Laza Ristovski

Laza Ristovski
Laza Ristovski
Rođenje	23. januar 1956.; Novi Pazar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Smrt	6. oktobar 2007 (51 godina); Beograd, Srbija
Zanimanje	Muzičar
Godine aktivnosti	1964 - 2006
Poznat(a) po	Smak, Bijelo dugme

Laza Ristovski (23. januar 1956. godine, Novi Pazar - 6. oktobar 2007. godine, Beograd) je poznati muzičar, kompozitor i klavijaturista, koji je svirao sa najznačajnijim muzičkim rok grupama kao što su "Smak" i "Bijelo dugme". Pripada muzičarima koji su obilježili jugoslavensku rok scenu s kraja prošlog vijeka.^[1]

Biografija

Laza Ristovski je počeo da se bavi muzikom još u petoj godini, a tri godine kasnije počeo je da pohađa muzičku školu. Kao dječak postao je član grupe "Bezimeni" koja je svirala u Kraljevu. Nakon "Bezimenih" kratko sarađuje sa klarinetistom Bokijem Miloševićem svirajući narodnu muziku, a onda prelazi u rok grupu "Smak". Održao je 1975. godine prvi koncert s kragujevačkom grupom "Smak" na Filološkom fakultetu u Beogradu. Svojim zvukom obogatio je albume "Smak" (1975), "R.M. Točak" (1976), kao i singl ploče "Ulazak u Harem" (1975), "Satelit" (1976), i "Ljudi nije fer" (1976), kasnije objavljene na kompilacijskom albumu "Ulazak u harem" (1977). U oktobru 1976. godine prešao je u sarajevsku rok grupu "Bijelo dugme" sa kojima je snimio album "Eto! Baš hoću!". Sredinom 1978. godine napustio je Bijelo dugme i sa Goranom "Ipetom" Ivandićem snimio album "Stižemo". U proljeće 1979. godine vratio se u grupu "Smak" i snimio još dvije singl ploče "Na Balkanu" (1979) i "Rok cirkus" (1980) i dva albuma "Rok cirkus" (1980) i "Zašto ne volim sneg" (1981). Do svoje smrti, živio je i radio u Beogradu. ^[1]

Samostalna karijera

Nakon raspada grupe "Smak" 1981. godine započinje uspješnu solo karijeru virtuoza elektronske klavijature, snimajući instrumentalne albume sa savremenim, često elektronskim verzijama narodnih pjesama. Također, komponirao je muziku za TV, film i pozorište. Sarađivao je sa mnogim međunarodno poznatim umjetnicima kao što su: Alvin Lee iz nekadašnjih grupa "Ten Years After", Alvin Lee Band, Richard James Palmer (nekadašnji član grupe Supertramp), austrijska pop zvijezda Falco i Chris de Burgh.^[2] Radio je kao studijski muzičar i ubrzo postaje najtraženiji klavijaturista u bivšoj Jugoslaviji. Surađuje s Jazz orkestrom RTB-a, a snimio je singl ploču "Tražiš oproštaj" (1982) i tri albuma "Merge" (1983), "2/3" (1983) i "Roses for General" (1984). Godine 1997. pratio je na sintisajzeru opersku pjevačicu Dubravku Zubović, sa kojom izdaje CD pod nazivom "Ave Maria" na kojem su snimljene obrade poznatih pjesama klasičnih kompozitora.^[3] Zbog teške bolesti Ristovski je bio vezan za invalidska kolica već nekoliko godina, ali je i dalje nastavio da radi. Čak je učestvovao i u ponovnom okupljanju grupe Bijelo dugme 2005. godine.^[1] Preko 10 godina uzastopno je proglašavan za klavijaturistu godine u anketi lista Pop Express. 1984. muzičar godine po časopisu "Večernji list". 1988. osvaja nagradu kao aranžer, producent i klavijaturista godine po mišljenju listova "TV Novosti" i "Novosti 8", godine 1998. dobija nagradu "Kristalna prizma" za muziku u filmu "Nečista Krv". Osvajao je nagrade na filmskim festivalima kao i nagrade esnafskih (muzičkih) udruženja i institucija.

Rad sa grupom Smak

Laza Ristovski (lijevo) sa grupom "Smak" 1975. godine.

U estradnom smislu Laza Ristovski je bio najsvestraniji član grupe "Smak". U sastav je došao (25. januara 1975.) i postao treći oslonac u postavi uz Radomira Mihailovića - Točka i Slobodana Stojanovića - Kepu. Bio je prvenstveno svirač na Hammond orguljama, a kasnije i na sintisajzerima. Također je bio veoma poznat i po korišćenju Mini Moog elektronskih klavijatura. Kao veliki sluhista uspješno je nadogradio zvuk grupe u harmonijskom i melodijskom smislu, pružajući na taj način priliku vođi grupe gitaristi Radomiru Mihajloviću Točku da slobodnije muzički komunicira i improvizuje sa ostalim članovima, prevashodno sa bubnjarem Slobodanom Stojanovićem "Kepom". Jedan od dobrih primjera je pjesma "Put od balona" sa prvog albuma grupe Smak iz 1975. godine, gdje je Laza Ristovski pokazao virtuoznost sviranja na klavijaturi prateći muzička dostignuća engleske progresivne rok grupe "Yes". Najupečatljiviji doprinos pružio je svirajući klavijature na albumu grupe Smak pod nazivom "Zašto ne volim sneg".

Diskografija

1976 "Eto! Baš hoću!"
1978 "Stižemo" Ipe i Laza, RTV Ljubljana
1980 "Rok cirkus (Smak)"
1981 "Zašto ne volim sneg"
1982 "Iz profila (Boris Arandjelovic)"
1982 "Merge" PGP RTB
1983 "2/3" PGP RTB
1984 "Roses for general" PGP RTB
1986 "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"
1988 "Ćiribiribela"
1994 "Naos" (Laza Ristovski i Saša Lokner)
1997 "Ave Maria" (Dubravka Zubović, Laza Ristovski)

Reference

^ ^a ^b ^c "Preminuo poznati muzičar Laza Ristovski". blic.rs. Pristupljeno 5. 7. 2022.
^ "Laza Ristovski". progarchives.com. Pristupljeno 5. 7. 2022.
^ "Dubravka Zubović - Ave Maria". discogs.com. Pristupljeno 5. 7. 2022.

[blic-1] "Preminuo poznati muzičar Laza Ristovski". blic.rs. Pristupljeno 5. 7. 2022.

[2] "Laza Ristovski". progarchives.com. Pristupljeno 5. 7. 2022.

[3] "Dubravka Zubović - Ave Maria". discogs.com. Pristupljeno 5. 7. 2022.

[1]

[2]

[3]

p r u Bijelo dugme
Članovi	Željko Bebek Goran Bregović Mladen Vojičić Tifa Milić Vukašinović Goran Ivandić Alen Islamović Điđi Jankelić Jadranko Stanković Vlado Pravdić Ljubiša Racić Zoran Redžić Laza Ristovski
Studijski albumi	Kad bi' bio bijelo dugme (1974) Šta bi dao da si na mom mjestu (1975) Eto! Baš hoću! (1976) Bitanga i princeza (1979) Doživjeti stotu (1981) ...a milicija trenira strogoću! (i druge pjesmice za djecu) (1983) Uspavanka za Radmilu M. (1983) Bijelo dugme (1984) Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo (1986) Ćiribiribela (1988)
Koncertni albumi	Koncert kod Hajdučke česme (1977) 5. april '81. (1981) Mramor, kamen i željezo (1987)
Kompilacijski albumi	Singl ploče (1974–1975) (1982) Singl ploče (1976–1980) (1982) Iz sve snage Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade) (1984) Nakon svih ovih godina (1990) Ima neka tajna veza (1994) Rock & Roll: Najveći hitovi '74–'88 (1994) 'Ajmo, curice, 'ajmo, dječaci 2005. Best of 1984–1989. 2005. Ultimate Collection 2007.
Singlovi	"Glavni junak jedne knjige / Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" "Top / Ove ću noći naći blues" "Da sam pekar / Selma" "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više / Sve ću da ti dam samo da zaigram" "Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad" "Da mi je znati koji joj je vrag / Blues za moju bivšu dragu" "Eto! Baš hoću!" "Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac / Ne spavaj, mala moja, muzika dok svira" "Bitanga i princeza / Dede, bona, sjeti se, tako ti svega" "Lične stvari" "Dobro Vam jutro, Petrović Petre / Na zadnjem sjedištu moga auta"