Globalizacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Globalizacija označava dinamični ekonomski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta. Globalizacija je kontroverzan proces.

  • Ekonomska globalizacija označava u prvom redu stvaranje i utvrđivanje pravila jedinstvenog svjetskog tržišta sa slobodnim podstiče konkurenciju i razvoj. Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste već zarađeni kapital da onemoguće stvaranje konkurenata sa kojima bi morali dijeliti tržište.
  • Politička globalizacija je tijesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje jedinstvenog svjetskog tržišta smanjuje mogućnost nacionalnih država da direktno podstiču razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednost vlastitim firmama. Mjesto donošenja odluka se prenosi iz državnih u međunarodne institucije čime se smanjuje mogućnost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlasti utiču na vlastiti razvoj.
  • Kulturna globalizacija je susret različitih svjetskih kultura i običaja. Protok robe, kapitala i ljudi preko državnih granica nosi sa sobom i protok navika, običaja i kultura. Ovaj proces kod različitih ljudi često izaziva različite reakcije. Neki smatraju uticaj nove kulture pozitivnim razvojem koji obogaćuje postojeću kulturu dok drugi u novoj kulturi vide prijetnju utvrđenim vrijednostima i pravilima.

Karakter[uredi | uredi izvor]

Globalizacija se karakteriše kroz:

Intenziviranje društvenih veza širom svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da događaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara udaljeno, i obrnuto.

  • Najveća ekonomska i društvena promjena još od industrijske revolucije.
  • Proces porasta veza između društava i problema.
  • Proces kojim se intenzivira konkurentnost na tržištu.
  • Pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država.


Posljedice globalizacije[uredi | uredi izvor]

Nacionalne države su premale za velike i prevelike za male probleme.

Erozija nacionalne države, npr. Evropska Unija ; države Unije su svoje nadležnosti prenijele nadnacionalnim organizacijama pa je tako stvoren euro koji je postao simbol monetarne unije i novac koji se koristi u svim zemljama Evrope.

‘‘Društveni otpad’’, npr. radnici u Indiji zarađuju manje nego u Evropi, njihova je plaća mala (jeftina radna snaga), tada poduzeća prijete sindikatima preseljenjem u zemlje jeftine radne snage što može biti i pogrešna odluka jer cilj nije da se samo proizvodi, već da proizvodi budu što bliže tržištu.

Globalizacija stvara jaz između bogatih i siromašnih tako što se velike i moćne privatne firme spajaju i šire, dok se mala poduzeća gube i nestaju u globaliziranju poslova koje rade.

Na isti taj način stvaraju se milioneri koje je teško kontrolisati jer zbog svog ulaganja kapitala žele još više, traže, kupuju, prodaju.

Uništavanje okoliša postojalo je kao i nepravedna raspodjela i prije globalizacije, ali je globalizacija zaoštrila ove probleme pa danas postoji globalno zagđenje vazduha, uništavanje prirodnih ljepota (npr. brane na Neretvi)[citat potreban]

Global Governance kao odgovor na globalne probleme[uredi | uredi izvor]

Problemi poput organizovanog i međunarodnog kriminala, ABH – oružja, nejednaka raspodjela profita, efekat staklene bašte, su globalni problemi koji se mogu rijesiti samo u globalnom okviru.

Global Governance mora istovremeno biti i djelotvoran i demokratski, a ta dva osnovna zahtjeva suprotna su jedan drugome. Npr. Evropska Unija u čijem sklopu se može promatrati već spomenuta dilema djelotvornosti i demokratije, pri čemu je bitno napomenuti da su evropske države mnogo sličnije jedna drugoj nego što je to slučaj sa ostalim državama u svijetu.

"Kapitalizam je tigar pun snage koji se može iskoristiti za oživljavanje privrede, ali samo ako njegove snage kontroliraju državne i političke institucije. Globalizacija je ispustila ovog tigra iz kaveza i oslobodila "divlji" kapitalizam, koji je, kao i oslobođeni tigar, počeo pokazivati svoje sklonosti divlje zvijeri.“ Benjamin R. Barber.


Program 21 primjer za Global Governance[uredi | uredi izvor]

Na svjetskoj konferenciji u Riju (1992) usvojen je Program 21 kao globalni akcijski program namijenjen održivom razvoju. Program 21 predstavlja primjer za Global Governance jer je zamišljen i napravljen tako da povezuje sve razine u zajedničkoj akciji: od globalnog programa do bezbrojnih projekata širom svijeta u okviru lokalnog programa. Konferencije održane tokom devedesetih godina uzimamo kao temelje za Global Governance, jer je na osnovu njih pravljena nova svjetska politika. Na konferencijama je formirana i nova konstalacija snaga - nacionalne države nisu više (kao na Bečkom kongresu) imale ekskluzivno diplomatsko pravo i monopol nad utvrđivanjem međunarodnih odnosa.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: