Vidni živac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vidni živac, optička hijazma i optički tračci

Vidni ili optički živac ili očni živac (lat. nervus opticus) je drugi moždani živac, a grade ga aksoni nervnih ćelija koje se nalaze u ganglijskom sloju mrežnice oka.

Živac polazi od stražnjeg dijela očne jabučice, točnije od tzv. optičkog diska ili papile optičkog živca (lat. discus nervi optici) na mrežnici, i zatim se probija kroz žilnicu i bjeloočnicu, te ulazi u očnu šupljinu. Nakon toga, živac se prostire vijugavo unazad kroz masno tkivo očne šupljine i u predjelu njenog vrha ulazi u koštani optički kanal (lat. canalis opticus). Prije ulaska u kanal, u sastav očnog živca ulazi središnja arterija mrežnice (a. centralis retinae), a zajedno s njim u kanal ulazi i oftalmična arterija.

Poslije prolaska kroz optički kanal, živac ulazi u srednju lubanjsku jamu i pruža se unazad i unutra do optičke hijazme (lat.chiasma opticum). Na tom mjestu se križaju pojedina vlakna desnog i lijevog očnog živca, prelazeći na suprotnu stranu.

Na svom putu kroz očnu šupljinu i kanal živac ima vanjsku ovojnicu (lat. vagina externa nervi optici), koju grade produžeci tvrde moždane opne, te unutrašnju ovojnicu (lat. vagina interna nervi optici), koju izgrađuju paučinasta i meka moždana opna. Između omotača se nalaze tzv. intervaginalni prostori.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: