Deklaracija nezavisnosti Moldavije
Deklaracija nezavisnosti Republike Moldavije (rumunski: Declarația de independență a Republicii Moldova) jest dokument koji je 27. augusta 1991. usvojio Parlament Moldavije nakon neuspjeha pokušaja augustovskog puča .
Pozadina[uredi | uredi izvor]
Republika Moldavija je zvanično dobila priznanje svoje državnosti 2. marta 1992. godine, kada je dobila članstvo u Ujedinjenim nacijama (UN).
Dokument tvrdi "milenijumsku historiju" i "neprekidnu državnost" unutar historijskih i etničkih granica, a službeni jezik je rumunski.[1] Ovaj osnivački akt Republike Moldavije slavi se kao Nacionalni dan ili Dan nezavisnosti.
Originalni dokument koji je 1991. godine odobrilo i potpisalo 278 parlamentarnih poslanika spaljen je tokom protesta za parlamentarne izbore u Moldaviji u aprilu 2009. godine, ali je identičan dokument obnovljen 2010.[2][3]
Historija[uredi | uredi izvor]
Raspad Sovjetskog saveza[uredi | uredi izvor]
Nakon neuspjelog pokušaja puča 1991. godine, kontrola i utjecaj sovjetske centralne vlasti nad državama Saveza znatno su oslabili. Nakon pada socijalističkog uređenja međusobni savez između sovjetskih republika izgubio je pravnu osnovu - kako su to vidjeli Moldavci.
Međunarodno priznanje[uredi | uredi izvor]
Dana 27. avgusta 1991. godine, samo nekoliko sati nakon proglašenja nezavisnosti, Vlada Rumunije priznala je nezavisnost Moldavije od SSSR.
Novi demokratski izabrani parlament proglasio se "nosiocem vrhovne vlasti u državi". Moldavija se pridružila UN-u, čime je dobila priznanje državnosti.
Reakcije[uredi | uredi izvor]
Moldavija[uredi | uredi izvor]
U novoj državi Moldavci su se podijelili u dva tabora: jedni su podržavali nezavisnost, dok su drugi protestirali protiv nje, te podržavajući ponovno ujedinjenje s Rumunijom. Pristalice ponovnog ujedinjenja okupile su se na ulicama glavnog grada Chișinău u znak protesta.
Pridnjestrovlje[uredi | uredi izvor]
Pojava "sastavnog dijela historijske i etničke teritorije našeg naroda" nezadovoljna je Pridnjestrovcima. Prvobitno su proglasili autonomiju, a zatim i nezavisnost Pridnjestrovlja. Došlo je do oružanih sukoba 1992. godine, gdje je Moldavija pokušala uspostaviti kontrolu nad teritorijom, ali nije uspjela. Trenutno Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku je de facto država, ali ju ne priznaje niti jedna država UN-a.
Kontroverza[uredi | uredi izvor]
Moldavska deklaracija nezavisnosti jasno i direktno tvrdi da moldavski suverenitet nad teritorijom Pridnjestrovlja ima "sastavni dio historijskog i etničkog teritorija našeg naroda". Međutim, Deklaracija nezavisnosti Moldavije sama je po sebi argument protiv suvereniteta Moldavije nad Pridnjestrovljem, jer je ukinuto Paktom Ribbentrop-Molotov između SSSR-a i Trećeg rajha 23. augusta 1939.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Dan nezavisnosti Moldavije
- Raspad Sovjetskog Saveza
- Pridnjestrovska Moldavska Republika
- Rat u Pridnjestrovlju
- Politički status Pridnjestrovlja
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Declaration of Independence of the Republic of Moldova.
- ^ "Moldova restores Declaration of Independence". Arhivirano s originala, 8. 8. 2014. Pristupljeno 20. 5. 2021.
- ^ "Text of Moldova's Declaration of Independence recovered". Arhivirano s originala, 22. 3. 2016. Pristupljeno 20. 5. 2021.
