Crkva rođenja blažene djevice Marije u Novim Banovcima
Crkva rođenja blažene djevice Marije u Novim Banovcima [1] je rimokatolička crkva sagrađena 1766. godine. Nalazi se u općini Stara Pazova, Vojvodina, Srbija. Pripada srijemskoj biskipiji i nepokretno je kulturno dobro kao spomenik kulture.
Historija[uredi | uredi izvor]
Crkva svete Marije pomoćnice je podignuta pod pokroviteljstvom austrijske carice Marije Terezije. Jedna je od najstarijih rimokatoličkih crkava na tom prostoru i u potpunosti je očuvan prvobitni izgled. Župa u Novim Banovcima je osnovana 1789. godine i obuhvaćala je i okolna mjesta. Najstariji dokument koji pominje katolike u Banovcima je iz 1775. godine. To je akt srijemskog biskupa Kertiza od 12. oktobra 1775. godine. Akt je bio popis katolika u pravoslavnim selima. Navedeno je da u Banovcima ima devet katoličkih domaćinstava sa 34 duše. Matične knjige se vode od 1791. godine. Upisivani su roditelji i kumovi krštene djece. Franjevac Antun Rosman je te godine bio administrator u novobanovačkoj župi. Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, matične knjige su oduzete i danas se nalaze u Mjesnoj kancelariji. Po zapisu iz 1791. godine među navedenim stanovnicima Novih Banovaca bilo je devet njemačkih porodica, dok su ostali bili Iliri grčkog i rimskog zakona. Župa je bila dio Đakovačko-srijemske biskupije u SFRJ. Kasnije je osnovan Srijemski vikarijat sa sjedištem u Petrovaradinu, pod jurisdikcijom đakovačko-srijemskog biskupa.
8. septembra se slavi Mala Gospa (rođenje Bogorodice), ali se pored ovog praznika, u novobanovačkoj župi posebno poštuje sveti Rok, zaštitnik kužnih (oboljelih od kuge) bolesnika. U vrijeme Marije Terezije, u Novim Banovcima je postojala kužna bolnica - lazaret, a glavni kontumac je bio u Zemunu. Bolnica je bila u blizini katoličkog groblja. U selo je u vrijeme kuge dovoženo po nekoliko stotina oboljelih iu Zemuna, koji su smještani ne samo u lazaret, već i u seoska domaćinstva. Mještani su zato svoje molitve upućivali svetom Roku, zaštitniku oboljelih od kuge. Dan svetog Roka, 16. augusta, se obilježava u ovoj župi zbog tih historijskih razloga. U crkvi se čuva ikona Bogorodice sa Kristom iz 19. vijeka, rad nepoznatog majstora. [2]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Crkva je sagrađena kao izdužena trikonhalna građevina sa sakristijom kvadratne osnove, koja je formirana uz jugozapadnu stranu crkve, između bočne i oltarske konhe. Masivan dvospratni zvonik, sa lučnim prolazima u prizemlju, ukrašava reprezentativno istočno pročelje. Otmjenost zdanja istaknuta je arhitektonskom plastikom u vidu jednostavno profilisanih vijenaca i pilastra sa stepenasto rješenim kapitelima, čime je naglašena vertikalna i horizontalna podjela fasadnih površina. Crkva je pokrivena dvoslivnim krovom, a nad zvonikom je limena kapa nalik piramidi.
