Los Angeles

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 34°03′N 118°15′W / 34.050°N 118.250°W / 34.050; -118.250
Los Angeles
Grad
New LA Infobox Pic Montage 5.jpg
Flag of Los Angeles, California.svg
Zastava
Seal of Los Angeles, California.svg
Grb
Službeni naziv: City of Los Angeles
(bos. Grad Los Angeles)
Nadimak: "L.A.", "City of Angels",[1] "Angeltown",[2] "The Big Orange"[1] "La-la-land", "Tinseltown"[1] "City of Flowers and Sunshine"[1]
Država  Sjedinjene Američke Države
Savezna država Kalifornija
Okrug Los Angeles
Nadmorska visina 93 m.i.m.
Koordinate 34°03′N 118°15′W / 34.050°N 118.250°W / 34.050; -118.250
Površina
 - Zemlje 1.214 km2
 - Voda 88 km²
 - Grad 1.302 km2
Stanovništvo   (2013)
 - Urbana zona 12.150.996
 - Metro 13.131.431
 - Grad 3.884.307
 - CSA 18.351.929
Gustoća
 - Grad 3.198 /km2 
Vlada  
 - Vrsta Gradonačelnik-vijeće-komisija
 - Gradsko vijeće Gradsko vijeće Los Angelesa
Gradonačelnik Eric Garcetti
Vremenska zona PVZ (UTC-8)
 - ljeto PVZ (UTC-7)
Poštanski broj 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609
Pozivni broj 213, 310/424, 323, 661, 747/818
FIPS kod 06-44000
Web stranica: www.lacity.org
[3][4][5][6][7][8][9][10][11][12][13]

Los Angeles, službeno "Grad Los Angeles", poznat po svojim inicijalima L.A., veći je grad u južnoj Kaliforniji. Udaljen je 551 km od San Franciska. Los Angeles je drugi po veličini grad u SAD-u nakon grada New York City sa brojem stanovnika od 3.792.621,[14] i najnaseljeniji je grad u saveznoj državi Kaliforniji. Los Angeles je poznat po svojoj mediteranskoj klimi, etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu i filmskoj i televizijskoj industriji. Los Angeles se nalazi u velikom obalnom slivu okruženom planinama sa tri strane koje dostižu nadmorsku visinu od (a i preko) 3.000 m.

Iako je Los Angeles historijski bio dom raznim ljudima, poput plemena Chumasha i Tongva, Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio Španiji 1542. godine kao i ostatak područja koji se danas naziva Alta Kalifornija. Grad je službeno osnovao španski guverner Felipe de Neve. 4. septembra 1781. godine. Postao je dio Prvog španskog carstva (današnjeg Meksika) 1821. godine nakon Meksičkog rata za nezavisnost. Nakon kraja Meksičko-američkog rata 1848. godine, Los Angeles i ostatak Kalifornije su kupljeni preko ugovora Guadalupe Hidalgo čime su kupljena mjesta postala dio Sjedinjenih Američkih Država. Los Angeles je postao općina 4. aprila 1850. godine, odnosno pet mjeseci prije nego što je Kalifornija postala savezna država.

Ovaj grad je centar mnogo većeg metropolitanskog područja Los Angelesa i područja Šireg Los Angelesa koji sadrže 13 miliona,[15] odnosno 18 miliona ljudi, prema podacima iz 2010. godine, što ih čini jednim od najvećih metropolitanskog područja na svijetu, te drugim po veličini u SAD-u. Los Angeles je središte okruga Los Angelesa, koji je najnaseljeniji okrug u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos".

Los Angeles je globalni grad sa znatno jakim biznisima, međunarodnom trgovinom, zabavom, kulturom, medijima, modom, naukom, sportovima, tehnologijom, obrazovanjem, medicinom i istraživanjem. Još je poznat pod nadimkom "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Grad je dom renomiranm institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Kombinirano statističko područje Los Angelesa (ili skraćeno CSA) posjeduje bruto metropolitanskog proizvoda (odnosno BMP ili GMP) od $831 milijarde, prema podacima iz 2008. godine. Ova statistika ga čini 3. po bruto proizvodu nakon područja Šireg Tokija i Njujorškog metropolitanskog područja. Pošto se Hollywood nalazi u Los Angelesu, on ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, filmova, videoigara i muzike. Los Angeles je također bio domaćin Olimpijskih igara 1932. i 1984. godine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Hronološka pripadnost

Špansko carstvo 1781–1821
Prvo meksičko carstvo 1821–1823
Meksiko Meksiko 1823–1848
Kalifornijska republika 1846
Flag of the United States.svg SAD 1848–danas

Glavna stranica: Historija Los Angelesa

Period prije kolonizacije[uredi | uredi izvor]

Plemena Chumash su živjela u Los Angelesu prije dolaska evropskih doseljenika.

Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena Tonga (još poznati pod nazivom Gabrieleños) i Chumash prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" (španci su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog hrasta".[16][17]

Portugalski istraživač (u službi Španije) Juan Rodríguez Cabrillo je prisvojio područje južne Kalifornije Španskom carstvu 1542. godine.[18] Gaspar de Portolà i franjevac Juan Crespí su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta 1769. godine.[19]

Španski period[uredi | uredi izvor]

Franjački kaluđer Junípero Serra je 1771. godine predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "Misa San Gabriela Arcángela".[20] Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra 1781. godine osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na bosanskom bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na Djevicu Mariju u rimokatoličkoj religiji.[21] Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom afričkog, domorodačkog i evropskog porijekla.[22] Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na poljoprivredu. Stanovništvo je 1820. godine poraslo na 650 osoba.[23] Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu Los Angeles Pueblo Plaza i ulici Olvera, koji je najstariji dio Los Angelesa.[24]

Meksički period[uredi | uredi izvor]

Nova Španija se uspjela odvojiti od Španskog carstva 1821. godine nakon čega je naselje nastavilo biti dio Meksika. Guverner Pío Pico je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja Alta Kalifornije.

Američki period[uredi | uredi izvor]

Naselje Pueblo de Los Ángeles Plaza 1869. godine.

Meksička vladavina se završila tokom Meksičko-američkog rata: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara 1847. godine.[25]

Nakon završetka Južno-pacifične željezničke linije 1876. godine, željeznice su se počele koristiti u Los Angelesu.[26] Nafta je otkrivena u gradu i okružnim područjima 1923. godine. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.[27]

Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do 1900. godine,[28] što je otežalo snadbijevanje vodom.[29] Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje akvadukta Los Angelesa 1913. godine pod vodstvom Williama Mulhollanda.[30]

Mansion iz 20. vijeka u bogatom susjedstvu Los Angelesa - Cheviot Hills.

Hollywood se 1910. godine spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od 1921. godine nalazilo u Los Angelesu.[31] Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja Velike depresije.[32] Broj stanovnika je prevazišao milion do 1930. godine.[33] Grad je bio domaćin Olimpijskih igara 1932. godine.

Los Angeles je bio važan centar proizvodnje aviona i brodova tokom Drugog svjetskog rata. Kompanija Calship je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na ostrvu Terminal. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: Douglas Aircraft Company, Hughes Aircraft, Lockheed, North American Aviation, Northrop Corporation i Vultee. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion 1903. godine. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio William S. Knudsen iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."[34]

Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je 1969. godine.

Los Angeles je nastavio sa rastom u dolinu San Fernanda nakon završetka Drugog svjetskog rata.[35] Proširivanje sistema autoputeva tokom 1950-ih i 1960-ih je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi.

Odnos rasa je prekapio čašu 1960-ih Wattsovim pobunama 1965. godine, u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. godine. Los Angeles je 1969. godine postao jedan od mjesta rođenja interneta nakon što je prvo ARPANET prenos izvršen iz Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu (odnosno UCLA) do SRI-ja u Menlo Parku, Kaliforniji.[36]

Grad je 1984. godine po drugi put bio domaćin Olimpijskih igara. Unatoč bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984. godine, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih[37] i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon Olimpijskih igara 1932. godine, koje su također održane u Los Angelesu.[38]

Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila 1992. godine zbog oslobađajuće presude porote doline Simi, koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku Rodneyja Kinga na video snimku.[39] Ovo je bila najveća pobuna u historiji SAD-a sa procjenom štete od otprilike $1,3 milijarde i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.[40][41]

Zemljotres Northridge je 1994. godine prouzrokovao štetu od $12,5 milijardi i 72 smrtna slučaja.[42] Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.[43]

Glasači su 2002. godine odbili pokušaj otcijepljenja doline San Fernanda i Hollywooda od grada.[44]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Gradski pejzaž[uredi | uredi izvor]

Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom West Hollywood.

Grad je podjeljen u preko 80 distrikta i susjedstava[45] od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.[46] Općenito gledajući, grad je podjeljen na sljedeća područja: Centar Los Angelesa, Istočni Los Angeles i Sjeveroistočni Los Angeles, Južni Los Angeles i Harbor region Los Angelesa, Širi Hollywood, Wilshire, Westside i doline San Fernanda i Crescenta.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: Walt Disney koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, Angels Flight, pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, Graumanovo kinesko pozorište, znak Hollywooda, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće Capital Records, gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, Dodger stadion i ulicu Olvera.

Topografija[uredi | uredi izvor]

Sliv Los Angelesa

Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302 km², od čega je 1.214 km² kopno a 88 km² voda.[7] Perimetar grada iznosi 550 km.

Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj nadmorska visina iznosi 1.547 m.[47][48] Istočni kraj planina Santa Monica se proteže od centra grada pa sve do Tihog okeana te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su planina Washington u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput Boyle Heightsa, okruga Crenshaw oko brda Baldwin i okruga San Pedro.

Grad okružuju mnogo više planine. Odmah ka sjeveru se nalaze planine San Gabriel, koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je planina San Antonio koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je planina San Gorgonio sa nadmorskom visinom od 3.506 m.

Glavni odvodni kanal je rijeka Los Angeles. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82 km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.[49] Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u Tihi okean u pristaništu Long Beacha. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u zaliv Santa Monice u susjedstvu Playa del Rey.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput plaža i planina. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,[50] koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: Eschscholzia californica, Romneya, Heteromeles arbutifolia, Quercus agrifolia i Leymus condensatus. Mnoge autothne vrste poput suncokreta Los Angelesa su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (Erythrina caffra)[51] te je službeni cvijet Los Angelesa Strelitzia reginae.[52] Washingtonia robusta, Kanarska datulja, Syagrus romanzoffiana, hurma i Washingtonia filifera su također česti u području Los Angelesa, iako je jedino zadnja vrsta autohna Los Angelesu.

Geologija[uredi | uredi izvor]

Los Angeles je pod čestim utjecajem zemljotresa zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja rasjeda koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u južnoj Kaliforniji, mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.[53] Jedan od većih je rasjed San Andreasa. Smješten je na granici između Tihookeanske i Sjevernoameričke ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".[54] Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: Northridge zemljores 1994., Whitter Narrows zemljotres 1987., zemljotres San Fernanda 1971. blizu naselja Sylmar i zemljotres Long Beacha 1933. godine. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi rasjeda Newport-Inglewooda 3. maja 2015. godine i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.[55][53] Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.[56] Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati cunamiji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia 1960. godine.[57]

Klima[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Klima Los Angelesa

Klima Los Angelesa je mješavina suptropske i mediteranske klime, te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju stepske klime. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.[58]

Temperature obalnog sliva prekoračuju 32°C nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.[58] Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16°C između najniže i najviše prosječne temperature.[59] Godišnja prosječna temperatura mora je 17 °C, dok je 14 °C u januaru a 20 °C u augustu.[60] Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.[61]

U području Los Angelesa se također javljaju mikroklime, za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu Santa Monice je 24 °C dok je u parku Canoga 35 °C.[62] Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.[63] Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6 °C u junu pa sve do 16,2 °C u augustu.[64]

Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 mm te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Unatoč ovome, dolina San Fernanda može dobiti od 406 mm pa do 508 mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. godine i iznosila je svega 5 cm.[65] Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra 2010. godine te je iznosila 45 °C.[66] Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. godine i iznosila je −4 °C.

Podaci za Los Angeles (USC, centar grada), prosječne temperature za 1981.–2010.
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Prosječna temperatura (°C) 14,4 14,9 15,9 17,3 18,8 20,7 22,9 23,5 22,8 20,3 16,9 14,2
 Najviša prosječna temperatura (°C) 20,1 20,3 21,2 22,6 23,6 25,6 28,4 29,1 28,4 25,8 22,7 19,8
 Najniža prosječna temperatura (°C) 8,8 9,6 10,6 11,9 13,9 15,7 17,6 17,8 17,3 14,8 11,1 8,6
 Broj sunčanih sati (h/danu) 225,3 222,5 267,0 303,5 276,2 275,8 364,1 349,5 278,5 255,1 217,3 219,4
 Broj kišnih dana 6,1 6,4 5,5 3,2 1,3 0,6 0,3 0,3 1,0 2,5 3,3 5,2
 Padavine (mm) 79,2 96,5 61,7 23,1 6,6 2,3 0,3 1 6,1 16,8 26,4 59,2
Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010.
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Prosječna temperatura (°C) 13,7 13,9 14,4 15,6 17,1 18,6 20,4 20,9 20,5 18,8 16,2 13,7
 Najviša prosječna temperatura (°C) 18,1 17,9 18 19,1 20,1 21,4 23,2 23,8 23,7 22,5 20,5 18,1
 Najniža prosječna temperatura (°C) 9,3 10,0 10,9 12,1 14,1 15,8 17,6 17,9 17,3 15,2 11,8 9,3
 Broj kišnih dana 6,0 6,6 5,8 2,8 1,2 0,6 0,5 0,3 1,0 2,3 3,4 5,2
 Prosječna vlažnost zraka (%) 63,4 67,9 70,5 71,0 74,0 75,9 76,6 76,6 74,2 70,5 65,5 62,9
 Padavine (mm) 68,6 82,6 47,0 17,8 5,6 2,0 0,8 1,3 5,3 14,2 28,2 52,1
Podaci za Los Angeles (Park "Canoga", u području doline San Fernanda), prosječne temperature za 1981.–2010.
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Prosječna temperatura (°C) 12,1 13,0 14,0 16,3 18,4 21,7 24,4 24,9 23,1 19,3 14,6 12,0
 Najviša prosječna temperatura (°C) 19,9 21,1 22,2 25,4 27,4 31,6 35 35,6 33,2 29,1 23,7 20,4
 Najniža prosječna temperatura (°C) 4,2 4,9 5,7 7,1 9,5 11,8 13,8 14,2 12,9 9,6 5,4 3,5
 Broj kišnih dana 6,2 5,9 6,1 3,0 1,3 0,4 0,1 0,7 1,3 2,0 3,2 4,4
 Padavine (mm) 97,3 111,8 91,4 22,4 8,1 1,8 0,3 3,8 6,1 15,7 32,8 60,5

Problemi okoliša[uredi | uredi izvor]

Pogled na Los Angeles pokriven smogom

Postojalo je naselje pod imenom iyáangẚ (odnosno Yang-na na španskom), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".[16][17] Yang-na je također bio poznat pod imenom "dolina dima".[71][72] Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i Long Beacha za prekomjerno zagađenje zraka u vidu smoga. Sliv Los Angelesa i dolina San Fernanda su podložni atmosferskoj inverziji koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.[73]

Sezona smoga traje od maja do oktobra.[74] Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380 mm kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak (eng. Clean Air Act). Savezna država Kalifornija u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera.

Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom 1970-ih do skoro 0 u novom milenijumu.[75] Unatoč napredovanju, godišnji izvješaji American Lung Association-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.[76] Grad je bio na drugom mjestu 2008. godine po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.[77] Grad je 2010. godine dostigao cilj o pružanju 20% električne energije grada putem obnovljivih izvora.[78] American Lung Association je, 2013. godine, rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.[79]

Klimatske promjene su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od 1878. godine. Proučavanje Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.[80] Sezona požara 2014. godine se nije završila u južnoj Kaliforniji, te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.[80] Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60 cm od 2000. do 2050. godine, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.[80]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Los Angelesa
Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.
Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1850. 1.610
1860. 4.385 172,4 %
1870. 5.728 30,6 %
1880. 11.183 95,2 %
1890. 50.395 350,6 %
1900. 102.479 103,4 %
1910. 319.198 211,5 %
1920. 576.673 80,7 %
1930. 1.238.048 114,7 %
1940. 1.504.277 21,5 %
1950. 1.970.358 31 %
1960. 2.479.015 25,8 %
1970. 2.816.061 13,6 %
1980. 2.966.850 5,4 %
1990. 3.485.398 17,5 %
2000. 3.694.820 6 %
2010. 3.792.621 2,6 %
Procjena 2013 3.884.307 5,1 %
Izvor:[10]

Popis stanovništva iz 2010. godine[81] je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.[82] Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km². 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.[82] Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.[82]

Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom 2005. pa sve do 2009. godine.[82] Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km². Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.[82]

Po podacima iz popisa stanovništva 2010. godine, prosječni prihodi domaćinstava su iznosili $49.745, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.[82]

Rase i etnicitet[uredi | uredi izvor]

Rasa 2010[82] 1990[83] 1970[83] 1940[83]
Bijelci 49.8% 52.8% 77.2% 93.5%
 —Nešpanski bijelci 28.7% 37.3% 61.1%[84] 86.3%
Afroamerikanci 9.6% 14.0% 17.9% 4.2%
Latinoamerikanci (bilo koje race) 48.5% 39.9% 17.1%[84] 7.1%[85]
Azijati 11.3% 9.8% 3.6% 2.2%

Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.[86] Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput Kineske četvrti, historijske Filipinske četvrti, Korejske četvrti, Male Ermenije, Male Etiopije, Malog Bangladeša i Tajlandske četvrti.

Po podacima iz popisa stanovništva 2010. godine, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 bijelaca (49,8%), 365.118 afroamerikanca (9,6%), 28.215 domorodaca (0,7%), 426.959 azijata (11,3%), 5.577 pacifičkih otočana (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.[82] Latinoamerikanaca bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%).

Bijelci su, 2010. godine, sačinjavali 28,7% stanovništva,[82] dok je ova cifra 1940. godine iznosila 86,3%.[83] Meksikanci sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su Salvadorci (6,0%) i Gvatemalci (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog metropolitanskog područja, te je najgušće naseljen dio područje Istočnog Los Angelesa koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca.

Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju Filipini (3,2%) i Korejci (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u dolini San Gabriela koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u Kineskoj četvrti Los Angelesa. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju Tajlanđane i Kambodžane koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. Japanci čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u Zapadnom Los Angelesu. Vijetnamci čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%.

Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz Bliskog istoka, uključujući Ermence i Irance, koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Ermenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi Tehran i Los Angeles).

Afroamerikanci su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.[87] Popis stanovništva iz 1970. godine je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.[83] Počevši od 1980-ih godina, javlja se hrpa imigranata iz Meksika i Srednje Amerike koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u Južnom Los Angelesu. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.[88]

Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima Long Beach i Carson. Oba naselja su dom hiljadama samoanskih amerikanaca.[89]

Religija[uredi | uredi izvor]

Katedrala naše dame anđela je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.

Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa upravlja najvećom nadbiskupijom u državi.[90] Kardinal Roger Mahony je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. godine u centru grada.[91] Izgradnja je označila sazrijevanje katoličke zajednice grada, koju su većinom činili latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa.

Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. godine. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation (bos. Fondacija kraljice anđela) 2011. godine uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.[92] Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada 1782. godine, te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek.

Grad je drugi po naseljenju jevreja u SAD-u sa 621.000 jevreja unutar metropolitanskog područja i 490.000 unutar granica grada.[93] Područje Boyle Heightsa i Sjeverozapadnog Los Angelesa je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u Westsideu i dolini San Fernanda. Postoji nekoliko varijancija judaizma u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u Istočnom Los Angelesu. Izgrađena je 1923. godine, te je bila najveća sinagoga zapadno od Chicaga u svojim ranijim godinama.[94] (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)[95] Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.[96]

Aimee Semple McPherson je 1927. godine osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u hramu Angelus koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.[97]

Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana te se nalazi na bulevaru Santa Monica u okrugu Westwood Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje.

Hollywood područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar scijentologije.

Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući islam, budizam, hinduizam, zoroastrizam, sikizam, baha'i, razne religije vezane za istočnu pravoslavnu crkvu, sufizam i druge. Na primjer, imigranti iz Azije su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. Ateizam i druga sekularna vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu SAD-a iz takozvanog "Bezcrkvenog pojasa".

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: US Bancorp, Ernst & Young, Aon, Manulife Financial, City National Bank, Wells Fargo, Bank of America, Deloitte, KPMG i Union Bank of California.
Najveće kompanije koje javno trguju
u Los Angelesu za 2014. godinu

(raspoređeni po prihodima)
sa oznakama za rang u gradu i SAD-u
LA Kompanija SAD
1 Occidental Petroleum Corporation 116
2 Health Net, Inc. 254
3 Reliance Steel & Aluminum Co. 299
4 AECOM Technology Corporation 332
5 Oaktree Capital Group, LLC 354
6 CBRE Group, Inc. 363
Izvor: Bogatih 500[98]

Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput filmova, televizijskih serija, muzike i videoigara), zračno-kosmički prostor, tehnologija, nafta, moda, odjeća i obuća kao i turizam. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu SAD-a.[99] Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u Pacifičkom obruču.[99] Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz.

Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: Paramount Pictures, 20th Century Fox i Universal Pictures, dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna luka Los Angelesa, proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i medicina.

Metropolitansko statističko područje Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima BDP od $735,5 milijardi, prema podacima iz 2010. godine.[100] Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja Šireg Tokija i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.[101] Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.[102] Proučavanje univerziteta Loughborough u Ujedinjenom Kraljevstvu je 2012. godine označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".[103]

Los Angeles udomljava 6 od Bogatih 500.[104] Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: American Apparel, Far East National Bank, Farmers Insurance Group, Herbalife, Mercury Insurance Group, Sunkist i druge.

Univerzitet Južne Kalifornije (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje $4 milijarde gradskoj ekonomiji.[105]

Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja 2010. godine, sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu 2009. godine (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, okrug Los Angelesa, Univerzitet Kalifornije (Los Angeles), Univerzitet Južne Kalifornije, medicinski centar Cedars-Sinai, Kaiser Permanente, Fox Entertainment Group, Farmers Insurance Group, TeamOne, i Northrop Grumman.[106]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Pozorište "Dolby"; služi kao mjesto održavanja Oscara.

Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji[107] te je više muzičara, spisatelja, glumaca, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.[108]

Filmovi i izvođačka umjetnost[uredi | uredi izvor]

Los Angeles u sebi sadrži Hollywood koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin Oscara, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži USC School of Cinematic Arts koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.[109]

Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."[108] Muzički centar Los Angelesa je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.[110] Koncertna dvorana "Walt Disney" je središte muzičkog centra. Udomljava filharmoniju Los Angelesa. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: Center Theatre Group, the Los Angeles Master Chorale i the Los Angeles Opera. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music (bos. Škola muzike "Thornton").

Muzeji i galerije[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Muzeji grada Los Angeles

U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.[111] Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.[111] Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa (eng. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu SAD-a,[112]) centar "Getty" (eng. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,[113] Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti (eng. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu Gallery Row, te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.[114]

Fox Plaza u okrugu Century City. Sjedište je kompanijer 20th Century Fox.

Kultovi[uredi | uredi izvor]

Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih kultova i vođa kultova.[115] Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica Brit Marling je, u junu 2014. godine, izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."[116]

Sport[uredi | uredi izvor]

Stadion "Dodger" je domaći teren tima Los Angeles Dodgers.

Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su Los Angeles Dodgers, koji igraju u Major League Baseball rangu profesionalnog bejzbola, Los Angeles Clippers i Los Angeles Lakers koji igraju za National Basketball Association (odnosno NBA) i tim Los Angeles Kings koji igra u ligi National Hockey League.

U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U Carsonu, Kaliforniji se nalazi tim Los Angeles Galaxy koji igra u nogometnoj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u Anaheimu se nalaze timovi Los Angeles Angels of Anaheim (koji igraju za bejzbolsku ligu Major League Baseball) i Anaheim Ducks (koji igraju u hokejškoj ligi National Hockey League). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961. godine, te su se 1966. godine premjestili u Anaheim.[117] Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom Disneyja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006. godine, što je godinu dana nakon što je Disney prodao franšizu.[118]

Drugi timovi grada su Los Angeles Sparks koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi Women's National Basketball Association i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12".

Los Angeles je drugi po veličini grad u SAD-a a sve do 1995. godine nije imao NFL tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad 1995. godine, te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u Oakland. Rams su, prije 1995. godine, nazivali svoj stadion domaćim terenom (sve od 1946. pa do 1979. godine), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od 1982. do 1994. godine.

Centar "Staples" je sportska area i domaći teren timova Los Angeles Lakers, Los Angeles Clippers i Los Angeles Kings.

Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim Seattle Seahawks su se planirali premjestiti u LA nakon 1995. sezone NFL-a pod novim imenom i sa novim logom za 1996. sezonu. Savezna država Washington je podnijela tužbu kako bi spriječila premještanje.[119] Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za NFL tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.[120] Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta 2011. godine odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom NFL timu u budućnosti.[121]

Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih Olimpijskih igara - 1932. i 1984. godine. Oba puta se koristio stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932. godine, prijašnja "10th Street" ulica je preimenovana u "Olympic Blv" (bos. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara Svjetskog prventstva u nogometu u Rose Bowlu 1994. godine, uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara 2015. godine.[122]

Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu Pasadene. Centar "Staples" je domaći teren timovima Los Angeles Clippers i Los Angeles Lakers iz NBA-ja, Los Angeles Sparks iz WNBA-ja i Los Angeles Kings iz NHL-a. Također je bio domaći stadion timu Los Angeles Avengers, koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Vlada Los Angelesa
Također pogledajte: Vlada okruga Los Angeles

Los Angeles funkcionira na sistemu povelje, za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna 1999. godine, te je na nju dodan veliki broj amandmana.[123] Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća.

Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: policijski odjel Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL).

Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili 1999. godine, stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća.

Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore.

Zastupljenost grada[uredi | uredi izvor]

Los Angeles je podjeljen na 14 okruga u skupštini savezne države Kalifornije.[124] U senatu savezne države, Los Angeles je podjeljen na 8 okruga.[125] U predstavničkom domu Sjedinjenih Država, Los Angeles je podjeljen u 10 kongresnih okruga.[126]

Kriminal[uredi | uredi izvor]

Policijski odjel Los Angelesa (LAPD) 2006. godine ispred novog sjedišta Caltrans District 7.

Poput većine američkih gradova, stopa kriminala u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine 1990-ih. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta 2006. godine sa 314 ubistava.[127][128] Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope 1993. godine koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.[129] U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva SWAT službenika Randala Simmonsa, što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.[130] Los Angeles je, u 2013. godini, imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na internetu.[131]

Tokom prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država, javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.[132] Dostigli su svoj vrh tokom 1940-ih i 1950-ih godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.[132]

Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.[133] Među njima su afroameričke bande Crips i Bloods koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke Sureños i salvadorske Mara Salvatrucha, obe potječu iz područja grada Los Angelesa. Banda 18th Street ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".[134]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Fakulteti i univerziteti[uredi | uredi izvor]

Druga grana Kalifornijskih normalnih škola u centru grada je svoja vrata otvorila 1882.

Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles (eng. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), Kalifornijski državni univerzitet, Northridge (eng. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i Univerzitet Kalifornije, Los Angeles (eng. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA).

Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: AFI Conservatory, Međunarodni univerzitet "Alliant", Univerzitet "Syracuse" (kampus u Los Angelesu), Američka akademija dramskih umjetnosti (kampus u Los Angelesu), Američki jevrejski univerzitet, Američka muzička i dramska akademija (kampus u Los Angelesu), Univerzitet "Antioch" (kampus u Los Angelesu), Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke, Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine, Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe (kampus u Los Angelesu), Filmska škola Los Angelesa, Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet Pravne škole "Loyola" koja se nalazi u Los Angelesu), Fakultet "Marymount", Univerzitet "Mount St. Mary's", Nacionalni univerzitet Kalifornije, Fakultet "Occidental" ("Oxy), Otis fakultet umjetnosti i dizajna (Otis), Institut arhitekture južne Kalifornije (SCI-Arc), Jugozapadna pravna škola i Univerzitet južne Kalifornije (USC).

Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: Istočni fakultet Los Angelesa (ELAC), Fakultet grada Los Angelesa (LACC), Lučni fakultet Los Angelesa, Misijski fakultet Los Angelesa, "Pierce" fakultet Los Angelesa, Fakultet doline Los Angelesa (LAVC), Jugozapadni fakultet Los Angelesa, Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa i Zapadni fakultet Los Angelesa.

Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području Šireg Los Angelesa. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56 km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u državi.

Škole i biblioteke[uredi | uredi izvor]

Središnja javna biblioteka Los Angelesa se nalazi u centru grada.

Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.[135] Nakon usvojenja "Prijedloga 13" 1978. godine, urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja Visokom školom umjetnosti Los Angelesa. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.[136] Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika.

Mediji[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Mediji Los Angelesa

Najveće i najpoznatije novine napisane engleskim jezikom su Los Angeles Times. La Opinión su gradske španske novine, dok su The Korea Times gradske korejske novine. The World Journal su najuspješnije i najpoznatije gradske kineske novine te su Los Angeles Sentinel najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu Sjedinjenih Američkih Država. Sa sjedištem u Playa Del Reyu, Investor's Business Daily se distribuiraju širom Los Angelesa.

Sjedište novina Los Angeles Times.

U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: Los Angeles Register, Daily News (koji se fokusirana na dolinu San Fernanda), LA Weekly, L.A. Record (koji se fokusira na muzičku scenu područja Šireg Los Angelesa), Los Angeles magazine, Los Angeles Business Journal, Los Angeles Daily Journal (pravne industrijske novine), The Hollywood Reporter and Variety (novine zabavne industrije) i Los Angeles Downtown News. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući ermenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa The Daily Breeze (koji se izdaje u South Bayu) i The Long Beach Press-Telegram.

Los Angeles i New York City su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.[137]

Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne PBS stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na španskom. Sa sjedištem u Santa Ani, KTBN 40 je predstavljajuća stanica religijske TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Saobraćaj Los Angelesa

Autoputevi[uredi | uredi izvor]

Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.

Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u metropolitanskom području Los Angelesa. Teksaški institut za prijevoz objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je 2005. godine rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.[138] Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa se našao San Francisco, Oakland, Washington D.C. i Atlanta (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).[139] Unatoč zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su New York City, Philadelphia i Chicago. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. godine iznosilo 29,2 minuta, što je slično San Francisku i D.C.-ju.[140]

Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa sa ostatkom savezne države može se navesti I-5 koji se kreće južno kroz San Diego pa do Tijuane u Meksiku, te sjeverno kroz Sacremento, Portland, Seattle pa sve do Kanadske granice; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno sa obale na obalu od svih autoputeva u SAD-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, San Franciska, Redwood Empirea i obala Oregona i Washingtona.

Tranzitni sistemi[uredi | uredi izvor]

Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji.

Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra 2010. godine. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,[141] koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.[141] 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz 2006. godine.[142]

Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.[143] Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima.

Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i Amtrak vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u Union Stationu, što je sjeverno od centra grada.

Aerodromi[uredi | uredi izvor]

Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.

Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno međunarodni aerodrom Los Angelesa (eng. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je 2013. godine imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta.

Drugi obližni komercijalni aerodromi su:

  • (IATA: ONT, ICAO: KONT) LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge Inland Empireu.
  • (IATA: BUR, ICAO: KBUR) Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom Burbank Airport; pruža usluge San Fernandu i dolini San Gabriela
  • (IATA: LGB, ICAO: KLGB) Long Beach Airport, pruža usluge području Long Beacha i Harbora
  • (IATA: SNA, ICAO: KSNA) John Wayne Airport, pruža usluge okrugu Orange

Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je aerodrom "Van Nuys" (ATA: VNY, ICAO: KVNY).[144]

Morske luke[uredi | uredi izvor]

Luka Los Angelesa se nalazi u zalivu San Pedra u istoimenom susjedstvu, te je udaljena 32 km južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30 km² te pokriva 69 km² rive. Graniči luku Long Beacha.

Morske luke Los Angelesa i Long Beacha zajedno prave luku Los Angeles/Long Beach.[145][146] Po podacima iz 2008. godine, zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona jedinice ekvivalentne dvadesete stope (odnosno TEU).[147] Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u SAD-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je 2014. godine imao 590.000 putnika.[148]

Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi Vincent Thomas, Henry Ford, Gerald Desmond i most Commodore Schuyler F. Heim. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do Avalona na ostrvu Santa Cataline.

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

Pošto se Hollywood nalazi u Los Angelesu, mnoštvo je umjetnika koji dolaze ili žive u nekim okruzima ovog grada.

Gradska partnerstva[uredi | uredi izvor]

Znak pored gradske vijećnice Los Angelesa prikazuje gradska partnerstva.

Los Angeles ima 25 bratska grada,[149] te su ovdje poredani hronološki:

Los Angeles također ima sljedeće "prijateljske gradove":[157]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Gollust, Shelley (18. 4. 2013). "Nicknames for Los Angeles". Voice of America. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  2. ^ Smith, Jack (12. 10. 1989). "A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick". Los Angeles Times. str. 1. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  3. ^ Barrows, H.D. (1899). "Felepe de Neve". Historical Society of Southern California Quarterly 4. str. 151ff. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  4. ^ "California Cities by Incorporation Date" (Word Document publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions). Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  5. ^ "About the City Government". City of Los Angeles. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  6. ^ "City Directory". City of Los Angeles. Pristupljeno 25. 5. 2015. 
  7. ^ a b "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".
  8. ^ "Los Angeles City Hall". GNIS.
  9. ^ "Elevations and Distances". US Geological Survey. 29. 4. 2005. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  10. ^ a b "Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population". United States Census Bureau. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  11. ^ "Urban Areas". United States Census Bureau. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  12. ^ "Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico". United States Census Bureau. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  13. ^ "Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico". Census Bureau. Census Bureau. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  14. ^ "U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results". United States Census Bureau. 24. 3. 2010. Pristupljeno 6. 5. 2015. 
  15. ^ "Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas". United States Census Bureau. 1. 7. 2012. Pristupljeno 6. 5. 2015. 
  16. ^ a b William Bright (1998). Fifteen Hundred California Place Names. University of California Press. str. 86. ISBN 9780520212718. LCCN 97043147. Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.' 
  17. ^ a b Sullivan, Ron (7. 12. 2002). "Roots of native names". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 6. 5. 2015. Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.' 
  18. ^ Willard, Charles Dwight (1901). The Herald's History of Los Angeles. Los Angeles: Kingsley-Barnes & Neuner. str. 21–24. Pristupljeno 6. 5. 2015. 
  19. ^ "Portola Expedition 1769 Diaries". Pacifica Historical Society. Pristupljeno 6. 5. 2015. 
  20. ^ Leffingwell, Randy; Worden, Alastair (4. 11. 2005). California missions and presidios. Voyageur Press. str. 43–44. ISBN 978-0-89658-492-1. Pristupljeno 6. 5. 2015. 
  21. ^ Sullivan, Noelle (8. 12. 2009). It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History (2nd iz.). Globe Pequot. str. 7–9. ISBN 978-0-7627-5423-6. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  22. ^ Mulroy, Kevin; Taylor, Quintard; Autry Museum of Western Heritage (1. 3. 2001). "The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)". Seeking El Dorado: African Americans in California. University of Washington Press. str. 79. ISBN 978-0-295-98082-9. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  23. ^ Guinn, James Miller (1902). Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century. Chapman pub. co. str. 63. 
  24. ^ Estrada, William D. (2006). Los Angeles's Olvera Street. Arcadia Publishing. ISBN 978-0-7385-3105-2. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  25. ^ Guinn, James Miller (1902). Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century. Chapman pub. co. str. 50. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  26. ^ Mulholland, Catherine (2002). William Mulholland and the Rise of Los Angeles. University of California Press. str. 15. ISBN 978-0-520-23466-6. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  27. ^ Kipen, David (2011). Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels. University of California Press. str. 45–46. ISBN 978-0-520-26883-8. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  28. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1900". United States Census Bureau. 15. 6. 1998. Pristupljeno 8. 1. 2015. 
  29. ^ "The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)". American University. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  30. ^ Reisner, Marc (1993). Cadillac desert: the American West and its disappearing water. Penguin. str. 86. ISBN 978-0-14-017824-1. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  31. ^ Buntin, John (6. 4. 2010). L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City. Random House Digital, Inc. str. 18. ISBN 978-0-307-35208-8. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  32. ^ Young, William H.; Young, Nancy K. (1. 3. 2007). The Great Depression in America: a cultural encyclopedia. Greenwood Publishing Group. str. 21. ISBN 978-0-313-33521-1. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  33. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1930". United States Census Bureau. 15. 6. 1998. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  34. ^ Parker, Dana T. Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II, pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. ISBN 978-0-9897906-0-4.
  35. ^ Bruegmann, Robert (1. 11. 2006). Sprawl: A Compact History. University of Chicago Press. str. 133. ISBN 978-0-226-07691-1. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  36. ^ Hafner, Katie; Lyon, Matthew (1. 8. 1999). Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet. Simon and Schuster. str. 153. ISBN 978-0-684-87216-2. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  37. ^ Woo, Elaine (30. 6. 2004). "Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail". Los Angeles Times. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  38. ^ Zarnowski, C. Frank (1. 8. 1992). "A Look at Olympic Costs". Citius, Altius, Fortius 1 (1): 16–32. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  39. ^ Rucker, Walter C.; Upton, James N.; Hughey, Matthew W. (2007). "Los Angeles (California) Riots of 1992". Encyclopedia of American race riots. Greenwood Publishing Group. str. 376–85. ISBN 978-0-313-33301-9. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  40. ^ "The 10 Biggest Ever American Riots". TheRichest. 24. 2. 2014. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  41. ^ Wilson, Stan (25. 4. 2012). "Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles". CNN. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  42. ^ Reich, Kenneth (20. 12. 1995). "Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72". Los Angeles Times. str. B1. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  43. ^ "Rampart Scandal Timeline". PBS Frontline. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  44. ^ Orlov, Rick (3. 11. 2012). "Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles". Los Angeles Daily News. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  45. ^ Pool, Bob (19. 2. 2009). "L.A. neighborhoods, you're on the map". Los Angeles Times. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  46. ^ Abu-Lughod, Janet L. (1999). New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities. U of Minnesota Press. str. 66. ISBN 978-0-8166-3336-4. Pristupljeno 7. 5. 2015. 
  47. ^ "Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census)". United States Geological Survey. Pristupljeno 9. 5. 2015. 
  48. ^ "Mount Lukens Guide". Sierra Club Angeles Chapter. Pristupljeno 9. 5. 2015. 
  49. ^ Gumprecht, Blake (1. 3. 2001). The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth. JHU Press. str. 173. ISBN 978-0-8018-6642-5. Pristupljeno 9. 5. 2015. 
  50. ^ Miller, George Oxford (15. 1. 2008). Landscaping with Native Plants of Southern California. Voyageur Press. str. 15. ISBN 978-0-7603-2967-2. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  51. ^ National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation (1979). Tropical legumes: resources for the future : report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council. National Academies. str. 258. NAP:14318. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  52. ^ "Flower". Los Angeles Magazine. Emmis Communications. 1. 4. 2003. str. 62. ISSN 1522-9149. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  53. ^ a b "Earthquake Facts". United States Geological Survey. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  54. ^ "San Andreas Fault Set for the Big One". Physorg.com. 21. 7. 2006. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  55. ^ http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV
  56. ^ Shaw, John H.; Shearer, Peter M. (5. 3. 1999). "An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles". Science 283 (5407): 1516–1518. doi:10.1126/science.283.5407.1516. PMID 10066170. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  57. ^ "World's Largest Recorded Earthquake". Geology.com. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  58. ^ a b "Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America". Weatherbase.com. Pristupljeno 10. 5. 2011. 
  59. ^ a b "Climatography of the United States No. 20 (1971–2000)" (PDF). National Oceanic and Atmospheric Administration. 2004. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  60. ^ "Pacific Ocean Temperatures on California Coast". beachcalifornia.com. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  61. ^ "Los Angeles Climate Guide". weather2travel.com. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  62. ^ "Climate of California". Western Regional Climate Center. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  63. ^ Poole, Matthew R. (22. 9. 2010). Frommer's Los Angeles 2011. John Wiley & Sons. str. 22. ISBN 978-0-470-62619-1. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  64. ^ a b c "NowData – NOAA Online Weather Data". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 7. 7. 2013. 
  65. ^ Burt, Christopher C.; Stroud, Mark (26. 6. 2007). Extreme weather: a guide & record book. W. W. Norton & Company. str. 100. ISBN 978-0-393-33015-1. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  66. ^ Pool, Bob; Lin II, Rong-Gong (27. 9. 2010). "L.A.'s hottest day ever". Los Angeles Times. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  67. ^ "Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  68. ^ "LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  69. ^ "Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  70. ^ "WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990". National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 10. 5. 2015. 
  71. ^ Bowman, Chris (8. 7. 2008). "Smoke is Normal – for 1800". The Sacramento Bee. Arhivirano sa original, 9. 7. 2008. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  72. ^ Gordon J. MacDonald. "Environment: Evolution of a Concept". str. 2. The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke." 
  73. ^ Stimson, Thomas E. (1. 7. 1955). What can we do about smog?. Popular Mechanics. str. 65. ISSN 0032-4558. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  74. ^ Smog Hangs Over Olympic Athletes. New Scientist. 11. 8. 1983. str. 393. ISSN 0262-4079. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  75. ^ Marziali, Carl (4. 3. 2015). "L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids". USC News. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  76. ^ "Most Polluted Cities". American Lung Association. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  77. ^ "Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities". citymayors.com. 4. 5. 2008. Pristupljeno 7. 10. 2011. 
  78. ^ "Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal". Bloomberg News. 14. 1. 2011. Arhivirano sa original, 1. 2. 2011. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  79. ^ "John Buccigross". ESPN. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  80. ^ a b c Baehr, Leslie (17. 6. 2014). "Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles". Business Insider. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  81. ^ "2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles". United States Census Bureau. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  82. ^ a b c d e f g h i "Los Angeles (city), California". United States Census Bureau. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  83. ^ a b c d e "Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990". United States Census Bureau. 
  84. ^ a b Uzeto iz uzora od 15%
  85. ^ Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.
  86. ^ "City Basics". City of Los Angeles. 12. 4. 2005. Pristupljeno 13. 5. 2015. 
  87. ^ Ray, MaryEllen Bell (1985). The City of Watts, California: 1907 to 1926. ISBN 091704701X. 
  88. ^ "History of the City". City of Compton. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  89. ^ Fuestch, Michelle (13. 3. 1991). "Samoans Protest Killing of 2 Brothers". Los Angeles Times. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  90. ^ Pomfret, John (2. 4. 2006). "Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights". Washington Post. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  91. ^ Stammer, Larry B.; Becerra, Hector (4. 9. 2002). "Pomp Past, Masses Flock to Cathedral". Los Angeles Times. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  92. ^ Dellinger, Robert (6. 9. 2011). "2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion". The Tidings Online. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  93. ^ "World Jewish Population". SimpleToRemember.com. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  94. ^ "Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues". Jewish Heritage Report (1). 1. 3. 1997. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  95. ^ "Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians". Jewish Heritage Report II (1–2). 1. 4. 1998. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  96. ^ Luscombe, Belinda (August 6, 2006). "Madonna Finds A Cause". Time Magazine. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  97. ^ "LDS Los Angeles California Temple". The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  98. ^ "Fortune 500". Fortune. Time Inc. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  99. ^ a b "Los Angeles: Economy". City-Data. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  100. ^ "Gross Metropolitan Product". Greyhill Advisors. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  101. ^ "The 150 richest cities in the world by GDP in 2005". citymayors.com. 11. 3. 2007. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  102. ^ "CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate)". Central Intelligence Agency. 1. 11. 2008. Arhivirano sa original, 4. 11. 2008. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  103. ^ "The World According to GaWC 2012". Globalization and World Cities Research Network. Loughborough University. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  104. ^ "Fortune 500". Fortune. Time Inc. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  105. ^ George, Evan (11. 12. 2006). "Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County". Los Angeles Downtown News. Arhivirano sa original, 30. 4. 2009. 
  106. ^ "City of Los Angeles CAFR" (PDF). City of Los Angeles. str. 332 (367). Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  107. ^ "Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes". SmartPlanet. 19. 11. 2009. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  108. ^ a b "Only In LA: Tapping L.A. Innovation". Univerzitet Južne Kalifornije. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  109. ^ Waxman, Sharon (31. 1. 2006). "At U.S.C., a Practical Emphasis in Film". The New York Times. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  110. ^ "Explore the Center". 14. 5. 2005. Arhivirano sa original, 24. 2. 2012. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  111. ^ a b "The Los Angeles Region". Loyola Marymount University. 5. 5. 2008. Pristupljeno 20. 11. 2011. 
  112. ^ "Overview". Los Angeles County Museum of Art. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  113. ^ Boehm, Mike (16. 3. 2009). "Getty slashes operating budget after severe investment losses". Los Angeles Times. Pristupljeno 15. 4. 2015. 
  114. ^ Mather, Kate (5. 8. 2011). "Downtown L.A. Art Walk safety changes planned". Los Angeles Times. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  115. ^ "An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults". Curbed LA. 20. 11. 2014. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  116. ^ Meltzer, Marissa (12. 7. 2014). "Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling". New York Magazine. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  117. ^ Leonard Pitt, Dale Pitt (1997). Los Angeles A to Z. University of California Press. str. 560–561. ISBN 0-520-20530-8. 
  118. ^ "Ducks History: The Ducks Look". National Hockey League. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  119. ^ Farnsworth, Clare (1. 2. 2006). "Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California". Seattle Post-Intelligencer. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  120. ^ Markazi, Arash (23. 7. 2013). "Might be soon or never for NFL in L.A.". ESPN. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  121. ^ Zahniser, David (9. 8. 2011). "L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote – latimes.com". Los Angeles Times. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  122. ^ "Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games". Special Olympics. 14. 9. 2011. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  123. ^ "Los Angeles, California Code Resources". American Legal Publishing. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  124. ^ "Communities of Interest — City". California Citizens Redistricting Commission. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  125. ^ "Communities of Interest — City". California Citizens Redistricting Commission. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  126. ^ "Communities of Interest — City". California Citizens Redistricting Commission. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  127. ^ Powell, Amy (6. 1. 2010). "Los Angeles crime rates hit 50-year lows". KABC-TV. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  128. ^ "LAPD year-end crime statistics". Los Angeles Police Department. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  129. ^ "LAPD Online Crime Rates" (PDF). Los Angeles Police Department. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  130. ^ "Simmons, Randal". Los Angeles Police Department. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  131. ^ "LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent". KCBS-TV. 6. 1. 2014. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  132. ^ a b DeVico, Peter (2007). The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra. Tate Publishing. str. 154. ISBN 1-60247-254-8. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  133. ^ "Gangs". Los Angeles Police Department. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  134. ^ Serjeant, Jill (8. 2. 2007). "Police target 11 worst Los Angeles street gangs". Reuters. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  135. ^ "US Census, District information". United States Census Bureau. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  136. ^ "Los Angeles Public Library Branches". Los Angeles Public Library. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  137. ^ "Allocation". Museum of Broadcast Communications. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  138. ^ Woolsey, Matt (25. 4. 2008). "Best And Worst Cities For Commuters". Forbes. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  139. ^ Woolsey, Matt. "In Depth: 10 Worst Cities For Commuters". Forbes. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  140. ^ "American Community Survey 2006, Table S0802". United States Census Bureau. 
  141. ^ a b "Ridership Statistics". Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  142. ^ Christie, Les (29. 6. 2007). "New Yorkers are Top Transit Users". CNN. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  143. ^ "Public Transit Ridership Report". American Public Transportation Association. 2011. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  144. ^ "Van Nuys Airport General Description". Los Angeles World Airports. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  145. ^ "Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee" (PDF). Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  146. ^ "Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association". Harboremployers.com. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  147. ^ "AAPA World Port Rankings 2008" (PDF). Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  148. ^ "Cruise Passenger and Ferry Terminals". Port of Los Angeles. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  149. ^ "Sister Cities of Los Angeles". Sister Cities Los Angeles. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  150. ^ "Bordeaux– Rayonnement européen et mondial". Mairie de Bordeaux. Arhivirano sa original, 7. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  151. ^ "Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures". Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères). Arhivirano sa original, 7. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  152. ^ "Berlin City Partnerships". Der Regierende Bürgermeister Berlin. Arhivirano sa original, 21. 5. 2013. Pristupljeno 17. 9. 2013. 
  153. ^ "Guangzhou Sister Cities". Guangzhou Foreign Affairs Office. Arhivirano sa original, 24. 10. 2012. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  154. ^ "Vancouver Twinning Relationships" (PDF). City of Vancouver. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  155. ^ "Gradovi prijatelji Splita" [Split Twin Towns]. Grad Split [Split Official City Website]. Arhivirano sa original, 24. 3. 2012. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  156. ^ "Yerevan Twin Towns & Sister Cities". Yerevan Municipality Official Website. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  157. ^ "Twinning link with LA". Manchester Evening News. 27. 7. 2009. Pristupljeno 15. 5. 2015. 
  158. ^ "Tel Aviv/Los Angeles Partnership". The Jewish Federation of Greater Los Angeles. 2007. Arhivirano sa original, 23. 6. 2008. Pristupljeno 7. 8. 2008. 

Dodatno štivo za čitanje[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte: Bibliografija Los Angelesa
Općenito
Arhitektura i teorija urbanizacije
Odnos rasa
LGBT
  • Lillian Faderman and Stuart Timmons (2006). Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians. Basic Books. ISBN 0-465-02288-X. 
  • Daniel Hurewitz (2007). Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-24925-9. 
Okoliš
Umjetnost i književnost

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: