Ariel (mjesec)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ariel
Otkriće
OtkrioWilliam Lassell
Datum otkrića24. oktobar 1851
Osobine putanje
Afel-
Perihel-
Srednji poluprečnik putanje191.020 km
Ekscentricitet0,0012
Orbitalni period2,520 dana
InklinacijaNagib putanje
Prirodni satelitUrana
Fizikalne osobine
Površina4.211.300
Zapremina812.600.000
Masa1,353×1021
Prosječna gustoća~1,66
Ekvatorijalna površinska gravitacija~0,27
Deklinacija sjevernog pola-
Albedo0,39
Temperatura na površini~58 K
Osobine atmosfere
Pritisak-

Ariel (air'-ee-ul) je prirodni satelit planete Uran, otkriven 24. oktobra 1851 od strane Williama Lassella. Otkriven je istovremeno kada i Umbriel.

Ime[uredi | uredi izvor]

Dobio je ime po glavnoj sylphi (to je stvorenje izmišljeno od strane Paracelsusa, nevidljivo je i sastavni je dio zraka), iz pjesme Alexandera Popea Rape of the Lock.

Ime "Ariel" i imena sva četiri tada poznata Uranova satelita je predlozio John Herschel 1852. godine na zahtjev Lassella.

Lassell je ranije potvrdio Herschelovu šemu imenovanja sedam, do tada poznatih, satelita Saturna i imenovao njegov novootkriveni osmi satelit, Hyperion, u skladu sa Herschelovom šemom iz 1848 godine.

Fizikalne karakteristike[uredi | uredi izvor]

Prvo, i dosad jedino, promatranje Ariela izbliza se desilo tokom prolaska letjelice Voyager 2 pored Urana, u januaru 1986 godine. Pošto je mjesečev južni pol bio okrenut prema suncu, jedino je južna hemisfera fotografisana.

Ugrubo, Ariel je sastavljen 50% od vodenog leda, 30% od silikatnih stijena, i 20% od zaleđenog metana. Čini se da je na određenim mjestima led nedavno nastao. Većinom bez udarnih kratera, izgleda da je Ariel prošao period intenzivne geološke aktivnosti od koje je nastala velika mreža rasjeda i kanjona, te je tekuća voda otekla s njegove površine.

Naučnici raspoznaju slijedeće geološke oblike na Arielu:

  • Kratere
  • Chasma (Chasma - grčka riječ za dugu usku depresiju oivičenu strmim stranama)
  • Valles (kotline, uvale)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Korisni linkovi[uredi | uredi izvor]