Bisfenol A
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka. (23-02-2012) |
| Bisfenol A | |
| Općenito | |
|---|---|
| Hemijski spoj | Bisfenol A |
| Druga imena | BPA |
| Molekularna formula | C15H16O2 |
| CAS registarski broj | 80-05-7 |
| Kratki opis | Bijeli do svijetlo smeđi prah |
| Svojstva | |
| Molarna masa | 228.29 g/mol |
| Agregatno stanje | čvrsto |
| Gustoća | 1.20 g/cm3 |
| Tačka topljenja | 158-159°C |
| Tačka ključanja | 220°C na 4 mmHg |
| Rastvorljivost | 120-300 ppm na 21.5°C |
Bisfenol A (skraćeno BPA) je organski spoj sa dvije fenolne funkcionalne grupe. Sadržan je u plastikama i plastičnim aditivima kao dvofunkcionalni gradivni blok. Koristi se u proizvodnji polikarbonata.
Sinteza [uredi]
Bisfenol A se dobija kondenzacijom acetona (od čega potiče sufiks A u nazivu) sa dva molarna ekvivalenta fenola. Ovu reakciju kataliziraju kiseline npr. hloridna kiselina (HCl). Obično se dodaje fenol u višku, kako bi se osigurala potpuna kondenzacija:
Veliki broj ketona podliježe analognoj reakciji kondenzacije. Reakcija je efikasna i jedini nusprodukt je voda.
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |