Ivo Josipović
 |
Na ovoj stranici se koriste jedan ili više šablona koji ne postoje. Uklonite ili napravite nepostojeće šablone i zatim uklonite ovaj šablon. |
 |
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
 |
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. |
| Ivo Josipović | ||
 |
||
| Vrijeme na vlasti 19. februar 2010 |
||
| Prethodnik | Stjepan Mesić | |
|---|---|---|
| Zastupnik u 6. sazivu Hrvatskog sabora | ||
| Vrijeme na vlasti 11. januar 2008 - 18. februar 2010 |
||
|
|
||
| Rođenje | 28. august 1957 Zagreb |
|
| Politička stranka | SDP (do 2010.) |
|
| Supruga | Tatjana Josipović | |
| Web-stranica | Službena stranica | |
Ivo Josipović (Zagreb, 28. augusta 1957.) je treći predsjednik Republike Hrvatske.
Univerzitetski profesor, kompozitor, političar, zastupnik u 6. sazivu Hrvatskog sabora, izabran je 2010. za trećeg predsjednika Republike Hrvatske.
Sadržaj |
Politička karijera [uredi]
Član je SKH-a od 1980. godine i učestvovao je u njegovoj transformaciji tokom demokratskih promjena. Godine 1994. napušta politiku te se u potpunosti posvećuje pravu i umjetnosti. Na poziv Ivice Račana 2003. godine se vraća u politiku, postaje neovisnim zastupnikom SDP-a u Hrvatskome saboru [1] i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a. U mandatu od 2005. bio je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. 2007. godine ponovno je izabran u Hrvatski sabor. U Saboru je radio u odborima za zakonodavstvo, pravosuđe i Ustav, poslovnik i politički sustav te bio članom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Predsjednički izbori [uredi]
Kandidaturu za predsjednika republike u ime SDP-a osvojio je 12. srpnja 2009. na unutarstranačkim izborima pobijedivši protukandidata Ljubu Jurčića sa rezultatom 65%-35%.[2][3] U anketama uoči prvoga kruga izbora za predsjednika države 2009. je uvjerljivo vodio, te je, 27. prosinca 2009, i dobio najviše glasova (32,42%), te je zajedno s Milanom Bandićem, koji je kao nezavisni kandidat bio na drugom mjestu (14,83%), izborio ulaz u drugi krug.
U drugom krugu izbora, 10. siječnja 2010, Ivo Josipović je izabran za trećeg hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,26% glasova. [4]
Predsjednički mandat [uredi]
Prvi grad koji je posjetio kao novoizabrani predsjednik bio je Zadar, 22. siječnja.[5][6] Tom prigodom je bio na obilježavanju akcije Maslenica.[7] 23. siječnja posjetio je Sinj. U razgovoru sa alkarima izrazio mogućnost da Predsjednik Republike opet bude pokrovitelj Alke.[8]
Ceremonija svečane predsjedničke prisege održala se 18. veljače 2010. na Trgu sv. Marka u Zagrebu, a na dužnost je stupio u ponoć 19. veljače.[9]
Kritike [uredi]
Andrija Hebrang je upozorio da predsjednik Josipović svojim izjavama u Sarajevu, 14. i 15. travnja 2010. uvodi Hrvatsku u „red svjetskih agresora.“[10] Naime, Josipović se za službenoga posjeta Bosni i Hercegovini ispričao za pokušaje Hrvatske da podijeli BiH tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Također se u toj državi poklonio žrtvama pokolja u Ahmićima i pokolja u Križančevu Selu.
Pravna i musička karijera [uredi]
Godine 1980. je završio studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zatim studij komponovanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Stanko Horvat, 1983.). Autor je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja kaznenog i međunarodnog kaznenog prava te suradnik u više zakonskih projekata. Izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gost predavač na domaćim i inozemnim visokim učilištima. Zastupao je Hrvatsku pred međunarodnim sudovima (suzastupnik RH pri Međunarodnom sudu u Haagu) i sudjelovao na više međunarodnih konferencija.
Nagrade i priznanja na polju muzike [uredi]
- Nagrada Rektora Sveučilišta u Zagrebu (najbolji student na Pravnom fakultetu, 1978.)[11]
- Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za umjetnost, za skladbe "Varijacije za glasovir " i "Passacaglia za gudače" (1981.)[11]
- Nagrada Europske radijske unije (EBU) za skladbu "Samba da camera", za gudački orkestar (1985.)[11]
- Prva nagrada žirija i prva nagrada publike na Međunarodnom natjecanju Glazbene mladeži za skladbu "Samba da camera", za gudački orkestar (1985.)[11]
- Nagrada Pajo Kolarić za skladbu "Drmeš za Pendereckog" (1987.)[11]
- Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.)[11]
- Diskografska nagrada Porin za skladbu "Samba da camera", za gudački orkestar (1999.)[11]
- Diskografska nagrada "Porin" za skladbu "Hiljadu lotosa", za mješoviti zbor i instrumentalni ansambl (2000.)[11]
- Nagrada Ministarstva kulture RH za glazbeno stvaralaštvo, za skladbu "Tuba ludens", za tubu i orkestar (2002.)[11]
- Nagrada Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja za skladbu "Tuba ludens", za tubu i orkestar (2002.)[11]
Ostala priznanja i nagrade [uredi]
Čitaoci i uredništvo banjalučkih Nezavisnih novina proglasili su Ivu Josipovića osobom godine.[12][13]
Privatni život [uredi]
Josipović je podrijetlom iz Baške Vode odakle su se njegovi roditelji Ante i Milica doselili u Zagreb.[14] Oženjen je Tatjanom Josipović, sveučilišnom profesoricom prava[15], s kojom ima kćer Lanu.[15]
Reference [uredi]
- ↑ Stranice Hrvatskog sabora - Zastupnici 5. saziva Hrvatskoga sabora
- ↑ http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=79982
- ↑ http://www.voanews.com/croatian/archive/2009-07/2009-07-12-voa7.cfm
- ↑ Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske - Potpuni službeni rezultati izbora za predsjednika Republike Hrvatske - 2. krug
- ↑ http://www.ezadar.hr/clanak/ivo-josipovic-u-petak-22-sijecnja-u-zadru
- ↑ http://www.zadarskilist.hr/clanci/23012010/josipovic-ponosan-sam-na-izborni-rezultat-u-zadru
- ↑ http://www.zadarskilist.hr/clanci/23012010/josipovic-ponosan-sam-na-izborni-rezultat-u-zadru
- ↑ http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/rss/44035
- ↑ Ivo Josipović prisegnuo!, www.jutranji.hr
- ↑ Jarić Dauenhauer, Nenad. »Hebrang: Josipović je Hrvatsku uveo u red svjetskih agresora!« // Jutarnji list, četvrtak, 15. travnja 2010., URL: http://www.jutarnji.hr Šablon:ISSN
- ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 11,6 11,7 11,8 11,9 Stranice Hrvatskog društva skladatelja
- ↑ http://www.6yka.com/osoba-godine
- ↑ http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/121749/Default.aspx
- ↑ Članak u Slobodnoj Dalmaciji od 24. travnja 2009.
- ↑ 15,0 15,1 Biografija I. Josipovića na službenim stranicama
Vanjski linkovi [uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
