Retinitis pigmentosa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Normalni vid bez RP-e

Retinitis pigmentosa, ili RP, je genetičko očno oboljenje. Retinitis pigmentosa je noćno sljepilo koje vodi na tunelski vid tokom godina. Mnogi oboljeli ne postanu "legalno" sljepi do 40-tih ili 50-tih godina i pretežno ostanu sa veoma malo vida. Totalno slijepilo se ponekad javlja ako je oboljeli u ranim godinama djetinjstva. Progresija bolesti je različita od čovjeka do čovjeka.

RP uzlazi u kategoriju nasljednih bolesti u kojem fotoreceptori (rods i kone) ili retinski pigment epithelium (RPE) vodi veoma malom vidu i vremenom slijepilu. Oboljeli prvo imaju probleme sa prelazom u mrak ili noćno sljepilo koje vodi u skraćenje perifelnog vida, i tokom vremena totalnom slijepilu. Najbolje rečeno kroz frazu: "Kao da gledate svijet kroz slamku".

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Vid sa Retinitis Pigmentosom (tunelski vid)

Dijagnoza Retinitis pigmentose je dugoročna. Za dijagnozu je vazan ERG, elektroretinogram, kojim se snimaju elektricne akrtivnosti receptorskih ćelija retine. Doktori moraju da imaju dokumentaciju gubljenje vida u fotoreceptor funkciji. Vrsta nasljeđa je odlučeno kroz porodičnu historiju. Najmanje 35 različitih genova stvaraju "nonsyndromic" RP. DNK testiranje može se izvršiti u klinikama za: RLBP1 (autosomal recessive, Bothnia vrsta RP), RP1 (autosomal dominant, RP1), RHO (autosomal dominant, RP4), RDS (autosomal dominant, RP7), PRPF8 (autosomal dominant, RP13), PRPF3 (autosomal dominant, RP18), CRB1 (autosomal recessive, RP12), ABCA4 (autosomal recessive, RP19) i RPE65 (autosomal recessive, RP20). Za sve ostale gene, molekularno testiranje postoji u početnim fazama.

Genetika[uredi | uredi izvor]

Mutacija Rhodopsina, gen koji esencijalan za vizualnu sliku, je otkriven 1989. godine. Danas, preko 100 mutacija ovog gene su otkriveni koje stvaraju razne vrste retinskog oboljenja. Većina mutacija su nasljeđena kroz dominantni genetički način.

Tretman[uredi | uredi izvor]

Trenutno nema nijedan tretman niti lijek za Retinitis Pigmentosu. Naučnici i dalje pokušavaju da nađu moguće tretmane. Budući tretmani mogu da budu: retinska transplatcija, vještačke implantacija retine, genetička terapija ili lijekovi.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Erste hilfe.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi s temama o zdravlju (medicini).