Evropski parlament

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Evropski parlament је u okvirima kompetencija EU, sa Savjetom ko-zakonodavno tijelo Evropske unije. Evropski parlament ima 732 poslanika, koji se biraju na neposrednim izborima na mandat od pet godina. Zajedno sa pan-evropskim političkim grupacijama, predstavljene su najvažnije političke partije zemalja članica. Evropski parlament je odraz demokratske volje 455 miliona građana.

Parlament ima tri osnovne funkcije:

  1. Dijeli sa Savjetom moć ozakonjenja, tj. usvaja Evropske zakone (direktive, regulacije, odluke). Njegovo učešće u donošenju zakona pomaže garantovanju demokratskog legitimiteta usvojenih tekstova;
  2. Zajedno sa Savjetom rukovodi budžetom i tako utiče na troškove EU. Na kraju procedure, usvaja budžet u cjelini;
  3. Praktikuje demokratski nadzor nad Komisijom. Potvrđuje nominaciju za članove Komisije i ima pravo cenzure Komisije. Također praktikuje i politički nadzor nad svim institucijama.

Izbori za Evropski parlament održavaju se u svakoj državi članici posebno, ali nezavisno (ponekad istovremeno) od nacionalnih ili lokalnih izbora.

Sjedište Evropskog Parlamenta je u Strasbourgu, gdje se i održavaju redovne mjesečne plenarne, glasačke, četvorodnevne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru. Iz praktičnih razloga, međutim, tokom većeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice se održavaju u Briselu, gdje su locirane i ostale institucije Unije. Sekretarijat Evropskog parlamenta, koji upošljava najveći dio osoblja, nalazi se u Luksemburgu. Evropski parlament je nekoliko puta zahtijevao pravo da sam odredi mjesto zasjedanja i eliminiše sistem sa dva sjedišta, ali su evropske vlade to pravo zadržale za sebe.