Dijete

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Dijete s Farskih otoka

S biološkog aspekta, dijete je ljudsko biće u periodu od rođenja do puberteta, dok se u pravnim definicijama djetetom smatra maloljetnik, tj. osoba mlađa od doba punoljetnosti. Riječ "dijete" također može označavati vezu s roditeljem ili starateljem ili pripadnost nekoj grupi u klanu, plemenu ili religiji. Ta riječ može se odnositi i na osobu na koju jako utječe određeno mjesto, vrijeme ili okolnosti, npr. "dijete prirode", "dijete 60-ih" i sl.

Pravne, biološke i društvene definicije[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo mlađe od 15 godina u svijetu 2005. godine

UN-ova Konvencija o pravima djeteta definira dijete kao "ljudsko biće mlađe od 18 godina, ukoliko se, prema zakonima koji se primjenjuju na djecu, punoljetnost ne stječe ranije".[1] Konvenciju su ratificirale 192 od 194 zemlje članice UN-a. Biološki, dijete je bilo ko u dobi između rođenja i puberteta ili u razvojnom periodu djetinjstva, između faza novorođenčeta i odrasle dobi.

Shvatanje djetinjstva kao faze različite od zrelosti počelo se pojavljivati u 16. i 17. stoljeću. Društvo je djecu počelo posmatrati ne kao minijaturne odrasle ljude nego kao osobe nižeg nivoa kojima je potrebna zaštita, ljubav i njega od strane odraslih. Ova promjena može se pratiti u slikarstvu: u Srednjem vijeku djeca su na slikama prikazivana kao minijaturni odrasli ljudi bez dječijih karakteristika. U 16. stoljeću, pak, slike djece počele su dobijati izrazit dječiji izgled. Od kasnog 17. stoljeća naovamo djeca su prikazivana u igri. Igračke i knjige za djecu također su se počele pojavljivati u ovo vrijeme.[2]

Stavovi prema djeci[uredi | uredi izvor]

Društveni stavovi prema djeci razlikuju se u različitim kulturama svijeta i oni su mijenjali tokom vremena. Studija iz 1988. o evropskim stavovima o centralitetu djece pokazala je da su u Italiji djeca više u centru pažnje nego u Holandiji, a između ovih zemalja na listi su se našle Austrija, Velika Britanija, Irska i tadašnja Zapadna Njemačka.[3]

Dob odgovornosti[uredi | uredi izvor]

Palestinska djeca u Dženinu

Dob u kojoj se djeca smatraju odgovornom za vlastite postupke (npr., glasanje, brak itd.) također se mijenjala tokom vremena i to se reflektira na načinu na koji se prema njima odnose sudovi. U vrijeme Rimljana djeca se nisu smatrala krivom za krivična djela; taj stav je kasnije prihvatila i Crkva. U 19. stoljeću djeca mlađa od 7 godina smatrala su se nesposobnom za zločin, a djeca od 7 i više godina odgovornom za svoje postupke. Prema tome, protiv njih je mogla biti podignuta optužnica, mogla su biti poslana u zatvore za odrasle i kažnjena kao odrasli, npr., bičevanjem, žigosanjem ili vješanjem.[4]

Istraživanja su pokazala da u najmanje 25 zemalja u svijetu nije određena dob za obavezno obrazovanje. Minimalna dob za zapošljavanje ili brak također varira. U najmanje 125 zemalja djeca u dobi od 7 do 15 godina mogu biti izvedena pred sud i riskirati zatvorsku kaznu zbog krivičnih djela. U nekim su zemljama djeca obavezna ići u školu do 14. ili 15. godine života, ali mogu i raditi prije te dobi. Pravo djeteta na obrazovanje ugroženo je ranim brakom, dječijim radom te zarobljeništvom, tj. odlaskom u zatvor.[5]

Socijalizacija djeteta[uredi | uredi izvor]

Grčka djeca u narodnoj nošnji

Sva djeca prolaze kroz faze društvenog razvoja. Novorođenče ili veoma malo dijete rado će se igrati sámo. Dođe li drugo dijete na scenu, ono može biti fizički napadnuto ili odgurnuto ustranu. Nakon toga, dijete je već naučilo igrati se s drugim djetetom, postepeno učeći da dijeli. Na kraju, grupa se povećava na 3 ili 4 djeteta. Do vremena kad se dijete upiše u vrtić ono je obično u mogućnosti da se pridruži drugoj djeci i uživa u zajedničkim iskustvima.[6]

Djeci s ADHD-om (poremećaj hiperaktivnosti i nedostatka pažnje) i teškoćama u učenju može biti potrebna dodatna pomoć u razvoju društvenih vještina. Impulzivne karakteristike djeteta s ADHD-om mogu dovesti do slabog odnosa s vršnjacima. Djeca sa slabim rasponom pažnje možda se neće "uštimati" s društvenim normama svoje sredine, što bi im otežalo učenje društvenih vještina kroz iskustvo.

Smrtnost djece[uredi | uredi izvor]

Prema stručnjacima za zdravlje stanovništva, stopa smrtnosti djece znatno je opala od 90-ih godina. Broj smrtnih slučajeva kod djece mlađe od 5 godina u SAD-u se smanjio za 42%, dok je u Srbiji i Maleziji taj broj opao za skoro 70%.[7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: