Debian
 |
|
 Debian GNU/Linux 6.0 ("Squeeze") sa GNOME korisničkim interfejsom |
|
| Izdavač / razvijatelj | Debian projekt |
|---|---|
| Zadnja stabilna verzija | 6.0.2 (Squeeze) / 25. juni 2011. |
| Metoda nadogradnje | apt |
| Upravljanje paketima | DEB |
| Podržane platforme | i386, AMD64, PowerPC, 68k, SPARC, Alpha, ARM, MIPS HPPA, S390, IA-64 |
| Tip kernela | Monolitni |
| Korisnički interfejs | Tekstualni (shell)/Grafički (KDE)/(GNOME) |
| Licenca | Slobodni softver |
| Stanje | Razvija se |
| Web stranica: www.debian.org | |
Debian je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 10 različitih arhitektura. Pored APT-get, sistema za instaliranje i ažuriranje (engl. update) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.
Sadržaj |
[uredi] Verzije
Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva stable. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian operativnog sistema.
- 6.0 - Squeeze, izdat 6. februar 2011
- 5.0 - Lenny, izdat 14. februar 2009
- 4.0 - Etch, izdat 8. aprila 2007.
- 3.1 – Sarge, izdat 6. juna 2005.
- 3.0 – woody, izdat 19 jula 2002.
- 2.2 – potato, izdat 15. augusta 2000.
- 2.1 – slink, izdat 9. marta 1999.
- 2.0 – hamm, izdat 24. jula 1998.
- 1.3 – bo, izdat 2. juna 1997.
- 1.2 – rex, izdat 12. decembra 1996.
- 1.1 – buzz, izdat 17. juna 1996.
[uredi] Historija i razvoj
Debian Projekt je započet 1993, kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima (engl. maintainers) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian razvijatelja. Ime Debian je došlo iz imena tadašnje djevojke (danas žene) Iana Murdocka, Debre.
[uredi] Filozofija rada
Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:
- Debianov društveni ugovor izražava Debianove obaveze prema zajednici slobodnog softvera. Svako tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
- Debianovi vodiči slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo uticajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines.
- Debian Policy Manual je opširna specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.
Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
- Linux Standard Base (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
- Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema (engl. file system). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
- Debian Jr. je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.
[uredi] Vanjski linkovi
- Službena stranica (en)
- Planet Debian - blogovi Debian programera (en)
- Forum Debian korisnika (en)
- Debian Help - Wiki, forumi i blogovi (en)
- Službeni Debian Wiki (en)
- Debian Virtual Machine! (kompletan imidž) (en)
- Debian Sarge, minimalna (netinstall) verzija (en)
- Debian 3.1 r1 - video (en)
- Debian podsekcija na forumu ULK BiH (bs)
- Debian World - Forum u potpunosti posvećen Debian-u (hr)
|
|||||
