Nekropola stećaka u Fazlićima

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Nekropola stećaka u Fazlićima nalazi se na lokalitetu Mašeti u općini Travnik, Bosna i Hercegovina.[1]

U srednjem vijeku ovi krajevi bili su posjedi bosanskih banova i kraljeva. Jedan od dokaza je i povelja bana Tvrtka I iz 1370. godine kojom Stjepanu Rajkoviću i bratu mu Vukcu, između ostalih posjeda, poklanja i selo Čukle.

Prvi pomeni[uredi | uredi izvor]

Najstariji opis spomenika ovog kraja daje polovinom 19. stoljeća fra Jako Baltić, koji je bio na službi u samostanu u Gučoj Gori. Prvi je A. Hoffer u arheološku literaturu uveo Fazliće 1893. g. objavivši nalaz dijela antičke nadgrobne ploče iz 3. stoljeća na lokalitetu Brca koje je u blizini lokaliteta Mašeti. [2] Šefik Bešlagić je 1967. g. napisao da je na lokalitetu na brijegu ispod sela, nedaleko od ceste, nekropola s 24 stećka u obliku sanduka, ali nije siguran u navedeni podatak. Obrada je osrednja, spomenici su utonuli u zemlju. Ukrašen je jedan sljemenjak s arkadom na užoj strani, a na sredini vrha arkade je polukružni dodatak. Tokom 1989. g. Muhamed Kreševljaković je obišao lokalitet Mašeti o kojem piše da je uništen jer je na njemu raspoznao 1 ploču, 8-10 sanduka i 4 sljemenjaka.

Istraživanje[uredi | uredi izvor]

Istraživanje lokaliteta 2009-2012 ostvarilo se zahvaljujući Muzeju u Travniku. Srednjovjekovno groblje je oko 1250 m udaljeno od skretanja u Mehurićima u dolinu Jasenice. Na površini 140x20 m. nalazi se nekropola stećaka, nastalo po svim onovremenskim običajima i obredima posmrtnog kulta. Registrovana su 23 spomenika ili njihova ostatka, od toga 1 ploča i dva postamenta, 2 sanduka, 14 sljemenjaka i 4 uništena spomenika. Ukrašeni su s jednim Arhitekturaarhitektonskim ornamentom, arkadom ili nišom, u tri varijante, uobičajenim motivom u ovom kraju.[3] S obzirom na devastiranost groblja, raspored stećaka nije bio od pomoći pri stvaranju određenih zaključaka. Broj od 14 sljemenjaka, od kojih je 9 ukrašeno nišama, navodi na imućnije stanovništvo. Među njima su 4 stećka s nadsvedenim krovom i nišama na užim i podužnim stranama. Skoro svi stećci su na neki način poredani u jednoj liniji.

Grobovi su istraživani u sondama koje su postavljene na mjestima na kojima nije bilo stećaka. Otvoreno je 7 sondi, čije su pozicije uslovljene stanjem na terenu. Na toj velikoj površini otkopano je svega 63 m2 na kojima je otkriveno 10 donekle sačuvanih ukopa u zemljanim grobnim rakama i 3 ukopa u kamenim sanducima. Sve sonde nalazile su se u grobovima koji su već prekopavani. Sigurno je jedino da je na ovom groblju bilo mnogo više stećaka. Centralni dio ostao je prazan. Pretpostavlja se da su stećci uništeni. Pri iskopu grobova, u sondama se nailazilo na mnogo većih kamenova na kojima su očiti tragovi razbijanja. I pored malog broja istraženih grobova, sigurno je da je ovdje vršeno ukopavanje na redove. Skoro svi pokojnici imali su ruke položene na karlici ili uz tijelo. Na skeletima kod kojih su kosti uništene nije se mogao odrediti spol.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Lidija Fekeža-Martinović - Istraživanje srednjovjekovnog groblja na lokalitetu Mašeti u Fazlićima, općina Travnik, Godišnjak ANUBiH, br.45, 2016" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2020. Pristupljeno 9. 3. 2020.
  3. ^ "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.