Equisetum

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Equisetum
(Rod preslicâ)
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaPteridophyta
RazredEquisetopsida
RedEquisetales
PorodicaEquisetaceae
RodEquisetum
L., 1753

Equisetum je rod preslica (konjski rep, borak, štukavac), jedan od tri roda biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida. Obuhvata dvadesetak vrsta zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranatom stabljikom.[1]

Rod Calamites iz porodice Calamitaceae obilan je u naslagima uglja iz karbona[2]

Velika preslica (Equisetum telmateia)
Plodna stabljika zimske preslice (Equisetum hyemale)
Plodna stabljika poljske preslice

Opis[uredi | uredi izvor]

Preslice imaju sitne nitaste listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike, a ponekad i na vrhu ogranaka, javlja se više plodnih listova slična klasu, zvamom strobilus. Listovi s donje strane nose sporangije, s sporama. Kod nekih preslica postoje dvije vrste stabljika; u rano proljeće, javljaju se plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Nakon rasijavanja spora, one se suše. Poslije toga razvijaju se neplodne zelene borolike stabljike. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji: muški s anteridijama i ženski s arhegonijama.

Rodovi i vrste[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini i okolnim balkanskim zemljama raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale]]) je rijetka i ubraja se u skupinu osjetljivih biljaka. Neke su vrste preslica su otrovne, kao naprimjer močvarna preslica Equisetum palustre).

Ljekovitost[uredi | uredi izvor]

Zelena stabljika poljske preslice (Equisetum arvense) koristi se u narodnoj medicini za liječenje bolesti bubrega i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija u otklanjanju manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao diuretik i sl.

Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao šparoge.

Nekada (do 19. stoljeća) je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od kositra,o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima, naprimjer njemački zinnkraut i engleski pewterwort .

Vrste[uredi | uredi izvor]

Equisetum limosum (vodena preslica), sinonim je za Equisetum fluviatile.

Fosilne vrste[uredi | uredi izvor]

  1. Equisetum braunii (Ung.) Heer [3]
  2. Equisetum cascadensis Lapasha and Miller 1985 [4]
  3. Equisetum columnare Brongniart 1828 [4]
  4. Equisetum parlatorii (Heer) Schimper [3]
  5. Equisetum lyellii Mantell [4]
  6. Equisetum magnum Hickey 1977 [4]
  7. Equisetum mokhotlongensis Ellenberger 1970 [4]
  8. Equisetum montanensis Lapasha and Miller 1985 [4]

Sinonimi[uredi | uredi izvor]

  • Allostelites Borner
  • Hippochaete J.Milde

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sunset Western Garden Book, 1995:606–607
  2. ^ Sacks, Oliver (august 2011). "Field Trip: Hunting Horsetails". The New Yorker.
  3. ^ a b [1] BioLib
  4. ^ a b c d e f [2] Arhivirano 20. 7. 2020. na Wayback Machine Fossil †Equisetum Linnaeus

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]