Zova
 |
|
 Zova u cvijetu |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Klasa | Magnoliopsida |
| Red | Dipsacales |
| Porodica | Adoxaceae |
| Rod | Sambucus |
| Vrste | |
|
|
|
Zova, zohva ili bazga (lat. Sambucus nigra) je biljka iz porodice Adoxaceae koja raste u Evropi, sjeverozapadnoj Africi i jugozapadnoj Aziji.
Sadržaj |
[uredi] Naziv
Lokalni nazivi koji još se koriste su: zohva, bazga, abzov, bažoina, bazag, bazdov, bazgovina, crna zova, bazovika, belika, boz, buzovka, zovik, zoha, zovljika, zofa, budzova.[1]
[uredi] Karakteristike
Zova je listopadni žbun, rjeđe drvo, koje naraste od 4-6 m, rjeđe do 10 m. Listovi su joj poredani u parove, dugi od 10-30 cm. Zova je hermafroditna biljka. Cvjetovi su grupisani u velike strukove, promjera 10-25 cm. Pojedini cvjetovi su bijeli, promjera 5-6 mm, sa 5 latica. Cvjeta sredinom ljeta. Plod je mala tamna bobica, 3-5 mm u promjeru, grupisana u velikim grozdovima. Raste na sunčanim mjestima, i na vlažnim i na suhim zemljištima.
[uredi] Upotreba
Cvijet zove se obično koristi za pravljenje sokova, čajeva i slično. Plod zove jedu mnoge ptice. Neki je smatraju korovom. Plodovi zove su jestivi nakon kuhanja, ali svi ostali dijelovi biljke su otrovni zbog velike količine kristala kalcijum oksalata[2]
[uredi] Reference
- Blanchan, Neltje: Wild Flowers: An Aid to Knowledge of our Wild Flowers and their Insect Visitors, 2002, Project Gutenberg Literary Archive Foundation
- Rushforth, K. Trees of Britain and Europe, 1999, HarperCollins ISBN 0-00-220013-9.
[uredi] Reference
- ↑ http://www.sippo.ch/files/publications/agri_monobh.pdf
- ↑ Sambucus nigra na stranici Germplasm Resources Information Network
