su bila domaćinstva od samo jedne osobe i 34.234 (9,9%) domaćinstava je sadržavalo osobu preko 65 godina koja živi sama. Prosječna veličina domaćinstva je bila 2,26. Bilo je 151.029 porodica (43,7% od svih domaćinstava) dok je prosječna veličina porodice bila 3,11. Bilo je 376.942 stambenih jedinica sa prosjećnom gustoćom od 627,6/km2 od čega je 123.646 (35,8%) bilo zauzeto od strane vlasnika i 222.165 (64,2%) od strane iznajmljivača. Upražnjenih mjesta je bilo 2,3%, dok je postotak upražnjenih mjesta bio 5,4% za iznajmljene objekte. 327.985 osoba (40,7% stanovništva) je živjelo u stambenim jedinicama koje su bile njihove dok je 452.986 osoba (56,3% stanovništva) živjelo u iznajmljenim stambenim jedinicama.

Prema društvenoj anketi iz 2005. godine, San Francisco je imao najveći postotak od 15,4% gay i lezbejskih pojedinaca od bilo kojeg drugog od 50 većih gradova u SAD-u. San Francisco također ima najveći postotak istospolnih domaćinstava od bilo kojeg američkog okruga te zaljevska oblast San Franciska ima najveću koncentraciju od bilo kojeg drugog metropolitanskog područja.

Prihodi 2011. godine
Prihod po stanovniku[29] $46.777
Prosječan domaćinski prihod[30] $72.947
Prosječan porodični prihod[31] $87.329

San Francisco je na trećem mjestu po prosječnom prihodu domaćinstava koji je 2007. godine. iznosio $65.519. Prosječan porodični prihod je iznosio $81.136 i San Francisco je na 8. mjesto od svih većih grada međunarodno po broju milijardera koji žive unutar grada. Prateći državni trend, emigracija porodica srednje klase doprinosi nejednakosti prihoda i ostavilo je grad sa manjim brojem djece od bilo kojeg drugog većeg američkog grada sa postotkom od 14,5%.

Postotak siromaštva je 11,8% i broj porodica u siromaštvu je 7,4%, te su obe cifre ispod državnog prosjeka. Nivo nezaposlenosti je 5,3% prema podacima iz januara 2014. godine.

Beskućništvo[uredi | uredi izvor]

Beskućništvo je hronični i kontroverzalni problem u San Francisku već od 1970ih kada je mnoštvo psihičkih bolesnih pacijenata deinstitucionalisano zbog promjena zdravstvene zaštite i medicinskih usluga tokom 1960ih. Broj beskućnika se procjenjuje da je 13.500 od kojih 6.500 živi na ulicama. Smatra se da grad ima najviše beskućnog stanovništva od ukupnog broja stanovnika od bilo kojeg drugog većeg grada u SAD-u. Incidenti prijavljenih nasilnih i imovinskih šteta 2009. godine (736 i 4.262 incidenata po 100.000 stanovnika) su malo manje od drugih gradove slične veličine u SAD-u.

Jezici i starost[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2010. godine, 54,58% (411.728) stanovnika preko 5 godina starosti govori engleskim jezikom kao glavnim jezikom dok 18,60% (140.302) govori kineski, 11,68% (88.147) španski, 3,42% (25.767) tagaloški, 1,86% (14.017) ruski, 1,45% (10.939) vijetnamski, 1,05% (7.895) francuski, 0,90% (6.777) japanski, 0,88% (6.624) korejski, 0,56% (4.215) njemački, 0,53% (3.995) italijanski dok je jezicima pacifičkih otočana govorilo 0,47% (3.535) stanovništva preko pet godina starosti. Peko 45,42% (342.693) stanovništva, preko pet godina starosti, je govorilo maternji jezik koji nije bilo engleski.

Starosni raspon grada je sljedeći: 107.524 osoba (13,4%) ispod 18 godina starosti, 77.664 osoba (9,6%) od 18 do 24 godine starosti, 301.802 osoba (37,5%) od 25 do 44 godine starosti, 208.403 osoba (25,9%) od 45 do 64 godina starosti i 109.842 osoba (13,6%) koji su imali ili bili preko 65 godina starosti. Prosječna starost je bila 38,5 godina. Za svakih 100 žena je bilo 102,9 muškaraca, dok je za svakih 100 žena preko 18 godina bilo 102,8 muškaraca.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

San Francisco ima raznovrsnu ekonomiju sa poslovima u raznim industrijama poput stručnih usluga, finansijalnih usluga, turizma i visoke tehnologije, čiji se poslovi znatno povećavaju.[32] 2012. godine, otprilike 25% radnika je bilo zaposleno u nekom poslu stručnih usluga; 16% u vladinim službama; 15% u ugostiteljstvu; 11% u obrazovanju i zdravstvu i 9% u finansijskom sektoru.[32] 2013. godine, BDP peto-okružnog metropolitanskog područja San Franciska je bio $388,3 milijarde.[33]

Kalifornijska ulica u finansijskom distriktu.

Kalifornijska zlatna groznica je pretvorila San Francisco u bankovni i finansijalni centar zapadne obale u ranom 20. vijeku.[34] Montgomery Street i Financial District su postali poznati kao "Wall Street zapada" i sadržavaju federalnu rezervnu banku San Franciska, sjedište kompanije Wells Fargo i bile su sjedište dioničke berze pacifičke obale.[34] Banka Amerike, pioner u pružanju bankovnih usluga dostupnim srednjoj klasi, je osnovana u San Francisku 1960ih, te je izgradila moderan neboder i izabrala 555 California Street kao svoje sjedište. Mnoge veće finansijske institucije, multinacionalne banke i firme preduzetničkog kapitala se nalaze ili imaju regijsko sjedište u gradu. Sa preko 30 međunarodnih finansijskih institucija[35] šest kompanija iz Bogatih 500[36] i velike infrastrukture stručnih usluga—uključujući pravo, odnose sa javnošću, arhitekture i dizajna—San Francisco je dizajniran kao "alpha" svjetski grad[37] i na 10. je mjestu među najvećim međunarodnim finansijskim centrima.[38]

Otok Alcatraz dobija više od 1,5 miliona godišnjih posjetitelja.[39]

Turizam je jedna od najvećih industrija privatnog centra grada,[40] čineći ovu industriju odgovornu za više od jedan od sedam poslova u gradu.[41] Pojavljivanje grada u muzici, filmovima i popularnoj kulturi je učinilo grad i njegove znamenitosti poznatim širom svijeta.[42] San Francisco je peti po najvećem broju stranih turista od bilo kojeg drugog grada u SAD-u i 50 je od 100 najposjećenijih gradova međunarodno prema podacima organizacije Euromonitor International.[43] Više od 16,9 miliona turista je posjetilo San Francisco 2013. godine, doprinjevši $9,4 milijardi ekonomiji.[44] Sa znatno razvijenom infrastrukturom hotela i objektom za konvencije Moscone, San Francisco je popularna destinacija za godišnje konvencije i konference.[45]

Od 1990ih, ekonomija San Franciska se uraznovrstila od finansijke i turističke u nova polja, odnosno industrije, uključujući visoko tehnološku, biotehnološku i medicinsko istraživanje.[41] Tehnološki poslovi su bili zaslužni za 1% ekonomije 1990. godine, rastući na 4% 2010. godine i procjenjenih 8% za kraj 2013. godine.[46] San Francisco je postao epicentar novim kompanija tokom "dot-com" balona 1990ih i naknadno društvenih mreža poznih 2000ih.[47] Od 2010. godine, San Francisco je privukao sve veći broj investitora preduzetničkog kapitala u poređenju sa silicijskom dolinom, dostigavši $4,58 milijarde 2013. godine.[48][49][50] 2004. godine, grad je odobrio porezne izuzetke za biotehnološke kompanije[51] kako bi povećali rast Mission Bay komšiluka, koji sadrži drugi objekat i bolnicu Univerziteta Kalifornije, San Franciska (još poznatog pod imenom UCSF). Mission Bay sadrži Kalifornijski institut za regenerativnu medicinu, Kalifornijski institut za kvantitativnu bionauku i Gladstone institut[52] kao i preko 40 naučnih kompanija privatnog sektora.[53]

