Obelisk u Bakićima
Obelisk u Bakićima ili nišan, kako ga već stoljećima zovu ljudi iz okolnih sela, dio je historijske cjeline u naselju Bakići, općina Olovo, Bosna i Hercegovina. Historijska cjelina zauzima površinu prečnika jednog kilometra i na njoj su smješteni spomenici raspoređeni na šest lokaliteta. U centralnom dijelu na manjem uzvišenju nalazi se šumarski dom. Cjelina spomenika je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i čine je:[1]
- dva stećka na lokalitetu Pod Klisa ili Varošište,
- ostaci srednjovjekovne crkve sv. Roka (svetište Gospe olovske) i nekropola sa 24 stećka na lokalitetu Klisa;
- nekropola sa 14 stećaka na lokalitetu Grebljica;
- obelisk (stub, nišan) na lokalitetu Vlaškovac;
- nekropola sa 43 stećka na lokalitetu Slavanj i
- 16 nišana na lokalitetu Svatovsko Greblje.
Opis[uredi | uredi izvor]
Oblik i ukrasi[uredi | uredi izvor]
Napravljen je od krečnjačkog monolita. Osnova stuba je romboidna. Prema vrhu neznatno se sužava i završava pravilnom četverostranom piramidom, na čijem se vrhu nalazi veća kamena kugla od koje je jedna trećina odbijena prilikom pada odrezanog drveta. Dimenzije obeliska su: visina od postolja do četverostrane piramide je 300 cm, do kamene kugle 365 cm i od postolja do samog vrha 410 cm. Visina piramide je 65 cm, visina kamene kugle 45 cm.
Spomenik je i bogato ukrašen simboličnim predstavama na sve četiri strane, a ukrasi su podijeljeni po poljima. Mjesto oštrih ivica spomenik ima sa svih strana tordiranu vrpcu kao ornament, koja služi i za diobu ukrasnih polja.
Svi ukrasi su rađeni u vidu reljefnih ispupčenja. Osnovni motivi na obelisku su: S-motivi i životinjski lik sa štitom. U literaturi se navode različita mišljenja, da je to lik zmaja ili vepra. Potom dolaze spiralni zavoji, grozdovi i tačkice. Kompozicija životinje sa štitom bi trebalo da označava heraldički znak, ponavlja se na sve četiri strane, a ako je to vepar, onda je jedan od rijetkih na spomenicima ove vrste u Bosni i Hercegovini. Na ovom stećku nema nijednog slova.[2]
Tumačenja[uredi | uredi izvor]
O obelisku postoji jedna legenda. Tvrtko I, kralj Bosne je u toj šumi lovio divlje svinje, te je ranjen prilikom lova i jedva je ostao živ, pa je dao da se na tom mjestu gdje je ranjen podigne spomenik. Od tad do danas, niko ga više sa tog mjesta nije maknuo. Bilo je pokušaja da se prebaci u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, ali se i uz pomoć mehanizacije nije uspjelo.
O obelisku su pisali: Ćiro Truhelka, Milenko S. Filipović, Alojz Benac, Šefik Bešlagić, Nada Miletić i Dubravko Lovrenović.[3] Zajedničko je mišljenje da se radi o jednom od najznačajnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Nadgrobnik je u obliku nišana, a ornamentika na njemu bliska je ukrasima sadržanim na stećcima od kojih se on ne može odvojiti, što se naročito odnosi na spiralne zavoje, S-motive, rozete i tordiranu vrpcu što nije neuobičajeno za nišane prijelaznog doba. Po vremenu nastanka obelisk se može svrstati u drugu polovinu XV. stoljeća, možda i na sam kraj XV. stoljeća.
Lovrenović je u svojoj monografiji “Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka” o njemu zapisao kako postoji mogućnost da je pod ovim spomenikom sahranjen bosanski vlastelin ili feudalac iz prvog perioda širenja islama.[1]
Povezujući simbol vepra, naziv naselja (Bakići) i naziv lokaliteta (Vlaškovac), Šefik Bešlagić spomenik pripisuje jednom od članova vlastelinske porodice Bakić. Porodica se rano uključila u osmanlijski feudalizam. Bili su funkcioneri sa pravom skupljanja harača, knezovi i spahije, sa velikim imanjima na teritoriji Smederevskog sandžaka. Pavle Bakić je prešao u Ugarsku, gdje ga je kralj Ferdinand imenovao srpskim despotom (posljednji). Mađarski historičar Taloči objavio je grb nepoznate pripadnosti, na kojem je glava vepra.
Ako grb na obelisku pripada nekom od članova vlastelinske porodice Bakić, onda se radi o čovjeku koji je kao zaslužni turski funkcioner dobio timar kod Olova. Ovaj Bakić mogao je ostati u svojoj vjeri, ili primiti islam. Podignut mu je spomenik u obliku nišana, kakav je podignut Mahmutu Brankoviću ili Radivoju Oprašiću.
Stanje[uredi | uredi izvor]
Obelisk je nakrivljen šezdesetih godina prošlog stoljeća zbog pokušaja da se otkopa, a restauratori su ga 2017. god ispravili, tokom postupka restauracije i konzervacije. Oštećena kamena kugla je očišćena i uzet je otisak kako bi se nedostajući dio nadomjestio.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Obelisk u Bakićima" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2020.[mrtav link]
- ^ "Obelisk, usred šume, u Olovu". ALJEZEERA. Pristupljeno 9. 2. 2020.
- ^ "RADOVI Knjiga XVI/2 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)". Filozofski fakultet Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2020.