Strljanica
| Strljanica | |
|---|---|
 Logo UNESCO Nematerijalne kulturne baštine | |
| Nematerijalna kulturna baština | |
| Regija | Evropa |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Mjesto | Kupres |
| Zajednica | Lokalna zajednica Kupresa |
| Svjetska baština | |
| Lista upisa | Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva |
| UNESCO oznaka | 01512 |
| Datum upisa | 2020. |
| Lokacija upisa | UNESCO |
Dani kosidbe na Kupresu ili narodski Strljanica jest tradicionalna manifestacija u Kupresu. Dugo je to bio značajan i prepoznatljiv društveni i kulturni događaj na Kupresu. Baštini viševjekovni kontinuitet održavanja.[1]
Prema nekim izvorima, održava se od 1687. godine. Strljanica je bilo masovno narodno okupljanje. Na njemu su se djevojke "zagledale", a majstori su pripremili alat potreban za košenje kako bi ga mogli prodati. Stolari, kovači i trgovci prodavali su kose, kosilice, klepce, grablje, testere, brusilice, vile i drugo. Kupci su htjeli da isprobaju izložene alate. Proba je prerasla u takmičenje. Brzina, širina i urednost otkosa su bili cijenjeni. Najbolji kosac proglašen je za "kosbašom". Na Kupresu je biti kosbaša najveća čast i ugled, sve do sredine 20. vijeka, pa čak i još neko vreme. Sijeno je bilo potrebno za ishranu stoke u zimama, pa je košnja i skladištenje sijena bila najvažnija i presudna aktivnost za opstanak. Zato su najbolji kosci imali reputaciju, a rođenje muškog djeteta posebno se slavilo, jer je rođen budući kosac. Među mnogim pobjednicima, priča o gorštacima ističe dva neprikosnovena, Đuru Bratića iz Kudilja i Stipu Ćurkovića poznatog kao Rade Sokolov. Od davnina su se osim košenja, takmičili i u tradicionalnim sportovima: planinarenje, bacanje kamenja s ramena, konjske trke, skok u dalj 'sa mjesta', a zatim je dodato i potezanje konopca.[2]
Danas privlači hiljade posjetilaca, a zbog mase, atraktivnosti i raznolikosti sadržaja, događaj je pečat početka ljetne turističke sezone u Kupresu i širem području. Posebno je jedinstveno Viteško takmičenje kosaca. Takmičenje u košenju trave ručno izrađenom kosom, kao jedinstven izraz nematerijalne kulturne baštine na ovim prostorima, ali i u drugim tradicionalnim umjetnostima, zanatskim i sportskim vještinama, u vezi sa etnografijom kupreškog kraja. Godina 2000-ih, događaj je proširen velikim međunarodnim festivalom, sa CIOFF certifikatom i logoom. Projektu je dao međunarodni značaj, koji je 2015. i 2016. godine nagrađen visokim pokroviteljstvom UNESCO-a, kao "Primjer dobre prakse". U decembru 2020. godine objavljeno je da je Strljanica stavljena na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.[3][4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Kupres – kultura | kulturni programi". web.archive.org. 13. 7. 2017. Arhivirano s originala 13. 7. 2017. Pristupljeno 17. 11. 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ B, Ante (3. 7. 2017). "Višestoljetna tradicijska Kupreška manifestacija "Dan kosidbe na Kupresu – Strljanica"". Kamenjar (jezik: hrvatski). Pristupljeno 17. 11. 2021.
- ^ "Natjecanje u kosidbi kršnih momaka Kuprešaka sada je i na UNESCO-voj listi". www.vecernji.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 17. 11. 2021.
- ^ UNESCO - Kosidba na Kupresu, 1.12.2022