Brodovi usidreni u pristaništu broj 3. Neboderi finansijskog distrikta se mogu vidjeti u pozadini.

Najveći poslodavac grada je gradska vlada, zapošljavajući 5,3% (preko 25.000 ljudi) gradskog stanovništva, nakon kojeg je na drugim mjestu UCSF sa preko 22.000 zaspolenih. Treće mjesto sa 1,8% (8.500+ ljudi) pripada Kaliforijskom pacifičkom medicinskom centru, koji je najveći poslodavac privatnog sektora.[54] Mali biznisi sa manje od 10 zaposlenika i samo-zaposlene firme čine 85% zaposlenih[55] i broj građana u kompanijama preko 1.000 zaposlenih je pao za pola od 1977. godine.[56] Rast nacionalnih supermarketa je otežan političkim i građanskim konsenzusom. Kako bi kupili male privatne biznise i održali jedistvenost prodavnica grada, komisija malih biznisa podržava javnu kampanju za zadržavanje većeg dijela maloprodajnog novca u lokalnoj ekonomiji[57] i nadzorni odbor je koristio planski kod da ograniče komšiluke gdje se supermarketi mogu osnovati,[58] što su podržali glasači San Franciska.[59]

Kao i mnogi drugi gradovi u SAD-u, San Franciso je jednom imao znatno aktivan proizvođački sektor sa više od 60.000 radnika 1969. godine, ali se skoro sva proizvodnja premjestila na jeftinije lokacije do 1980ih.[60] Prema podacima iz 2014. godine, San Francisco je zabilježio mali preporod proizvođačkim poslova sa 4.000 radnika u 500 kompanija, što je dvostruko više nego 2011. godine. Najveći poslodavac proizvođačkog sektora je Anchor Brewing Company, a najveći po prihodima je Timbuk2.[60]

Početkom 1900ih porastao je interest hotelske industrije: "1959. godine, grad je imao manje od 3.300 prvoklasnih hotela; taj broj je porastao na 9.000 1970. godine i 1999. godine je opet porastao na 30.000."[61] Stvaranje konvencijskih centara poput Yerba Buena, je pomogao konvencijsko-turističkoj ekonomiji San Franciska, postavljajući osnovu za velike uspjehe restoranskih i hotelskih industrija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Board of Supervisors – Does San Francisco have a City Council?". SFGov SF311. Arhivirano sa orginal, 26. 7. 2010. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  2. ^ Nakon New York Cityja, jedino za gradove s više 200.000 stanovnika. Inače nije drugi."2000 Census: US Municipalities Over 50,000: Ranked by 2000 Density". Demographia. Pristupljeno 23. 8. 2007. 
  3. ^ "Annual Estimates of the Resident Population – Counties". 
  4. ^ a b Edward F. O'Day (oktobar 1926). "The Founding of San Francisco". San Francisco Water. Spring Valley Water Authority. Pristupljeno 14. 2. 2009. 
  5. ^ Coy, Owen Cochran (1919). Guide to the County Archives of California. Sacramento: California Historical Survey Commission. p. 409. 
  6. ^ Montagne, Renée (11. 4. 2006). "Remembering the 1906 San Francisco Earthquake". People & Places (National Public Radio). Pristupljeno 13. 6. 2008. 
  7. ^ "Port of Embarkation Essay—World War II in the San Francisco Bay Area". A National Register of Historic Places Travel Itinerary:. US Department of the Interior. 28 august 2007. Pristupljeno 22. 6. 2011. 
  8. ^ Stewart, Suzanne B. (novembar 2003). "Archaeological Research Issues For The Point Reyes National Seashore – Golden Gate National Recreation Area" (PDF). Sonoma State University – Anthropological Studies Center. Pristupljeno 12. 6. 2008. 
  9. ^ "Visitors: San Francisco Historical Information". City and County of San Francisco. n.d. Arhivirano sa orginal, 1. 3. 2006. Pristupljeno 10. 6. 2008. 
  10. ^ The Virtual Museum of the City of San Francisco (16. 7. 2004). "From the 1820s to the Gold Rush". The Virtual Museum of the City of San Francisco. Pristupljeno 13. 6. 2008. 
  11. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America's guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. pp. 4–5. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415. 
  12. ^ Tamony, Peter (oktobar 1973). "Sourdough and French Bread". Western Folklore (Western States Folklore Society) 32 (4): 265–270. doi:10.2307/1498306. 
  13. ^ "San Francisco's First Brick Building". The Virtual Museum of the City of San Francisco. 16. 7. 2004. Pristupljeno 13. 6. 2008. 
  14. ^ Richards, Rand (1992). Historic San Francisco: A Concise History and Guide. Heritage House. ISBN 978-1-879367-00-5. OCLC 214330849. 
  15. ^ Harris, Ron (14. 11. 2005). "Crews Unearth Shipwreck on San Francisco Condo Project". Associated Press. Pristupljeno 4. 9. 2006. 
  16. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide - San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. pp. 31–33. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415. 
  17. ^ "The miners came in forty-nine, / The whores in fifty-one, / And when they got together / They produced the native son." Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. pp. 237–238. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415. 
  18. ^ "Jack London Writes of the 1906 San Francisco Earthquake and Fire". Sfmuseum.org. 5. 5. 1906. Pristupljeno 15. 6. 2013. 
  19. ^ Osborn, Liz. "Coolest US Cities in Summer". Weather Extremes. Current Results Nexus. Arhivirano sa orginal, 26. 7. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  20. ^ a b "NowData - NOAA Online Weather Data". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 15. 12. 2011. 
  21. ^ "Station Name: CA SAN FRANCISCO DWTN". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 18. 3. 2014. 
  22. ^ "San Francisco/Mission Dolores, CA Climate Normals 1961-1990". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 23. 4. 2013. 
  23. ^ "Station Name: CA SAN FRANCISCO INTL AP". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 9. 5. 2014. 
  24. ^ "SAN FRANCISCO/INTERNATIONAL A,CA Climate Normals 1961–1990". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 24. 3. 2014. 
  25. ^ "San Francisco (city), California". State & County QuickFacts. U.S. Census Bureau. 
  26. ^ http://www.bayareacensus.ca.gov "Demographic Profile Bay Area Census". Arhivirano od orginala, 30. 3. 2006. 
  27. ^ "California – Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990". U.S. Census Bureau. 
  28. ^ a b Iz uzorka od 15%
  29. ^ U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19301. American FactFinder. Pristupljeno 21. 10. 2013.
  30. ^ U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19013. American FactFinder. Pristupljeno 21. 10. 2013.
  31. ^ U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19113. American FactFinder. Pristupljeno 21. 10. 2013.
  32. ^ a b "Industry Employment Data for San Francisco County". California Employment Development Department. 2012. 
  33. ^ "Economic Growth Widespread Across Metropolitan Areas In 2013". U.S. Bureau of Labor Statistics. 16. 9. 2014. Pristupljeno 23. 10. 2014. 
  34. ^ a b Federal Writers' Project of the Works Progress Administration of Northern California (2011). San Francisco in the 1930s: The WPA Guide to the City by the Bay. University of California Press. p. 114. ISBN 978-0-520-26880-7. 
  35. ^ "San Francisco: Economy". City-Data.com. Advameg Inc. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  36. ^ "Fortune 500". Fortune magazine, Time Inc. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  37. ^ "The World According to GaWC 2012". Globalization and World Cities (GaWC) Study Group and Network. Loughborough University. Pristupljeno 25. 1. 2014. 
  38. ^ "The Global Financial Centres Index 15". Long Finance. 3. 2014. Pristupljeno 5. 4. 2014.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date= (pomoć)
  39. ^ Gonzales, Richard (22. 5. 2006). "New Parts of Alcatraz Revealed to Public". People and Places (National Public Radio). Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  40. ^ Flinn, Ryan (3. 9. 2010). "S.F. tourism picks up, but spending stays flat". San Francisco Chronicle. p. D-1. Pristupljeno 4. 2. 2012. 
  41. ^ a b Waters, Rob (15. 5. 2009). "Biotech Jobs Germinate as San Francisco Diversifies Economy". Bloomberg. 
  42. ^ "Overseas Visitation Estimates for U.S. States, Cities, and Census Regions: 2013" (PDF). International Visitation in the United States. US Office of Travel and Tourism Industries, US Department of Commerce. 2013. Pristupljeno 21. 2. 2015. 
  43. ^ "Top 100 City Destinations Ranking". euromonitor.com (Euromonitor). 27. 1. 2015. Pristupljeno 21. 2. 2015. 
  44. ^ "San Francisco tourism spending set new record at $9.4 billion last year". San Francisco Business Times. 27. 3. 2014. Pristupljeno 5. 4. 2014. 
  45. ^ "San Francisco Visitor Industry Statistics". San Francisco Travel Association. 2013. Pristupljeno 5. 4. 2014. 
  46. ^ Warburg, Jennifer (27. 2. 2014). "Forecasting San Francisco's Economic Fortunes". SPUR. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  47. ^ Selna, Robert (15. 5. 2008). "New jobs, houses spur S.F. population in 2007". San Francisco Chronicle (Hearst Communications). p. B-1. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  48. ^ Garland, Russ (27. 2. 2014). "As Bay Area Investment Shifts North, Institutional Venture Partners Opens San Francisco Office". The Wall Street Journal. Pristupljeno 11. 4. 2014. 
  49. ^ "Startup City: The Urban Shift in Venture Capital and High Technology". Martin Prosperity Institute, Rotman School of Management, University of Toronto. 31. 3. 2014. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  50. ^ Florida, Richard (8. 9. 2012). "San Francisco's urban tech boom". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  51. ^ Young, Eric (4. 5. 2010). "S.F. extends biotech payroll tax exemption". San Francisco Business Times. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  52. ^ "Life Sciences & Biotech" (Press release). Office of the Mayor, City and County of San Francisco. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  53. ^ "Mayor Lee Announces New Biotech Incubator in Mission Bay". 10. 9. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  54. ^ City and County of San Francisco, California Comprehensive Annual Financial Report, for the Year ended June 30, 2013. Retrieved April 6, 2014.
  55. ^ Tan, Aldrich M. (12. 4. 2006). "San Francisco is gateway city for immigrants and Silicon Valley Technology". Fogcityjournal.com. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  56. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom SFEconomicStrategy
  57. ^ Said, Carolyn (29. 11. 2005). "Main Street Fights Chain Street". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 27. 8. 2006. 
  58. ^ Hetter, Katia (21. 3. 2004). "Supervisors OK limits on chain-store expansion". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 19. 1. 2007. 
  59. ^ "Proposition G: Limitations on Formula Retail Stores, City of San Francisco". smartvoter.org. Pristupljeno 19. 1. 2007. 
  60. ^ a b Frojo, Renée (14. 2. 2014). "Made in San Francisco: Manufacturing a comeback". Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  61. ^ Hartman, Chester (2002). City for sale: The transformation of San Francisco. University of California Press. 
Commons
Commons: San Francisco