Univerzitetska biblioteka u Varšavi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Univerzitetske biblioteke iz smjera ul. Dobra, ofarbana u roze, tzv rešetka iz stare zgrade BUW-a.
Nekadašnje sjedište BUW-a se nalazi na centralnom kampusu Univerziteta u ul. Krakowskie Przedmieście 26/28.
Iz glavne sale vidi se glavni ulaz i kolonada filozofa.
BUW je bio preteča slobodnog pristupa bibliotekarskim resursima u Poljskoj.
Dio vrta biblioteke.
Dio zgrade.

Univerzitetska biblioteka u Varšavi (poljski: Biblioteka Uniwersytecka w Warszawie, BUW) jest biblioteka osnovana na Varšavskom Univerzitetu 1816.

Historija[uredi | uredi izvor]

Historija biblioteke datira od osnivanja Kraljevskog univerziteta u Varšavi 1816. godine. Uporedo sa osnivanjem Univerziteta, osnovana je i biblioteka. Nakon pada Novembarskog ustanka 1831. godine biblioteka je zatvorena, a veliki dio zbirke, numizmatičke kolekcije, kataloga i inventara 1832. godine odnesen je u Sankt Peterburg. Godine 1862. Varšavski univerzitet je ponovo aktiviran pod nazivom Glavna škola. Biblioteka je dobila naziv Glavna biblioteka. 1894. godine njena nova zgrada je puštena u upotrebu.[1]

U avgustu 1915. godine, nakon što su Rusi napustili Varšavu, Carski univerzitet u Varšavi je evakuisan u Rostov na Donu.[2] Oduzete su najvrednije zbirke biblioteke: inkunabule, rukopisi, dio inventara i bibliotekarski arhiv. Biblioteka je ponovo otvorena u jesen 1915. sa ponovnim rođenjem poljskog Varšavskog univerziteta.[1]

Početkom Drugog svjetskog rata biblioteka je imala oko milion primjeraka zbirke.[1] Tokom rata, biblioteka Varšavskog univerziteta izgubila je 14% svoje zbirke.[3] Ubrzo nakon rata, djelatnost Biblioteke bila je usmjerena uglavnom na obnavljanje svoje zbirke i preuzimanje napuštenih zbirki knjiga.[1]

Vlada Tadeusza Mazowieckog je 1990. godine odlučila da prihod od iznajmljivanja zgrade bivšeg Centralnog komiteta Poljske ujedinjene radničke partije usmjeri ka izgradnji novog sjedišta Biblioteke. 15. decembra 1999. godine, nakon petomjesečnog preseljenja, Biblioteka je otvorena za čitaoce u svom novom sjedištu na uglu ulice Dobre i Lipove. Među ljudima koji su posjetili novu zgradu bilo je, između ostalih papa Ivan Pavao II (1999) i američki predsednik George W. Bush (2001).[1][4]

Zbirka[uredi | uredi izvor]

Godine 2019. u univerzitetskoj biblioteci i u 40 fakultetskih biblioteka Varšavskog univerziteta bilo je 6.236.619 primjeraka.[5] Zbirka same Univerzitetske biblioteke iznosi 3 393 209 primjeraka.[6] Broj čitalaca BUW-a u 2019. iznosio je 112.826.[5]

Biblioteka ima pravo na pribavljanje obaveznog primjerka.[7]

Zgrada[uredi | uredi izvor]

Zgrada zapremine od 260.000 metara kubnih pokriva površinu od 64 hiljade kvadratnih metara. Na krovu se nalazi šareni vrt dostupan širokoj javnosti. Troškovi realizacije bili su 80 miliona američkih dolara.[8]

Bibliotekarskoj zbirci je posvjećeno je 40.000 m², uz mogućnost proširenja za još 10.000 m². Zgrada biblioteke može da primi 5 miliona svezaka. Pored bibliotekarskog, postoji i uslužni dio. Ispred zgrade, sa strane ulice Dobra, nalazi se tzv. kulturna fasada (za razliku od ostalih ekoloških fasada). Trebalo bi da "govori o vezama s prošlošću, sa civilizacijskom raznolikošću, sa grčko-rimskim i židovsko-kršćanskim izvorima poljske kulture". 6 unosa na ovoj strani odvojeno je sa 8 tabela koje simboliziraju stranice knjiga. Na njima se nalaze redom (s lijeve strane):[9]

  • Fragment Etide u b-molu, op. 4 br. 3 Karola Szymanowskog u notnim zapisima.
  • Tabela sa matematičkom notacijom, koja sadrži: formulu i graf funkcije jedne varijable koja opisuje normalnu distribuciju vjerovatnoće (Gaussova kriva), decimalno proširenje π broja, tačan niz homoloških grupa za par topoloških prostora, fragment hemijske strukture lanca nukleinske kiseline, kompjuterski program u Pascalu koji opisuje Collatzov problem i Maxwellove jednadžbe koje opisuju električne i magnetske fenomene i odnose između njih.
  • Tekst na sanskritu, uključujući odlomke iz Rgvede (3.62.10), Mundaka Upanišade (1.1.4-6) i Bhagavad Gite (13.7-11).
  • Hebrejski tekst, koji sadrži fragment starozavjetne knjige Ezekijelove (Ezekilj 3: 1–3).
  • Arapski tekst, koji sadrži izvod iz „Knjige o životinjama” Al-Jahiza.
  • Grčki tekst, koji sadrži fragment dijaloga Platonovog „Fedra” (274e7-275a6).
  • Staroruski tekst, koji sadrži odlomak iz „Pripovijesti prošlih godina” s početka 12. vijeka.
  • Stari poljski tekst, koji sadrži odlomak iz „Predavanja o vrlini” Jana Kochanowskog.

2004. godine ispred ulaza postavljena je tzv rešetka.[9] To je jedina sačuvana struktura bibliotekarske police za knjige u Poljskoj od livenog gvožđa iz 19. veka, koja potiče iz bivšeg sjedišta biblioteke Varšavskog Univerziteta (BUW).[10] To je simbolička veza između prošlosti i sadašnjosti.[9]

Iznad glavnog ulaza u biblioteku, koji vodi iz natkrivenog prolaza, nalazi se simbol BUW – otvorena knjiga od patinirane bronce s natpisom Hinc omnia (latinski: odavde sve). Dalje, na vrhu stepenica koje vode u katalošku dvoranu na nivou 1, na četiri visoka stupa nalaze se spomenici istaknutih poljskih filozofa Lavovsko-varšavske škole: Kazimierz Twardowski, Jan Łukasiewicz, Alfred Tarski i Stanisław Leśniewski. Natpisi na stupovima sadrže fragmente tekstova iz njihovih djela.[9]

Vrt[uredi | uredi izvor]

Krovna bašta Biblioteke otvorena je 12. juna 2002. Jedna je od najvećih krovnih bašta u Evropi. Prostire se na površini od preko 1 ha, sa vegetacijom od 5111 m².[11]

Vrt se sastoji od dva dijela: gornjeg (površine 2.000 m²) i donjeg (površine 15.000 m²), povezanih tokom kaskadno tekuće vode. Odmah do objekta se nalazi cvjetno grmlje i biljke penjačice. U donjem vrtu se nalazi kaskada i ribnjak sa patkama. Ovdje je zasađeno drveće, grmlje i trajnice u nijansama plave i roze. Donji vrt je također ukrašen granitnim skulpturama – serija "Situacijska skica" odnosi se na kosmološke motive. U gornjem vrtu biljke su zasađene na sloju zemlje debljine 30 cm nagomilanoj na krovu Biblioteke. Gornji vrt je podijeljen na nekoliko dijelova, koji se razlikuju po obliku, boji i mirisu:[11]

  • Zlatni vrt u sjevernom dijelu sastoji se od žutog i narandžastog cvjetnog grmlja i vinove loze; pozadinu čine puzave sorte kleke i žutika i malo drveće.
  • Srebrna bašta (sa istoka) je zasađena srebrnolisnim vrbama, belocvetnim žbunom peterolistom, kao i patuljastim borom, tavulom, čamcem i klekom. Osnova kompozicije su ukrasne trave.
  • Karmin vrt (na jugu) sastoji se od rozih i crvenih cvjetnih grmova. Dopunjuju ga višegodišnje biljke. Kompoziciju uokviruju niska stabla jabuke i puzava kleka.
  • Zelena bašta se nalazi iznad „trgovačkog kroasana“, iz smjera ulice Dobre.

Upotpunjuje ga ulazna bašta – rampa koja vodi do krova Biblioteke, zasađena bršljanom i zelenkom. Završava se zračnom sjenicom koja se uzdiže iznad krovnog prozora, isprepletenom Aubertovim dresnikom. Svi vrtovi su povezani mostovima, stazama, i pergolama. Sa mostova i vidikovca možete se diviti panorami Varšave i rijeke Visle. Posjetioci vrtova mogu vidjeti i unutrašnjost Biblioteke odozgo kroz posebne prozore ili stakleni krov.[11]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e "Historia BUW". buw.uw.edu.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 11. 4. 2022. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  2. ^ "История ЮФУ". sfedu.ru (jezik: ruski). Arhivirano s originala, 30. 3. 2022. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  3. ^ Majewski, Piotr (2005). Wojna i kultura. Instytucje kultury polskiej w okupacyjnych realiach Generalnego Gubernatorstwa 1939–1945 (jezik: poljski). Warszawa: Wydawnictwo TRI. str. 271. ISBN 83-7436-003-8.
  4. ^ "BUW. Tu pracował Miłosz, przemawiał Bush". PolskieRadio.pl (jezik: poljski). 4. 11. 2015. Arhivirano s originala, 10. 1. 2021. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  5. ^ a b "Sprawozdanie Rektora Uniwersytetu Warszawskiego z działalności uczelni w 2019 roku" (PDF) (jezik: poljski). 2020. str. 66. Arhivirano s originala (PDF), 8. 7. 2021. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  6. ^ "Sprawozdanie Biblioteki Uniwersyteckiej w Warszawie i bibliotek wydziałowych UW za rok 2019" (PDF). buw.uw.edu.pl (jezik: poljski). 2020. str. 76. Arhivirano s originala (PDF), 21. 12. 2021. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  7. ^ "Liczba egzemplarzy obowiązkowych". Biblioteka Narodowa (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 8. 3. 2022. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  8. ^ "Biblioteka Uniwetsytetu Warszawskiego" (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 10. 6. 2008. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  9. ^ a b c d "Budynek i ogród". buw.uw.edu.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 21. 5. 2022. Pristupljeno 2. 6. 2022.
  10. ^ Omilanowska, Małgorzata; Uchowicz, Katarzyna (2017). POW. Ilustrowany atlas architektury Powiśla (jezik: poljski). Warszawa: Fundacja Centrum Architektury. str. 29. ISBN 978-83-943750-8-9.
  11. ^ a b c "Ogród". buw.uw.edu.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 8. 6. 2017. Pristupljeno 2. 6. 2022.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Univerzitetska_biblioteka_u_Varšavi&oldid=3423344"