Antipater
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Antipater ili Antipatar (397 p.n.e. - 319 p.n.e.), general i političar antičke Makedonije. Nakon smrti Aleksandra Velikog postao je 323 p.n.e. regent Makedonije i Grčke a 321 p.n.e. regent cijelog Aleksandrovog carstva. Njegova smrt označila je konačni kraj i početak raspada carstva u dugotrajnim ratovima dijadosa.
Antipater se prvi put spominje 347 p.n.e. u toku pregovora koji su vodili Filip II Makedonski i Atina. Nakon Filipovog ubistva 336 p.n.e. podržao je Aleksandra u borbama oko nasljedstva. Kada je Aleksandar 334 p.n.e. krenuo na vojni pohod na Perziju Antipater je postao upravitelj Makedonije i Grčke. Tokom cijelog Aleksandrovog pohoda Antipater mu je redovito slao vojna pojačanja iz Makedonije i Grčke. Porazio je Agisa III, kralja Sparte, u bici kod Megalopolisa, 331 p.n.e.. Antipater u Grčkoj nije bio popularan zbog podržavanja oligarhije.
Nakon Aleksandrove smrti 323 p.n.e. Atina i Etolski savez pokrenuli su Lamijski rat kojim su htjeli odvojiti grčke gradove od Makedonije. Pobjedom Antipatera u bici kod Kranona, 322 p.n.e. Grčka je pokorena. Antipater se zatim pridružio ostalim generalima; Krateru, Antigonu, Ptolemeju i Seleuku protiv Perdike, glavnog regenta carstva. Perdika i Krater su ubijeni u borbama 321 p.n.e, pa je Antipater imenovan regentom za cijelo carstvo i tutorom Filipa III Arideja i Aleksandra IV Makedonskog. Umro je prirodnom smrću. Antigonov sin Kasandar postao je 305 p.n.e. makedonski kralj.
