Dalija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Dalija (Georgina)
Dahlia x hybrida
Dahlia x hybrida
Sistematika
Carstvo Biljke
Red Asterales
Porodica Asteraceae
Rod Dahlia

Dalija ili Georgina (lat. Dahlia variabilis) je višegodišnja biljka, porijeklom iz Meksika. Ima podzemno stablo u vidu debelog gomolja. Nadzemno stablo je zeljasto, visoko od 60 cm do 2 metra, u donjem dijelu drvenasto, razgranato i žbunasto. Listovi su izduženo eliptični, sa nazubljenom ivicom, tamnozeleni. Cvjetovi krupni, u svim bojama i nijansama, jednobojni ili šareni. Biljka cvjeta od maja do jeseni.

Uzgoj[uredi | uredi izvor]

Dalije se razmnožavaju gomoljima, početkom proljeća, tako što se stari gomolj podijeli, pa se potom sade u bašti prilično kasno, jer su ove biljke veoma osjetljive na kasne proljetne mrazeve, kao i na hladno zemljište. Sade se od aprila do maja na plodnom, hranjivom zemljištu, koje je s jeseni dobro obrađeno. Na pripremljenom zemljištu iskopaju se jamice u koje se stavlja gomolj, tako da korijenov vrat bude na dubini od oko 5 cm. Gomolji se sade na rastojanju od 50 do 100 cm za visoke i krupne cvijetne sorte, a na rastojanju od 40 do 50 cm za niske i sitno cvijetne sorte. Gušća sadnja se ne preporučuje, jer će biljka tjerati u visinu, pa će manje cvjetati. Još u toku sadnje potrebno je pored biljke (naročito ako se radi o sortama visokih stabljika i krupnih cvjetova) postaviti oslonac uz koji će se biljka vezivati.
Dalije u bašti zahtijevaju sunčana do slabo sjenovita mjesta, koja su zaštićena od jačih vjetrova. Poslije sadnje nije potrebno biljke zalivati, ali kad ove počnu intenzivno da rastu otpočeti sa obilnijim zalivanjem, naročito ako su dani sušni.
U toku vegetacije treba sprovesti odgovarajuće mjere njege: prašenje, redovno rezanje preostalih cvjetova kao i uklanjanje suhih i oštećenih listova redovno dodavanje rastvora organskog đubriva. Đubriti ih kombinovanim đubrivima (multifert) koja sadrže sve mikroelemente neophodne za pravilan razvoj biljke. Ako se žele krupniji cvjetovi (za rezanje) treba uklanjati voćne izbojke cvijetne drške.
Dalije preko zime izmrzavaju u bašti te u jesen s prvim jesenjim mrazevima treba odrezati nadzemni dio biljke do 10-15 cm iznad zemlje. Poslije toga gomolji se izvade iz zemlje i ostave na suho provjetreno mjesto. Kada se zemlja na gomoljima potpuno osuši, oni se čiste u malom razmaku, razmještaju jedan do drugog, posipaju sumpornim cvijetom ili Cinebom (radi sprječavanja bolesti), smještaju potom u sanduk i pokrivaju slojem pijeska. Tako pripremljene sanduke smjestiti u prostorije sa temperaturom od oko 6 C° i održati umjerenu vlažnost. Suh vazduh isušuje gomolje (smežuraju se), a suviše vlažan izaziva truljenje.
Biljke su pogodne sa sadnju u lijehama, ivičnjacima, u pojedinačne grupe, bordure i kao rezano cvijeće. Ukoliko se koriste kao rezano cvijeće, cvjetove treba brati u fazi pupnog rascvjetavanja cvasti, jer se poslije branja pupoljci ne otvaraju. Beru se rano izjutra ili uveče.

Vrste dalije[uredi | uredi izvor]

Woodland Mirenda Dalija

Dalije imaju veliki broj sorti, i po formi cvjetova dijele se na nekoliko grupa: ponpon - imaju loptaste sitne cvjetove, kaktus dalije - krupne cvjetove na jakim drškama, minjon dalije - niske obilno cvjetaju, dekorativne dalije - veoma krupnih cvjetova.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Milošević, Dragana (2000), Omiljeno lukovičasto i gomoljasto cveće, Beograd, 42.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: