Grgeč

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Grgeč
Abborre, Iduns kokbok.jpg
PercheCommune.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Actinopterygii
Red Siluriformes
Porodica Percidae
Rod Perca

Grgeč (lat. Perca fluviatilis) jeste široko rasprostranjena riba iz porodice grgeča (Percidae).

  • Lokalni nazivi: bandar, buljež
  • Maks. dužina: 55 cm
  • Maks. težina: 4,5 kg
  • Vrijeme mriješćenja: kraj marta - kraj aprila

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Grgeč je izduženog tijela i glave u mlađem dobu, dok kasnije postaje šireg tijela, više nalik biljojednim vrstama, posebno kod jedinki u stajaćim vodama. Glava je proporcionalna tijelu i nosi snažna, krupna usta. Peraja je dobro razvijena, a oba leđna su nešto viša kod grgeča iz tekućih voda. Leđna peraja su medjusobno spojena, a prednje je oštro nazubljeno. Tijelo pokriva sitna ktenoidna krljušt, duboko usađena u kožu. Boja je u osnovi zelenkastožuta, s vertikalnim crnim prugama (od 5 do 8) duž bokova. Nijanse boje tijela, broj i debljina pruga mogu varirati i u okviru istog staništa, a posebno u zavisnosti od okoline. Životni vijek grgeča varira od populacije do populacije. U pojedinim populacijama jedva da pređe 6-7 godina, dok u nekima živi mnogo duže.

Navike, stanište, rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Grgeč može živjeti u najrazličitijim staništima: u maloj, brzoj rijeci, u velikoj rijeci, u bari i močvari, u dubokom jezeru, kanalima, pa i u priobaljima slabo oslanjenih mora. Pri dužini od 4-7 mm hrani se račićima i planktonima. Pri dužini od 40-50 mm prelazi polako na ishranu sitnim beskičmenjacima faune dna: larve insekata, pretežno komaraca, ali i mlađ drugih riba. Dostizanjem dužine od 13-15 cm grgeč se pretežno hrani ribama, a nerijetko napada ribe svoje dužine.

U priobalju boravi do kasne jeseni, kad sa padom temperature polako odlazi ka dubinama gdje će prezimiti. Preživljavanje zavisi od uspjeha u ishrani tokom prve godine života. Odrasli, krupni grgeči često su usamljeni, ali u mladosti love plijen i kao jatni predatori. Njihova brzina plivanja i ubrzanje nisu impozantni, te im pojedinačno većina riba lako umakne, ali mogu koristiti kolektivni lov u jatu, kad ono što promakne jednome može naletjeti sljedećem lovcu. Love isključivo danju, iz zasjede, najviše u zoru i sumrak, ali i preko dana, zavisno od potrebe za hranom i količine hrane. Noć provode u plitkoj priobalnoj vodi na dnu, potpuno neaktivni. Odrasli grgeči zimi, iz dubina, u toplim danima, periodično dolaze u pliće dijelove da nešto ulove, pa se zatim ponovo vraćaju u dubinu. U proljeće, kada se voda ugrije, grgeč se ponovo aktivira i kreće u lov.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Ženke imaju samo jedan jajnik, nastao spajanjem prvobitna dva. Posebni jajovodi ne postoje. Mriješćenje se odvija na različitim područjima, pa i na raznim dubinama. Glavni stimulator mriješćenja je porast temperature. Ono se obavlja i danju i noću, a traje od sedmice do mjesec dana, obično 10-14 dana. Na mrijestilišta dolaze najprije mužjaci, tek 2-3 dana kasnije i ženke. Pred mriješćenje ženka obično pliva u krug, da bi zatim lučnim savijanjem tijela i kontrakcijama izbacila ikru (u roku od 5 sekundi) u vidu dugačke, spiralno izuvijane trake (dugacke do 2,1 m i široke 5-10 cm. Mužjaci, obično po dva (sa svakog kraja trake ka sredini po jedan), odmah poslije polaganja ikre plivaju i nad trakom izbacuju mliječ. Poslije mriješćenja u vremenu od oko pola sata i mužjaci, a naročito ženke, budu ošamućeni, izgubljenog osjećaja za ravnotežu, a potom se, oporavivši se, udaljavaju s mrijestilišta. Ikra poslije oplođenja ima prečnik od 2-3 mm. Inkubacija ikre traje od 8 do 14 dana, u zavisnosti od temperature vode. Tek izvaljena mlađ duga je između 4 i 6 mm. Optimalna temperatura je 14 stepeni - tada je preživljavanje ikre i mlađi najveće.

U našim uslovima mriješćenje grgeča nastupa od posljednjih 10 dana marta do kraja aprila, a u hladnijim godinama do početka maja. Spolnu zrelost ženke stječu u 4. godini, a neki mužjaci i godinu dana ranije. Kada pređu na ishranu ribom, odrasli spolno zreli grgeči riješili su većinu svojih životnih problema. Posebno je to vidljivo kod ženki i stopa smrtnosti tih uzrasta je izuzetno mala i nepromjenjiva. Rast je, poslije izrazitog ubrzanja u 4, 5. i 6. godini starosti, nešto usporeniji, ali stalan i sasvim solidan. Poslije izvaljivanja, mlađ je u mirnim dijelovima priobalja. Kako se plivački osposobljava, kreće ka otvorenoj vodi, u ishranu planktonom pri površini. Početkom ljeta, pri veličini od oko 5 cm, vraća se u priobalje ili na dno do dubine od oko 3 m i prelazi na ishranu faunom dna.

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: