Google

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Google Inc.
Logo Google 2013 Official.svg
Vrsta Javna (NASDAQ: GOOG), (LSE: GGEA)
Trenutno sjedište Mountain View, Kalifornija, SAD
Ključne osobe Eric E. Schmidt, CEO/direktor
Sergey Brin, suosnivač, predsjednik tehnološkog dijela
Larry Page, suosnivač, predsjednik proizvodnog dijela
George Reyes, CFO
Industrija Internet, softver
Zaposleni 19.665 (30. septembra 2009.)
Historija
Osnovana Sjedinjene Američke Države Menlo Park, Kalifornija (27. septembra 1998.)
Osnivač(i) Larry Page i Sergey Brin
Ekonomija
Prihod USD$10,604 milijardi
Operativni prihod USD$5.084 milijardi
Neto dobit USD$3,077 milijardi
Ostalo
Slogan "Don't Be Evil"
Web stranica www.google.com

Google je američka multinacionalna korporacija specijalizirana u internetskim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i softver,[1] dok se veći dio profita ostvaruje preko AdWordsa.[2][3]

Google su osnovali Larry Page i Sergey Brin dok su doktorirali na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14 procenata njenih dionica, ali kontrolišu 56 procenata dioničarske glasajuće moći kroz tzv. "superglasajuće" zalihe. Oni su inkorporirali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Inicijalna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",[4] a njihov neslužbeni slogan je bio "Don't be evil"[5][6] (bos. ne budi zao). U 2004, Google se premjestio u novo sjedište u mjestu Mountain View, Kalifornija, koje je nazvano Googleplex.[7]

Brzi rast od inkorporiranja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava izvan Googleove pretraživačke mašine. Oni nude internetske servise kao što su softver za produktivnost uključujući email (Gmail), internetsko spremanje podataka (Google Drive), uredski paket (Google Docs) i socijalni mrežni servis (Google+). Desktop proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i instant dopisivanje. Kompanija drži razvoj Android mobilnog operativnog sistema i samo-preglednički Chrome OS[8] za netbook poznat kao Chromebook. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima[9] u produkciji svog "visoko-kvalitetnog jeftinog"[10] Nexus uređaja i kupljenog Motorola Mobility u maju 2012.[11] U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu Kansas da opremi Google Fiber radio servis.[12]

Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)[13] i upravlja sa preko milijardu zahtjeva za pretragu[14] i oko 24 petabajta korisnički-generisanih podataka svaki dan (od 2009).[15][16][17][18] U decembru 2013, Alexa je postavila google.com kao najposjećeniji web-sajt u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su YouTube i Blogger.[19] Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, ukljujčujući kritike kompanije zbog problema kao što su autorsko pravo, cenzura i privatnost.[20][21]

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Historija Googlea

Google je započeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata Larry Pagea i Sergeya Brina kada su oba bili na doktorskom studiju na univerzitetu Stanford u Stanfordu, Kalifornija.[22]

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.[23] Nazvali su ovu novu tehnologiju PageRank; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.[24][25]

Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane Robin Li već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bofovanje sajtova kao i rangiranje stranica.[26] Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.[27] i korištena kasnije kada je Li osnovao Baidu u Kini.[28][29]

Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.[30][31][32] Eventualno, oni su izmjenili ime u Google, koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "googol",[33][34] broj jedan je praćen sa stotinu nula, što je odabrano da potpiše da je pretraga težila omogućiti veliki kvantitet informacija.[35] Sprva, Google je pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, sa domenama google.stanford.edu i z.stanford.edu.[36][37]

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,[38] a kompanija je inkorporirana 4 septembra 1998. Bazirana je u prijateljskoj garaži (Susan Wojcicki[22]) u Menlo Park, Kalifornija. Craig Silverstein, kolega PhD student na Stanfordu, bio je prvi uposlenik.[22][39][40]

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetitelja Googlea prešao je jednu milijarnu po prvi put 8,4 procenta rast od maja 2010. (931 million).[41] U januaru 2013, Google je objavio da je zaradio US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012 godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.[42]

Finansiranje i inicijalne javne ponude[uredi | uredi izvor]

Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards
Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.[43]

Prva sredstva za Google bila su u augustu 1998. doprinos od 100000$ od Andyja Bechtolsheima, suosnivača Sun Microsystemsa, što je dato prije nego je Google inkorporiran.[44] Rano u 1999. godini, dok su diplomci, Brin i Page odlučili da je pretraga koju su razvijali uzimala je puno vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za $1 million. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao Vinoda Khosla, jednog preduzetnog kapitaliste firme Excite, nakon što je pregovarao sa Brinom i Pageom oko cifre od $750,000. 7. juna 1999, $25 milionska runda finansijskih sredstava je najavljena,[45] sa većim investitorima uključujući preduzetne kapitalne firme Kleiner Perkins Caufield & Byers i Sequoia Capital.[44]

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i Eric Schmidt složili su se da rade zajedno u Googleu za 20 godina, do 2024. godine.[46] Kompanija je ponudila 19,605,052 dionica apo cijeni od $85 po dionici.[47][48] Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili Morgan Stanley i Credit Suisse, potpisnici ugovora.[49][50] Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.[51] U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija hje porasla na $397 milijardi.[52] Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. Yahoo!, konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.[53]

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO voditi izmjenama u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na zaposleničko smanjenje dobitka zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.[54] Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prem potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.[55] Godine 2005, članci u The New York Times i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.[56][57][58][59] U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je dizajnirao Šefa kulture, koji također služi kao Direktor za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren prema sržnim vrijednostima na kojima je kompanija osnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.[60] Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.[61][62]

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su pogađale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,[63] prvenstveno zbog jakih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.[64] Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.[64] Kompanija je upisana na NASDAQ berzi pod satnim simbolom GOOG, a na Frankfurtovoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

Rast[uredi | uredi izvor]

U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u Palo Alto, Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silikonske doline.[65] Sljedeće godine, nasuprot Pageove i Brinove početne opozicije prema reklamno-profitnoj pretraživačkoj mašini,[66] Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.[22] U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualno bazirane. Ključne riječi koje su prodavate bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo 5 centi po kliku.[22]

Ovaj model prodavanja na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na stranici Goto.com, Idealab spin-off kojeg je kreirao Bill Gross.[67][68] Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava kompanijinog plati-po-kliku and bidding patents. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u Yahoo! Search Marketing. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.[69]

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.[70] Patent je službeno dodijeljen u Stanford Univerzitet i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003, nakon prerasta dvije druge lokacije, kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije Silicon Graphics na 1600 Amphitheatre Parkway u Mountain View, Kalifornija.[71] Kompleks je postao poznat kao Googleplex, igra riječi od googolplex, broj koji jedinicu slijedi googol nula. Googleplex interijere su dizajnirali Clive Wilkinson Arhitekti. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.[72] Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u Merriam-Webster Collegiate Dictionary i Oxford English Dictionary, označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."[73][74]

2013 naovamo[uredi | uredi izvor]

Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva Calico 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea Arthur Levinson. U slžbenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".[75]

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.[76] Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.[77] Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom Yahoo! Search iz 2005 smatra se razlogom.[78][79]

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013 i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju Facebook, Intel i Microsoft. Vođena od strane Sir Tim Berners-Leeja, A4AI se bori napraviti internetski pristup dostupnijim tako da je pristup proširen u svijetu u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa Internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.[80]

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. naveden je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, rast od 12 procenata u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.[81]

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93,000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.[82]

U oktobru 2014, prema Interbrand rangiranju, Google je bio drugii najvrijedniji brend u svijetu (iza Applea) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.[83]

Nabavke i partnerstva[uredi | uredi izvor]

Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male poduhvatne firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio Keyhole, Inc.[84] Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao trodimenzionalni prikasz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u Google Earth u 2005. Google je stekao Urchin Software u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod (zajedno sa idejama od Adaptive Path's 'Measure Map') da kreira Google Analytics u 2006.

U oktobru 2006, Google je objavio da je nabavio sajt za razmjenu video snimaka YouTube za US$1,65 milijardi u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.[85] Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisani kao "nematerijalni" u regulatornom smislu.[86] U junu 2008, članak magazina Forbes je predstavio 2008. YouTubeov priod od US$200 miliona, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.[87]

13. aprila 2007, Google je postigao sporazum o kupovini DoubleClicka za $3,1 milijardu, dajući Googleu vrijedne veze koje je DoubleClick imao sa Web izdavačima i reklamnim agencijama.[88] Kasnije iste te godine, Google je kupio GrandCentral za $50 miliona.[89] Sajt će kasnije biti izmijenjen u Google Voice. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa On2 Technologies za $106,5 miliona.[90] Google je također kupio Aardvark, pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".[91] U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.[92]

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa NASA-ovim Ames istraažnim centrom za izgradnju 1.000.000 square feet (93,000 m2) ureda.[93] Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, nanotehnologiju, distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom Sun Microsystems u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.[94]

Kompanija je imala partnerstvo sa AOL-om[95] radi poboljšanja međusobnih video pretraživačkih servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove .mobi vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno sa ostalim kompanijama uključujući i Microsoft, Nokia i Ericsson.[96] Google bi kasnije pokrenuo "AdSense for Mobile", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.[97] Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i Fox Interactive Media od News Corporation ušli su u $900 milioniti sporazum radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže MySpace.[98]

U 2007, Google je počeo sponzorirati NORAD Tracks Santa, isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,[99] koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D po prvi put.[100] Googleov servis YouTube dao je NORAD Tracks Santa vlastiti kanal.[101]

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa GeoEye da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-rezolutivnim (0.41 m monochrome, 1.65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz Vandenberg Air Force Base 6. septembra 2008.[102] Google je također najavio u 2008 da hostira arhivu fotografija magazina Life Magazine. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.[103] Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.[104]

U 2010, Google Energy napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u Sjevernoj Dakoti. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megawatta snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma NextEra Energy Resources, će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20-procentni udio u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.[105] U februaru 2010, Federal Energy Regulatory Commission (FERC) dopustila je Googleu autorizaciju da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.[106] Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.[107] Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megawatta Happy Hereford vjetroelektrana.[108]

Također 2010, Google je kupio Global IP Solutions, Norvešku kompaniju koja omogućava web-bazirane telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.[109] 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže AdMob. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.[110] Google je dobio kompaniju za neodređen iznos.[111] U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megawatta energije za 20 godina.[112]

4. aprila 2011, The Globe and Mail objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada Nortel Networks patenata.[113]

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti Motorola Mobility za $12,5 milijardi[114][115] subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.[116] Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja Narodne Republike Kine.[117]

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,[118] uglavnom Applea i Microsofta[116] i da omogući da nastavi da besplatno nudi Android.[119] Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi sa Googleovom strategijom. 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.[120] 10. decembra 2012, Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi Flextronics za $75 miliona.[121] Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.[122] 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home business diviziju firme Motorola Mobility firmi Arris Group za $2.35 milijardi u kešu i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Group koja vrijedi $300 miliona.[123]

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio Quickoffice, kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.[124]

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.[125]

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa Waze desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".[126]

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa Securities Exchange Commission (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.[126][127][128]

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.[129] Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.[130]

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini DeepMind Technologies, privatnu firmu umjetne inteligencije iz Londona. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igricama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.[131] Web-sajt za tehnološke vijesti Re/code objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.[132][133] Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.[134]

29. januara 2014, Google je objavio da prodaje svoju Motorola Mobility jedinicu kineskom Lenovu, za $2,91 milijardu. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.[134] Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od $12,5 milijardi kada je Google kupio Motorola Mobility. Cijena od $2,91 milijardi sadržana od $660 miliona u kešu, $750 miliona u redovnim dionicama Lenova i $1,5 milijardi 3-godišnjih mjenica.[135]

U martu 2014, Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igrice, Green Throttle Games, koji su razvili Bluetooth upravljač za igrice za Android.[136] U maju 2014, Google je objavio da je kupio Quest Visual, kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.[137] U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje Skybox Imaging za $500 miliona.[138] U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis Songza.[139]

Lobiranje[uredi | uredi izvor]

U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.[140]

Googleovi podatkovni centri[uredi | uredi izvor]

Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, jednim u Čileu, jednim u Finskoj, jednim u Irskoj, jednim u Belgiji, jednim u Singapuru i jednim u Tajvanu.[141] In 2011, the company had announced plans to build three data centers at a cost of more than $200 million in Asia (Singapore, Hong Kong and Taiwan) and said they would be operational within two years.[142][143]

U oktobru 2013, The Washington Post je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom MUSCULAR.[144][145] Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.[146] Google je počeo nekripciju podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.[147]

Proizvodi i servisi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte: Spisak Googleovih proizvoda

Reklamiranje[uredi | uredi izvor]

Google na ad-techu; London, 2010.

Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.[148] U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.[149] Koristeći tehnologiju od kompanije DoubleClick, Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.[150][151]

Google Analytics dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.[152] Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov AdWords dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google AdSense, dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.[153]

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost prevare s klikanjem, koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa u proizvod, uzrokujući oglašivača da plaća Googleu novac neopravdano. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.[154]

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame Oceana, neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."[155] Politika je kasnije izmijenjena.[156] U junu 2008, Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim web stranicama. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog antimonopolske zabrinutosti od strane američkog ministarstva pravde. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.[157][158] U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira tehnološke demoe Googleovih proizvoda.[159]

Pretraživač[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Google pretraga
Googleova početna stranica 22. decembra 2013.

Prema istraživanju tržišta kojeg je objavio comScore u novembru 2009, Google pretraga je dominantna pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, sa tržišnim udjelom od 65,6%.[160] Google indeksira milijarde[161] web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i operatora.

Godine 2003, The New York Times se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov keš sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.[162] U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u Nevadi presudio je u korist Googlea u slučajevima Field v. Google i Parker v. Google.[163][164] Publikacija 2600: The Hacker Quarterly je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova instant pretraga, neće tražiti.[165]

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.[166] Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i National Security Agency (NSA), te Centralne obavještajne agencije (CIA).[167]

Google također hostira Google Books. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. Authors Guild, grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.[168] Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.[169] Dalje, Pariški građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière (Éditions du Seuil) iz baze podataka.[170] U konkurenciji sa web-sajtom Amazon.com, Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.[171]

21. jula 2010, u odgovoru na Bing, Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu thumbnailove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.[172]

Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.[173]

Alati za produktivnost[uredi | uredi izvor]

Gmail, besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva beta program 1. aprila 2004,[174] i postao generalno dostupan 7. februara 2007.[175] Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,[176] s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.[177] Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim gigabajtom raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.[174] Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.[178]

Gmail koristi AJAX, programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.[179] Steve Ballmer (Microsoftov bivši CEO),[180] Liz Figueroa,[181] Mark Rasch,[182] i urednici Google Watcha[183] kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi kako mail poslat prema ili sa Gmaila se ne čita od strane čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.[184]

2004, Google je počeo hosting projekt za softver otvorenog koda, nazvan Google Code, koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. Google Docs, drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao Microsoft Word. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.[185] 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,[186] koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.[187]


Filantropija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Google.org

Godine 2004, Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju Google.org, sa početnim fondom od $1 milijardu.[188] Misija organizacije je da kreira svijest o klimatskim promjenama, globalnom javnom zdravju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog plug-in hibridnog električnog automobila koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio Larry Brillianta kao izvršnog direktora programa u 2004,[189] and the current director is Megan Smith.[190]

Godine 2008, Google je predstavio svoj "projekt 10100" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.[191] Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,[192] Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.[193]

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za Međunarodnu matematičku olimpijadu da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).[194] U julu 2012, Google je pokrenuo "Legalize Love" kampanju u podršci za prava homoseksualaca.[195]

Izbjegavanje poreza[uredi | uredi izvor]

Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.[196] Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu transfernih cijena.[197]

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u Ujedinjenom Kraljevstvu, predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."[198] U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.[199]

Googleov potpredsjednik Matt Brittin svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.[200]

Okolina[uredi | uredi izvor]

Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.[201][202] Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.[203]

U junu 2013, Washington Post je izjavio da je Google donirao US$50.000 za Competitive Enterprise Institute, libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.[204]

U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za Oklahoma Senatora Jim Inhofe, koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".[205]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ See: List of Google products.
  2. ^ Financial Tables.
  3. ^ Vise, David A.. "Online Ads Give Google Huge Gain in Profit", October 21, 2005. 
  4. ^ Google Corporate Information.
  5. ^ Google Code of Conduct.
  6. ^ Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More.
  7. ^ Google history in depth.
  8. ^ Chromebook.
  9. ^ Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition.
  10. ^ Google Exec: New Nexus Coming.
  11. ^ Brad Stone. "It's Official: Google Is Now a Hardware Company", May 22, 2012. Postavljeno dana September 4, 2012. 
  12. ^ Google Gets Into the Cable TV Business, for Real.
  13. ^ Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting.[mrtav link]
  14. ^ Kuhn, Eric. "CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009", CNN, December 18, 2009. Postavljeno dana February 14, 2010. 
  15. ^ MapReduce.
  16. ^ Sorting 1PB with MapReduce.
  17. ^ Google processes over 20 petabytes of data per day.
  18. ^ Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing.
  19. ^ Alexa Traffic Rank for Google (three month average).
  20. ^ "Google ranked 'worst' on privacy", BBC News, June 11, 2007. Postavljeno dana April 30, 2010. 
  21. ^ Rosen, Jeffrey. "Google's Gatekeepers", The New York Times, November 30, 2008. Postavljeno dana July 5, 2010. 
  22. ^ a b c d e Google Milestones.
  23. ^ The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web.
  24. ^ Technology Overview.
  25. ^ PageRank: Bringing Order to the Web.
  26. ^ Li, Yanhong (August 6, 2002). "Toward a qualitative search engine". Internet Computing, IEEE 2 (4): 24–29. Pristupljeno URL adresi dana February 14, 2010.[mrtav link]
  27. ^ US patent 5920859, Li, Yanhong, "Hypertext document retrieval system and method", issued July 6, 1999, assigned to IDD Enterprises, L.P. 
  28. ^ Greenberg, Andy. "The Man Who's Beating Google", Forbes, October 5, 2009. Postavljeno dana October 12, 2010. 
  29. ^ About: RankDex.
  30. ^ Battelle, John. "The Birth of Google", August 2005. Postavljeno dana October 12, 2010. 
  31. ^ 9 People, Places & Things That Changed Their Names.
  32. ^ Backrub search engine at Stanford University.
  33. ^ Origin of the name "Google".[mrtav link]
  34. ^ Hanley, Rachael. "From Googol to Google", Stanford University, February 12, 2003. Postavljeno dana February 15, 2010. [mrtav link]
  35. ^ Google! Beta website.
  36. ^ Google! Search Engine.
  37. ^ Google! Search Engine.
  38. ^ WHOIS – google.com.
  39. ^ Craig Silverstein's website.
  40. ^ Kopytoff, Verne. "Craig Silverstein grew a decade with Google", Hearst Communications, Inc., September 7, 2008. Postavljeno dana October 12, 2010. 
  41. ^ Google's new record, 1 billion visitors in May | It's All Tech.
  42. ^ Fiegerman, Seth. January 22, 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/
  43. ^ Google Server Assembly.
  44. ^ a b Kopytoff, Verne. "For early Googlers, key word is $$$", Hearst Communications, April 29, 2004. Postavljeno dana February 19, 2010. Arhivirano sa originalne adrese dana June 12, 2009. 
  45. ^ Google (June 7, 1999). "Google Receives $25 Million in Equity Funding", http://www.google.com/press/pressrel/pressrelease1.html. _Dobijeno dana 16 februar 2009. 
  46. ^ Lashinsky, Adam. "Google wins again", Time Warner, January 29, 2008. Postavljeno dana January 22, 2011. 
  47. ^ Elgin, Ben. "Google: Whiz Kids or Naughty Boys?", Bloomberg, L.P., August 19, 2004. Postavljeno dana February 19, 2010. 
  48. ^ 2004 Annual Report.
  49. ^ La Monica, Paul R.. "Google sets $2.7 billion IPO", CNN Money, April 30, 2004. Postavljeno dana February 19, 2010. 
  50. ^ Want In on Google's IPO?.
  51. ^ Webb, Cynthia L.. "Google's IPO: Grate Expectations", August 19, 2004. Postavljeno dana February 19, 2010. 
  52. ^ Google Overview.
  53. ^ Kuchinskas, Susan. "Yahoo and Google Settle", internet.com, August 9, 2004. Postavljeno dana February 19, 2010. 
  54. ^ "Quirky Google Culture Endangered?", April 28, 2004. Postavljeno dana November 27, 2010. [mrtav link]
  55. ^ Google IPO at $2.7 billion.
  56. ^ Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." Studies in Medievalism 23 (2013): 21-28.
  57. ^ Rivlin, Gary. "Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain", August 24, 2005. Postavljeno dana November 27, 2010. 
  58. ^ "Search giant may outgrow its fans", August 25, 2005. Postavljeno dana November 27, 2010. 
  59. ^ Google – Don't Be Evil.
  60. ^ Google's culture czar.[mrtav link]
  61. ^ Google hit with job discrimination lawsuit.
  62. ^ "Google accused of ageism in reinstated lawsuit", CTV Television Network, October 6, 2007. Postavljeno dana November 27, 2010. 
  63. ^ Google shares hit $700.
  64. ^ a b La Monica, Paul R.. "Bowling for Google", CNN, May 25, 2005. Postavljeno dana February 28, 2007. 
  65. ^ Fried, Ian. "A building blessed with tech success", CNET, CBS Interactive, October 4, 2002. Postavljeno dana February 15, 2010. 
  66. ^ Stross, Randall (September 2008). “Introduction”, Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know, 3–4, New York: Free Press ISBN 978-1-4165-4691-7. Pristupljeno URLu February 14, 2010.
  67. ^ Sullivan, Danny. "GoTo Going Strong", SearchEngineWatch, July 1, 1998. Postavljeno dana February 18, 2010. 
  68. ^ Pelline, Jeff. "Pay-for-placement gets another shot", CNET, CBS Interactive, February 19, 1998. Postavljeno dana February 18, 2010. 
  69. ^ Olsen, Stephanie. "Google, Yahoo bury the legal hatchet", CNET, CBS Interactive, August 9, 2004. Postavljeno dana February 18, 2010. 
  70. ^ Šablon:Ref patent
  71. ^ Olsen, Stephanie. "Google's movin' on up", CNET, CBS Interactive, July 11, 2003. Postavljeno dana February 15, 2010. 
  72. ^ "Google to buy headquarters building from Silicon Graphics", American City Business Journals, June 16, 2006. Postavljeno dana February 15, 2010. 
  73. ^ Do You "Google"?.
  74. ^ To Google or Not to Google.
  75. ^ Jane Wakefield. "Google spin-off Calico to search for answers to ageing", September 19, 2013. Postavljeno dana September 20, 2013. 
  76. ^ Google locations.
  77. ^ Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday.
  78. ^ Peterson, Andrea. "Is today really Google’s birthday?", September 27, 2013. Postavljeno dana September 28, 2013. 
  79. ^ John Hall. "Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'", September 26, 2013. Postavljeno dana September 28, 2013. 
  80. ^ Samuel Gibbs. "Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet", October 7, 2013. Postavljeno dana October 8, 2013. 
  81. ^ Reuters. "Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen", October 17, 2013. Postavljeno dana October 18, 2013. 
  82. ^ Leo Mirani. "Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready", November 1, 2013. Postavljeno dana November 6, 2013. 
  83. ^ Technology titans lead ranking of most valuable brands, NYTimes.com, October 8, 2014. Retrieved October 9, 2014.
  84. ^ Google, Inc. (October 27, 2004). "Google Acquires Keyhole Corp", http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html. _Dobijeno dana 27 novembar 2010. 
  85. ^ Reuters. "Google closes $A2b YouTube deal", The Age, November 14, 2006. Postavljeno dana July 5, 2010. 
  86. ^ Yen, Yi-Wyn. "YouTube Looks For the Money Clip", March 25, 2008. Postavljeno dana July 5, 2010. [mrtav link]
  87. ^ Hardy, Quentin. "GooTube", Forbes, May 22, 2008. Postavljeno dana July 5, 2010. 
  88. ^ Story, Louise. "Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion", April 17, 2007. Postavljeno dana February 26, 2010. 
  89. ^ All aboard.
  90. ^ Google to Acquire On2 Technologies.
  91. ^ Google Acquires Aardvark.
  92. ^ Google buys stealthy start-up Agnilux.
  93. ^ Can Google beat the new-office curse?.
  94. ^ Kessler, Michelle. "Google, Sun make 'big deal' together", Gannett Co. Inc., October 3, 2005. Postavljeno dana February 26, 2010. 
  95. ^ What the Google-AOL deal means for users.
  96. ^ DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator.[mrtav link]
  97. ^ Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market.
  98. ^ "Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community", B Net, August 7, 2006. Postavljeno dana February 26, 2010. 
  99. ^ Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan.
  100. ^ Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET.
  101. ^ Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan.
  102. ^ Shalal-Esa, Andrea. "GeoEye launches high-resolution satellite", Reuters, September 6, 2008. Postavljeno dana February 26, 2010. 
  103. ^ "Google gives online life to Life mag's photos", November 20, 2008. Postavljeno dana February 25, 2010. “Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from Life magazine's archives that have never been seen by the public before.” 
  104. ^ Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live.
  105. ^ "Google Invests in Two Wind Farms", May 4, 2010. Postavljeno dana November 27, 2010. 
  106. ^ Google Energy can now buy and sell energy, on Cnet.com.
  107. ^ Google gets go-ahead to buy, sell energy.
  108. ^ Todd Woody. "Google is on the way to quietly becoming an electric utility", September 18, 2013. Postavljeno dana September 23, 2013. 
  109. ^ "Google's Latest Telephony Play", Forbes, May 18, 2010. Postavljeno dana November 27, 2010. 
  110. ^ Google Closes Acquisition of AdMob.
  111. ^ "Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob", PC Magazine, Ziff Davis Publishing Holdings Inc., November 9, 2010. Postavljeno dana June 16, 2010. 
  112. ^ Google buys power from Iowa wind farm.
  113. ^ "Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world", Globe and Mail, April 4, 2011. Postavljeno dana April 25, 2011. [mrtav link]
  114. ^ Tsukayama, Hayley. "Google agrees to acquire Motorola Mobility", The Washington Post, August 15, 2011. Postavljeno dana August 17, 2011. 
  115. ^ Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations.
  116. ^ a b Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal.
  117. ^ "Google", BBC News, May 22, 2012. Postavljeno dana May 23, 2012. 
  118. ^ Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility.
  119. ^ Google to buy Motorola Mobility for $12.5B.
  120. ^ "Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise", Reuters, August 13, 2012. 
  121. ^ "Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million", December 11, 2012. 
  122. ^ "Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil", December 11, 2012. 
  123. ^ "Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock", December 19, 2012. 
  124. ^ Lardinois, Frederic. June 5, 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/
  125. ^ February 6, 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/
  126. ^ a b Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business.
  127. ^ Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures.
  128. ^ Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition..
  129. ^ Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs.
  130. ^ Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology.
  131. ^ Chowdhry, Amit. "Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind", January 27, 2014. Postavljeno dana January 27, 2014. 
  132. ^ Helgren, Chris. "Google to buy artificial intelligence company DeepMind", January 27, 2014. Postavljeno dana January 27, 2014. 
  133. ^ Ribeiro, Jon. "Google buys artificial intelligence company DeepMind", January 27, 2014. Postavljeno dana January 27, 2014. 
  134. ^ a b Opam, Kwame. "Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million", January 27, 2014. Postavljeno dana January 27, 2014. 
  135. ^ "US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end", Fort Worth News.Net. Postavljeno dana June 1, 2014. 
  136. ^ By Devindra Hardawar, VentureBeat."/ Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box." March 12, 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.
  137. ^ Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass.
  138. ^ Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m.
  139. ^ Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king.
  140. ^ "Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence", The Washington Post, April 13, 2014. 
  141. ^ Datacenter locations.
  142. ^ "UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M", The Wall Street Journal, September 28, 2011. [mrtav link]
  143. ^ Google to Build Three Data Centers in Asia.
  144. ^ "NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say", The Washington Post, October 30, 2013. Postavljeno dana November 1, 2013. 
  145. ^ "N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad", The New York Times, October 30, 2013. Postavljeno dana November 1, 2013. 
  146. ^ Gallagher, Sean. "How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks", Ars Technica, October 31, 2013. Postavljeno dana November 1, 2013. 
  147. ^ Miller, Claire. "Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses", The New York Times, October 31, 2013. Postavljeno dana November 1, 2013. 
  148. ^ Form 10-K – Annual Report.
  149. ^ Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012.
  150. ^ Nakashima, Ellen. "Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent", The Washington Post, August 12, 2008. Postavljeno dana July 5, 2010. 
  151. ^ Helft, Miguel. "Google to Offer Ads Based on Interests", The New York Times, March 11, 2009. Postavljeno dana July 5, 2010. 
  152. ^ Bright, Peter. "Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet", Ars Technica, August 27, 2008. Postavljeno dana September 1, 2008. 
  153. ^ AdSense.
  154. ^ Mills, Elinor. "Google to offer advertisers click fraud stats." CNET. July 25, 2006. Preuzeto 29. juli 2006.
  155. ^ Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban.
  156. ^ Google AdSense Online Standard Terms and Conditions.
  157. ^ Yahoo and Google may dump their deal.
  158. ^ Ending our agreement with Yahoo!.
  159. ^ Google Demo Slam.
  160. ^ "comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings", December 16, 2006. Postavljeno dana July 5, 2010. 
  161. ^ Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different.
  162. ^ Google cache raises copyright concerns.
  163. ^ Šablon:Cite court[mrtav link]
  164. ^ Šablon:Cite court
  165. ^ Bosker, Bianca. "Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google", The Huffington Post, September 29, 2010. Postavljeno dana October 26, 2010. 
  166. ^ Conspiracy Researcher Says Google's No Good.
  167. ^ Dave Gussow. "Despite popularly, Google under fire for privacy issues", April 14, 2003. Postavljeno dana October 11, 2008. 
  168. ^ Google hit with second lawsuit over Library project.
  169. ^ Pettersson, Edvard. "Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement", Bloomberg L.P., November 20, 2009. Postavljeno dana December 18, 2009. 
  170. ^ Smith, Heather. "Google's French Book Scanning Project Halted by Court", Bloomberg L.P., December 18, 2009. Postavljeno dana December 18, 2009. 
  171. ^ Rich, Motoko. "Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon", The New York Times, May 31, 2009. Postavljeno dana December 18, 2009. 
  172. ^ This Week in Search 7/25/10.
  173. ^ Samuel Gibbs. "Google introduces the biggest algorithm change in three years", September 27, 2013. Postavljeno dana September 29, 2013. 
  174. ^ a b Cashmore, Pete. "Six ways Gmail revolutionized e-mail", Turner Broadcasting System, Inc., April 1, 2010. Postavljeno dana April 2, 2010. 
  175. ^ More People Can Sign up for a Gmail Account.
  176. ^ Google Apps is out of beta (yes, really).
  177. ^ Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger.
  178. ^ Twice the storage for a quarter of the price.
  179. ^ Happy sixth birthday, Google Mail!.
  180. ^ Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail ChannelWeb, October 2007
  181. ^ Google's Gmail could be blocked.
  182. ^ Google Gmail: Spook Heaven.
  183. ^ Gmail is too creepy.
  184. ^ Google Privacy Center – Privacy Policy.
  185. ^ Writely so.
  186. ^ Google, Inc. (June 6, 2006). "Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets", http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html. _Dobijeno dana 4 april 2010. 
  187. ^ Google "Docs & Spreadsheets" Launches.
  188. ^ About the Foundation.
  189. ^ "Philanthropy Google's Way: Not the Usual", September 14, 2006. Postavljeno dana July 16, 2010. 
  190. ^ "Philanthropy Google's Way: Not the Usual", February 23, 2009. Postavljeno dana July 16, 2010. 
  191. ^ Project 10 to the 100th.
  192. ^ "Google Struggles to Give Away $10 million", Wired, June 28, 2010. Postavljeno dana September 26, 2010. 
  193. ^ $10 million for Project 10^100 winners.
  194. ^ Google donating 1 million euros to IMO.
  195. ^ Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign.
  196. ^ Metz, Cade. "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole." The Register, October 22, 2010.
  197. ^ French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report..
  198. ^ "Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme", The Independent, December 13, 2012. Postavljeno dana December 17, 2012. 
  199. ^ Arthur, Charles. "Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies", The Guardian, April 22, 2013. Postavljeno dana April 22, 2013. 
  200. ^ 'I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'..
  201. ^ Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology.
  202. ^ Home.
  203. ^ Glanz, James. "Google Details, and Defends, Its Use of Electricity", September 8, 2011. Postavljeno dana March 24, 2014. 
  204. ^ Juliet Eilperin. "Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?", June 20, 2013. Postavljeno dana July 12, 2013. 
  205. ^ Suzanne Goldenberg. "Google hosts fundraiser for climate change denying US senator", July 9, 2013. Postavljeno dana July 12, 2013. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: