Joseph Pulitzer

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Joseph Pulitzer
Example alt text
Istaknuti američki novinar
Rođenje 10. april 1847.
Makó, Mađarska
Smrt 29. oktobar 1911.
Charleston, SAD

Joseph Pulitzer (Džozef Pulicer) (Makó, Mađarska, 10. april 1847. - Charleston, SAD, 29. oktobar 1911.), američki novinar i publicist

Istaknuto je ime američkoga novinarstva. U Ameriku se iselio kao vrlo mlad, a učestvovao je u američkom građanskom ratu. Postaje vlasnikom mnogih novinskih izdavačkih kuća, a biran je i u Kongres SAD-a. Ustanovio je nagradu za novinarstvo koja nosi njegovo ime: Pulitzerova nagradakoja se u Sjedinjenim Državama i danas dodjeljuje svake godine za najbolje ostvarenje u novinarstvu, književnosti i karikaturi.

Pulitzer je priželjkivao vojnu karijeru ali ga austrijska vojska odbila primiti u svoje redove zbog slabog zdravlja i lošeg vida. Godine 1864. emigrirao je u SAD kako bi učestvovao u Američkom građanskom ratu. Po završetku rata nastanjuje se u St. Louisu, Missouri, gdje 1868. godine počinje raditi za Westliche Post, dnevne novine na njemačkom jeziku. Pridružuje se Republikanskoj stranci i 1869. godine postaje članom skupštine države Missuri. 1872. Pulitzer kupuje Westliche Post za 3.000 dolara. Godine 1878. kupuje i St. Louis Dispatch za 2.700 dolara, spajajući ova dva dnevnika u St. Louis Post-Dispatch, koji do današnjih dana ostaje najvažnijim dnevnim listom St. Missourija.

Godine 1883. Pulitzer, tada već bogat čovjek, kupuje New York World, novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije postaju fokus Pulitzerovog interesovanja. Godine 1885. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega. Godine 1887. u svoje novinarske redove regrutira Nellie Blya, čuvenog novinara istraživačkog novinarstva. Godine 1895. World predstavlja veoma popularnog Yellow Kida, autora Richarda F. Outcaulta. Yellow Kid bio je prvi strip štampan u boji. Pod vodstvom Pulitzera tiraž je s 15.000 primjeraka porastao na 600.000 što ga je učinilo najvećim štampanim medijem u zemlji.

1895. William Randolph Hearst kupuje New York Journal, čime započinje neprestano rivalstvo. Upravo utrka s Hearstom, naročito tokom izvještavanja prije i tokom Špansko-američkog rata, povezuju Pulitzerovo ime s žutim novinarstvom.

1892. Pulitzer je Seth Lowu, rektoru Univerziteta Columbia ponudio novac za otvaranje prve škole novinarstva u svijetu. Univerzitet je najprije novac odbilo, očito neimpresionirano Pulitzerovim bezskrupuloznim karakterom. 1902. Nicholas Murray Butler, novi rektor univerziteta imao je više sluha kako za školu tako i za nagrade, ali ispunjenje Pulitzerova sna neće zaživjeti za Pulitzerova života. Pulitzer je testamentom univerzitetu ostavio 2 miliona dolara čija je realizacija ostvarena 1912. godine, kada je Univerzitet Missuri već imao svoju prvu školu novinarstva. Ali škola novinarstva Columbia univerziteta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu.

Joseph Pulitzer je umro na svojoj jahti u luci Charleston. Pokopan je na groblju Woodlawn u Bronxu, New York. Godine 1917. prema Pulitzerovoj želji prvi put je dodijeljena Pulitzerova nagrada.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: