Kolibri

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Kolibri
Archilochus alexandri
Archilochus alexandri
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Aves
Red Trochiliformes
Porodica Trochilidae
Vigors, 1825.
Potporodice
Phaethornithinae
Trochilinae

Kolibri (Trochiliformes) je red ptica koji ima samo jednu porodicu, Trohilidae. Kako su bliski srodnici porodicama Apodidae i Hemiprocnidae, neki ih naučnici svrstavaju zajedno s njima u red Apodiformes.

Porodica kolibrija ima više od 100 rodova i oko 330 - 340 vrsta.

Izgled i građa tijela[uredi | uredi izvor]

Kolibri su uglavnom vrlo malene ptice. Najmanji kolibri koji je u isto vrijeme i najmanja ptičja vrsta uopće, Mellisuga helenae, dugačak je, zajedno s kljunom i repnim perima, samo 6 cm. Najveća vrsta je Patagona gigas a veliki su oko 25 cm. Većina kolibrija ima šareno perje, u pravilu s metalnim odsjajem. Grlo mužjaka je često sjajno crveno, plavo ili smaragdno zeleno.

Posebno obilježje kolibrića je kljun, koji je kod gotovo svake vrste drugačiji. Tako vrsta Ensifera ensifera ima kljun dug 10 cm, što je gotovo jednako koliko mu je dugačak ostatak tijela. Suprotno tome, kljun vrste Ramphomicron microrhynchum je dug samo 5 mm. Nekim vrstama kljun je savijen prema dole, nekim prema gore, a zajedničko im je samo to, da je svaki prilagođen sasvim određenom tipu cvijeta, tako da svaka vrsta ima svoju vlastitu ekološku nišu, čime se izbjegava konkurencija među vrstama.

Jezik im je dugačak i može se ispružiti daleko iz kljuna. Na vrhu je rascijepljen i ima oblik cjevčice, što im omogućuje da lako piju nektar iz cvjetova.

Posebnosti[uredi | uredi izvor]

Kolibri imaju vrlo visoku frekvenciju zamaha krilima, čak do 80 zamaha u sekundi. To im omogućuje let u stranu kao i unatrag, a mogu i ostati u zraku na jednom mjestu. Još jedna osobitost kolibrija je i da imaju osam pari rebara, dok ih druge ptice imaju uglavnom šest. Srce im ima 400 do 500 otkucaja u minuti, a broj udaha u minuti im je do 250. Za vrijeme sna, drastično im se smanjuje frekvencija otkucaja srca, inače bi, zbog vrlo brzog metabolizma, uginuli od gladi.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Kolibri u prirodi žive isključivo u Americi, i to sve od juga Aljaske pa do Ognjene zemlje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikivrste
Wikivrste: Trochiliformes
Commons
Commons: Kolibri