Datoteka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Datoteka (eng. file) jeste strukturirani sastav podataka koji su sadržajno usko povezani i koji se nalaze na internom (npr. hard disku) ili eksternom (npr. DVD) mediju za memorisanje. Podaci memorisani u datotekama opstaju i nakon prestanka rada određenog programa kojem pripadaju i nazivaju se persistentni podaci (eng. persistance, što znači održano, postojano).

Sistem datoteka (eng. filesystem)[uredi | uredi izvor]

Datoteke se u skoro svim operativnim sistemima održavaju putem filesystem-a. Sistemi datoteka regulišu pristup harddisku, memoriji, mreži i specijalnim datotekama. Kod većine operativnih sistema, sadržaj jedne datoteke je obično jednodimenzionalni red bajta (eng. byte), dakle cijelih brojeva između 0 i 255. Tek korisnik datoteke ili sam operativni sistem intepretiraju ove brojčane redove kao tekst, program ili sliku.

Sistem datoteka uređuje pored direktorija sa datotekama i gore opisanim sadržajem datoteka i atribute datoteka. Atributima pripadaju tip datoteke, veličina datoteke (broj bajta u datoteci), regulisanje prava za pisanje i čitanje datoteke, datum nastanka, datum zadnjeg pristupa i datum zadnjih promjena datoteke. U zavisnosti od operativnog sistema mogući su i dodatni atributi.

U datotekama primjenjeni znakovi zavise od sistema datoteka, operativnog sistema i postavljenih jezičkih postavki. Kod UNIX kompatibilnih datoteka u imenu se npr. ne smiju nalaziti znakovi '/' i NUL-znak. Dodatno je dužina imena datoteke ograničena na 255 znakova. Znakovi mogu biti različito kodirani a noviji operativni sistemi podržavaju i unikod.

Logička i fizička slika datoteka[uredi | uredi izvor]

Datoteke se mogu posmatrati na dva načina. Logička slika (pogledaj logička datoteka) prikazuje datoteku kao redove informacijskih cjelina. U fizičkoj slici datoteka se sastoji iz reda informacionih blokova iste veličine.

Vrste datoteka[uredi | uredi izvor]

Datoteke se mogu koristiti u različite svrhe kao i bajti iz kojih se sastoje. Po sadržaju razlikuju se slijedeće datoteke:

  • Programi (datoteke koje mogu izvršiti razne funkcije)
    • programi pisani u mašinskim jezicima
    • programi pisani i jezicima različitih skripti (npr. rexx)
  • Datoteke (sadrže informacije i služe za prikaz/očuvanje istih)
    • programski kod (tekst)
    • tekstualne datoteke
    • muzičke datoteke (npr. WAV, MIDI, MP3)
    • grafičke datoteke
    • baze podataka
  • Direktoriji
  • Specijalne datoteke (pseudo-datoteke)
    • datoteke za različite hardverske komponente
    • Procesne informacije

Mogućnosti za markiranje tipa datoteke:

  • Markiranje putem operativnog sistema (npr. program ili tekstualna datoteka)
  • Markiranje putem imena datoteke (npr. .doc na kraju imena)
  • Markiranje unutar datoteke (npr. <?xml version="1.0" na početku)
  • Memorisanje u određenim direktorijima

Prikaz datoteka pomoću simbola[uredi | uredi izvor]

U grafičkim programima za prikaz strukture direktorija i postojećih datoteka kao što su Finder, Explorer ili Commander datoteke su prikazane kao liste ili simboli u određenom direktoriju.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: