Azov

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Azov
Grb općine Azov Nedostaje karta
Osnovne informacije
Država: RusijaRusija
Oblast: Rostovska
Stanovništvo: 82.800 popis (2007)
Pozivni broj: (+7) 86342
Administracija
Vrsta naselja: Grad

Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj federaciji. Nalazi se na ušću rijeke Don, 8 km od Azovskog mora, koje je po ovom gradu i dobilo ime. Azov se nalazi na 47°5′N 39°28′E.

Broj stanovnika: 81.700 (2002.).

Najstarija naselja u okolici[uredi | uredi izvor]

Bitka kod Azova u 17. vijeku

Ušće rijeke Don je oduvijek bilo važno trgovinsko središte. Početkom 3. vijeka p. n. e. Grci iz Bosporskog kraljevstva su ovdje utemeljili koloniju koju su nazvali Tanais, prema grčkom imenu za rijeku Don.

Nekoliko vjekova kasnije naseobinu je spalio kralj Poleumon Bosporski. Ponovni dolazak grčkih kolonista je vratio napredovanje naselju. Međutim, Goti su ga skoro potpuno uništili u 3. vijeku. U 10. vijeku područje je došlo pod nadzor slavenske kneževine Tmutarakan.

Kipčaci, koji su zauzeli područje 1067, preimenovali su ga u azak (tj. nizina). Od tog naziva je izveden današnji naziv za grad Azov.

Zlatna horda je zauzela veći dio obale u 13. i 14. vijeku, ali mletački i genovski trgovci su dobili dozvolu za naseljavanje na mjestu današnjeg Azova, gdje su utemeljili koloniju koju su nazivali Tana.

Dolaskom Osmanlija sagrađena je jaka tvrđava u Azovu.

Azovska tvrđava[uredi | uredi izvor]

Ljeta 1637, u jednoj od najslavnijih stranica kozačke historije, Donski Kozaci su zauzeli tvrđavu koju je držao turski garnizon od 4.000 vojnika naoružanih i sa 200 topova, i držali su je 5 godina. Juna 1641. godine izdržali su drugu tursku opsadu. 1642, kada su se Turci povukli, car je sazvao narodno vijeće, Zemsky Sobor, koje je odlučilo predati tvrđavu da izbjegnu sveopći rat s Turskom. Prije napuštanja tvrđave, Kozaci su uništili sve utvrđene objekte (fortifikacije).

Tokom azovskih pohoda (1696), Petar Veliki je uspio vratiti tvrđavu, ali propast prutskih pohoda su ga prisilili dati Azov nazad Turcima 1711. Šaljivi opis događaja je prikazan u Voltaireovoj Candide.

Za velikog rusko-turskog rata zauzela ga je vojska na čelu s grofom Rumjancevim i grad je konačno došao pod Rusiju po uvjetima mira u Kučuk-Kajnardžiju 1774. godine. Sedam godina Azov je bio glavni grad odvojene vlade, ali rašću Rostova na Donu mu je postupno opala važnost.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: