Stepen (muzika)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Stepen u tonskoj muzici predstavlja razmak između dva susjedna tona. U tonskoj muzici, pošto intervali zavise od visine stupnjeva tonova koji ih stvaraju, konsonanca i disonanca intervala je određena samim tonalitetom. Interval koji stvaraju G i B♭ je mala terca. U kontekstu g-mola, ovo je suglasnički interval. Ponovno napisan kao G i A♯, možda u kontekstu b-mola, stvara disonantnu proširenu sekundu. Iz tonske perspektive, dva intervala su različita, iako uzeti pojedinačno su isti.

Na klavijaturi nalaze se bijele i crne dirke. Razmak između dvije bijele dirke između kojih se nalazi crna dirka čini cijeli stepen. Naprimjer, između tonova C i D je cijeli stepen, jer se između njih nalazi ton Cis ili njegov enharmonski zamjenik, ton Des. U razmaku između dvije bijele dirke nalazi se crna dirka, ona je polustepen između ta dva tona. Naprimjer, između tonova C i D nalazi se (crna dirka - polustepen) ton Cis ili njegov enharmonski zamjenik, ton Des.

U muzičkoj praksi najčešće su u upotrebi dvije vrste stepena:

  1. cijeli stepen
  2. polustepen

Gledajući raspored cijelih i polustepena u C-Dur ljestvici uočljivo je da se:

  1. cjelostepeni razmaci nalaze između I-II, II-III, IV-V, V-VI, VI-VII stupnja, a
  2. polustepeni razmaci nalaze između III-IV i VII-VIII stupnja.

Notni prikaz C-Dur ljestvice:

  {
\override Score.TimeSignature #'stencil = ##f
\relative c' {
  \clef treble \key c \major \time 7/4 c4 d e f g a b c b a g f e d c2
} }
  • U muzici istočnjačkih naroda (posebno u Indiji) i u muzičkim tradicijama mnogih naroda nailazimo i na manji razmak izmađu dva susjedna tona od polustepena.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Intervals in Integer Notation". pressbooks.pub. Pristupljeno 26. 6. 2022.