Veliki potres u Lisabonu

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ruševine Carmo Convent stoje kao podsjetnik na zemljotres

Veliki zemljotres u Lisabonu desio se 1. novembra 1755. godine, u 9:40 sati ujutro[1]. Bio je to jedan od najrazornijih i najsmrtonosnijih zemljotresa u historiji, sa procijenjenim brojem poginulih između 40.000 i 50.000 osoba[2]. Sam zemljotres su pratili cunami i požar, doprinoseći gotovo potpunom uništenju grada. Ova katastrofa imala je uticaj i na rast političkih tenzija u Portugalu, te je uzdrmala kolonijalne ambicije zemlje u 18. vijeku.

S obzirom da je to bio i prvi potres novije historije koji je proučavan naučnim metodama (zbog velike štete koju je načinio), doprinio je i rađanju moderne nauke seizmologije. Geolozi vjeruju da je jačina zemljotresa iznosila između 8,5 i 9° po Rihterovoj skali[3], sa epicentrom u Atlantskom okeanu oko 200 km zapadno-jugozapadno od Ostrva St. Vincent.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Between History and Periodicity: Printed and Hand-Written News in 18th-Century Portugal
  2. ^ Pereira, A.S. "The Opportunity of a Disaster: The Economic Impact of the 1755 Lisbon Earthquake". Discussion Paper 06/03, Centre for Historical Economics and Related Research at York, York University, 2006
  3. ^ Gutscher, M.-A.; Baptista M.A. & Miranda J.M. (2006). "The Gibraltar Arc seismogenic zone (part 2): Constraints on a shallow east dipping fault plane source for the 1755 Lisbon earthquake provided by tsunami modeling and seismic intensity". Tectonophysics 426: 153–166. doi:10.1016/j.tecto.2006.02.025. 
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: