Bunar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Gocsej village well.jpg

Bunar je vještački objekt za kaptažu podzemne vode.

Bunar u njemačkom manastiru "Kloster Wald"

On predstavlja vertikalni hidrogeološki objekat izveden u tlu čija namjena je eksploatacija ili osmatranje podzemnih voda. Za izradu bunara koriste se metode kao što su iskop, bušenje sa jezgrovanjem ili bušenje.

Prema načinu gradnje[uredi | uredi izvor]

  • Kopani bunari. Ranije su se kopanjem bunara bavili posebni majstori bunardžije. Iznad ovakvih bunara obično se nalazi đeram ili santrač.
  • Bušeni bunari. Po načinu bušenja: udarnom metodom, rotacionom metodom (sa direktnom cirkulacijom fluida za bušenje ili reverznom cirkulacijom), i kombinovanom metodom)
  • Utisni bunari.

Prema tipu izdani[uredi | uredi izvor]

U zavisnosti od tipa izdani koje koriste mogu biti: obični, arteski (pod pritiskom) i subarteski.

Gradnja[uredi | uredi izvor]

Jedan od načina je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kao što je zemlja kopaju okomite okrugle rupe promjera do 2,5 m različitih dubina kojoj se stijenke oblažu u kamen ili betoniraju da bi se spriječilo odronjavanje okolnog materijala i ulaska onečišćenja kroz porozne stijenke. Ovaj način izrade bunara najčešći je u područjima gdje je tlo zemljano.

Drugi način je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kopa udubljenje širine do desetak metara neodređene dubine koje se nadsvodi da bi se spriječilo onečišćenje. Kod ovog tipa bunara ponekad se stijenke ne obrađuju jer nema potrebe zbog materijala u kojem su izrađene. Ovaj tip gradnje bunara je najučestaliji u područjima gdje je tlo kameno ili pretežno kameno.

Treći način je da se u nepropusnom materijalu (kamen, ilovača) pronađe prirodno udubljenje koje se oblikuje u oblik bunara nadsvođenjem i obradom rubnih dijelova stijenki.

Kod gradnje valja naglasiti da određeni bunari imaju "krunu" tj. uzdignuće na samom otvoru koji olakšava izvlačenje vode iz bunara kao što su đeram, vitlo, pumpe i slični uređaji. Bunari koji nemaju "krunu" se nazivaju čatrnja u jednom području Dalmacije te BIH.

Bunar

Akumuliranje vode[uredi | uredi izvor]

Bunari akumuliraju vodu na više načina,a najčešći je da su spojeni sa olucima različitih objekata koji svojim krovnim površinama kišnicu sakupljaju i olucima odvode do bunara. Drugi način sakupljanja kišnice je uz pomoć terena prilagođenog da svojom površinom prikuplja i usmjerava vodu u bunar. Najrijeđi način je način na koji funkcionoraju arteški bunari a to je iskorištavanjem "žive" vode tj. prirodnih podzemnih izvora vode.

Akumuliranje vode se vrši tokom kišne sezone tako da se u sušnom razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo neograničeno naročito kod bunara većih dimenzija i arteških bunara.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Bunari
Accessories-text-editor.svg Ovaj članak je u začetku.
Članak treba imati najmanje 5 rečenica i linkove na druge postojeće članke. Uključite se i pomozite Wikipediji proširivanjem ovog članka.