Stanovništvo (biologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Stanovništvo)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Stanovništvo ili ljudska populacija je vremenskii i prostorno omeđena grupa reproduktivno i socijalno povezanih individua koje mogu imati podmladak. Termin se najčešće pominje u demografiji kao nauci i označava ukupnu populaciju koja se nalazi u određenoj zemlji, sve starosne i spolne grupe, ali i u biologiji, gdje definira ljudske populacije različite razine (lokalne, regionalne, državne - do čovječanstva u cjelini).

U prirodnim se uvjetima rijetko mogu naći jedinke koje cijeli život provode izolirano. Jedinke koje žive na istom području uspostavljaju određene međuodnose kao i odnose s okolinom. Tako čine biološki sistem koji se naziva populacija. Sve biološke vrste u prirodi postoje u obliku populacija, pri čemu je svaka vrsta predstavljena određenim brojem populacija. Tako, primjerice, jednu populaciju čine svi maslačci na jednoj livadi, divlje svinje u jednoj šumi kao i šišmiši u jednoj pećini.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Svaka je populacija živ, dinamičan sistem. Ona se neprekidno kreće, kako u prostoru, tako i u vremenu. Zato se može govoriti o dinamici populacije, pri kojoj se pod uticajem vanjskih i unutrašnjih (unutar populacije) faktora mijenjaju mnoge važne osobine populacije.

Među bitne osobine populacije spadaju:

  • gustoća (veličina)
  • prostorni raspored
  • natalitet
  • mortalitet
  • dobna struktura i
  • porast ili, eventualno, smanjenje

Gustoća populacije[uredi | uredi izvor]

Gustoća populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom biomasom) na jedinicu površine ili zapremine koju naseljavaju. Tokom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima u okolišu. Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoća postane populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo skakavaca, gubara ili nekih vrsta leptira.

Prostorni raspored[uredi | uredi izvor]

Jedinke populacije su na određeni način raspoređene u svom staništu. Taj raspored ovisi o uvjetima koji postoje u staništu.

Tako raspored jedinki u prostoru može biti:

  • neravnomjeran (slučajan)
  • ravnomjeran i
  • grupni.

Slučajni raspored postoji kada su uvjeti u staništu ujednačeno povoljni. Ravnomjerni raspored se rijetko sreće i javlja se samo ako su uvjeti u staništu ujednačeno oskudni. Kako su uvjeti u staništu rijetko ujednačeni, jedinke se u najvećem broju okupljaju na mjestima gdje su uvjeti povoljniji. Rezultat je grupni raspored koji je u prirodi najčešći.

Natalitet i mortalitet[uredi | uredi izvor]

Natalitet je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem (ptice), klijanjem, dijeljenjem (neke vrste biljki), ili na drugi način. To je pozitivni faktor rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je za pojedinu vrstu, a ovisi i o uvjetima u okolišu. Neke vrste imaju podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno (bakterije).

Dobna struktura i brojnost populacije[uredi | uredi izvor]

Dobna struktura izražava brojnost pojedinih jedinki u određenom stadiju razvoja. Kada je populacija mlađa, što znači da je veći broj jedinki u mlađoj dobi, populacija raste, brojčano se povećava. Ako je omjer obrnut, veći broj jedinki je u starijoj dobi, populacija ili stagnira ili opada (negativan rast).